O sreći! O sreći!
U našoj današnjoj emisiji „I to je život“ s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarat ćemo o sreći i životnom zadovoljstvu... O sreći!

U našoj današnjoj emisiji „I to je život“ s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarat ćemo o sreći i životnom zadovoljstvu …

EMISIJA : I to je život

DATUM : 17.ožujka 2017.godine

TEMA : O sreći

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju „I to je život“ u kojoj danas s našom stalnom suradnicom dr.sc.Dašom Poredoš Lavor razgovaramo o sreći i životnom zadovoljstvu.

Mario: Što je to sreća?

Daša: Malo je teško ako ne i nemoguće dati definiciju istinske sreće, ali pokušajmo. Istinska sreća dolazi iz nas samih, kada shvatimo da je sve ok kako je, a opet želimo da nam bude bolje, kada osjetimo dašak vjetra na svom licu i osjetimo kako je ugodan, kada osjetimo kako je lijep jutarnji miris kada se ustanemo, kada smo veseli dok smo sa dragim osobama, pa čak i kada smo sjetni zbog nečega, kada prihvatimo stvari kakve jesu, kada ne tugujemo zbog neuspjeha već znamo da je to dio života … Da, sve je to sreća, i kada shvatimo i osjetimo to, onda možemo reći da smo istinski sretni, da je istinska sreća postala dio nas i da više nije uvjetovana izvanjskim događajima.

Mario: Tražimo li je na krivim mjestima? Svjedoci smo da danas, na žalost mnogi ljudi količinu svoje sreće mjere s količinom ostvarenog materijalnog bogatstva, karijerom i novcem koji posjeduju. Može li materijalnog bogatstvo donijeti sreću?

Daša: Ono po čemu smo mi ljudska bića jednaki – je težnja za srećom. Svi, bez razlike, želimo biti sretni i ne želimo patnju.  U neprestanoj smo potrazi za srećom. Problem u toj težnji  je – što je sreća nepredvidiva, nestalna i prolazna. Sreću možemo doseći, ali je ne možemo zauvijek zadržati.  U jednom trenutku smo sretni i uživamo u tom osjećaju, u drugom trenutku sreću smo izgubili i patimo. Tako smo stalno razapeti između sreće i patnje i to je neizbježno. Različite stvari nas čine sretnima. Neki očekuju, traže i zamjećuju samo  „veliku sreću“, dok drugi  sreću traže u malim svakodnevnim događanjima. Mudrijima mi se čine oni koji sreću pronalaze u malim stvarima. Umjesto da nezadovoljno iščekujemo silno nam važna  događanja kojih je vrlo malo tijekom života, zar ne bi bilo pametnije sreću zamjećivati svakog dana. Čekajući veliku sreću, razočarat ćemo se i unesrećiti jer ju ne dostižemo, a vrijeme strelovito prolazi. Nije li mudrije obratiti pažnju na svakodnevne, naizgled obične stvari i svjesno potražiti sreću u svakom danu. Da li ćemo biti sretni, često ne ovisi o vanjskim događanjima, nego o našoj interpretaciji tih događanja. Znači, ovisi o našim mislima. Iako misli uglavnom divljaju našim umom poput stampeda divljih konja, možemo sami sebe naučiti kontrolirati ih. Zašto ne bi sebi pojednostavili i uljepšali život usmjeravanjem misli ka pozitivnom, treniranjem samih sebe da u raznim situacijama opažamo  ono što je dobro, a lošem ne pridajemo preveliki značaj. Kada se stvari promatraju na taj način, uviđamo da nismo samo lutke koje bespomoćno plutaju rijekom života nošene valovima sudbine i slučaja. Imamo mogućnost izbora i mogućnost djelovanja.  Pa zašto onda ne praviti takve  izbore i činiti takva djela koja će nam donijeti sreću. Teško je onima koji svoju sreću grade na račun drugih, nastoje je ostvariti putem gomilanja materijalnog bogatstva i novcem. Novac nije vrijednost – novac je samo simbol vrijednosti. Materijalne stvari, koje su popularna zamjena za sve i svašta, nisu dovoljne za izgradnju sreće. One su privremene, krhke, prolazne i prividne. Na materijalnim stvarima ne možemo graditi niti svoju – niti tuđu sreću. Ostvarena karijera ako je stvarana na zdrav način, uz puno osobnog truda i zalaganja – može veseliti čovjeka. Važno je da svoje odabrane ciljeve u životu ne postižemo na štetu drugih.

Mario: Je li moguće i kako biti sretan u brzom načinu života 21. stoljeća? Svuda oko nas su teške životne teme – ekonomske krize, siromaštvo, nezaposlenost, manjak tolerancije, netrpeljivosti svih mogućih vrta.

Daša: Činjenica je – da je teško biti sretan – ako ljudi oko nas nisu sretni. Manjak tolerancije i netrpeljivost produkti su ljudsko roda odnosno ljudske nepromišljenosti. Suživot pogoduje razvoju svih jedinka u odnosu. Tu može svatko za sebe – promjenama svojih stavova i ponašanja puno pridonijeti boljim uvjetima za razvoj osjećaja sreće i zadovoljstva. Pitanje nezaposlenosti često je vezano i za motivaciju samog pojedinca – da li je spreman za promjenu i prilagodbu društvenim potrebama, mobilnost i alternativne oblike zapošljavanja – ili smatra da mu sreću može donijeti SAMO ono zapošljavanje na državnim jaslama, uz ugovor na neodređeno vrijeme i plaću od 5000 kuna i više. Svi imamo mogućnost da budemo istinski sretni i ono što nas dijeli od te istinske sreće smo uglavnom mi sami. Ono što kreira emocije su uglavnom misli, a na njih možemo uticati prilično mnogo. Iako se kod većine nas misli vrte bez ikakvog reda, stvarajući svakojake emocije, ipak je moguće postići jednu kontrolu misli gdje sami možemo dosta upravljati njima. Svakodnevnim namjeravanjem i upornošću, vremenom možemo postići priličnu kontrolu misli i tako se početi osjećati bolje. Ovo ne znači da ćemo se tako totalno osloboditi nekih manje željenih emocija kao na primjer tuge i sjete, već da ćemo postići bolju ravnotežu između vlastitih emocija i da ćemo lakše ustrajati – kad nas te lošije emocije ispune.

Mario: Znači, bitno je postići zadovoljstvo životom. Što znači biti zadovoljan životom?

Daša: Muškarci – dosta neodređen pojam; zadovoljstvo poslom i zaradom, a potom obiteljskim životom. Žene – zdravlje, obiteljski život. Zaposlene žene su mnogo zadovoljnije životom od nezaposlenih, nezaposlene žene čeznu za svojim profesionalnim ostvarenjem. Različita znanstvena istraživanja pokazuju, da je ženama važno da ne ostanu domaćice koje će se samo brinuti o kuhanju, kući i djeci već im je za sreću jako bitan dobar posao. U današnjim uvjetima mogli bi otvoriti široku raspravo što to znači imati dobar posao.

Mario: U knjizi „Što je sreća“ Desmond Morris pokušao je osim definirati sreću i nabrojati nam osnovne izvore sreće. Podijelite ih s nama …

Daša: Autor ove knjige kaže kako ljudi često sreću mijenjaju sa zadovoljstvom ili ugodom, što nije ispravno – jer ugoda je dugotrajnije stanje u kojem nam je život dobar i zadovoljni smo, dok je sreća kratki i trenutni osjećaj koji doživljavamo kada nam život iznenada postaje bolji. Sreća nikad ne traje dugo. Ona je intenzivan, ali prolazni osjećaj. Zadovoljstvo nakon sretnog događaja može potrajati duže, ali sama sreće je vrlo vremenski ograničena. Morris u knjizi ističe kako su sretni oni ljudi koji vode kreativne živote pune raznolikosti i s iznova vidljivim ciljevima prema kojima mogu usmjeriti svoje napore. Za razliku od sretnih ljudi veliki broj pojedinaca još uvijek vodi beskrajno dosadne živote, radeći jedan te isti posao po cijele dane – što prema njemu ne može učiniti ljude sretnima.

Mario: Nakon što je definirao izvore sreće, prema njima je i klasificirao sreću i naveo vrste sreće. Nabrojite neke od njih.

Daša: Ciljana sreća – Budući da su moderni ciljevi simbolični, nije važno koliko su oni visoki, sve dok je riječ o ciljevima koje smatramo važnima. Svatko bi sebi trebao postaviti realno ostvarive ciljeve i primjerene našim sposobnostima. Postavimo li sebi prevelike ciljeve u odnosu na talente stalno ćemo biti nesretni jer ih nismo u mogućnosti ostvariti. Kompetitivna sreća – Ova vrsta sreće izazvana je s postizanjem pobjede. Povezana je s prvom kategorijom, ciljanom srećom, ali se razlikuje u tome što ciljana sreća ovisi o postizanju osobnih ciljeva, a u slučaju kompetitivne sreće pobjeda je uvijek na račun suparnika. Kooperativna sreća – Uz ukorijenjeni nagon za pobjedom, od pračovjeka smo naslijedili i urođeni nagon da pomažemo drugima. Takvo stanje sreće karakteristično je za dobročiniteljska djela. Genetska sreća – Nagon za reprodukcijom samoga sebe toliko je snažan biološki imperativ da uspjeh na tom području donosi trenutke velike sreće. Svaka faza tog procesa od zaljubljivanja, preko vezivanja, rađanja do uspješnog odgoja djeteta stvara valove sreće. Ovo je jedan od najintenzivnijih oblika sreće koju ljudi mogu osjetiti. Ljubav prema partneru ili djetetu nadilazi bilo kakav drugi oblik sreće.Senzualna sreća – Kada ljude pitamo koji su im trenutci u životu bili sretni, najčešće se spominje užitak u ukusnom obroku ili neki drugi tjelesni užitak. Misaona sreća – Ljudski mozak se tijekom evolucije toliko povećao da je sada na razini da može stvoriti osjećaj sreće jednostavni misaonim igrama sa samim sobom. Te igre mogu biti najjednostavnije kartaške ili kompjutorske igrice, križaljke, šah, do velikih znanstvenih istraživanja. Ritmična sreća – Ovo je posebno intenzivna vrsta sreće povezana s intenzivno ritmičnim aktivnostima. Doživljava se kroz ples, pjevanje, sviranje, aerobik… Gdje god ljudska aktivnost uključuje ritam – postoji mogućnost da nas on ponese. Dijeliti taj osjećaj s drugima pojačava to iskustvo. Današnja glazba se pojednostavila do te mjere npr. rave, techno ili jednostavna glazba narodnih pjesama, da je od nje ostao samo zaglušujući ritam. Takva glazba ne zahtjeva nikakvu misaonu aktivnost, tada ljudi odbacuju bilo kakvu intelektualnu kontrolu i prepuštaju se ritmu – što vodi do intenzivnih trenutaka sreće. Opasna sreća – Namjerno i dobrovoljno biranje rizičnih situacija izvor je sreće pojedincima kojima običan život ne pruža dovoljno intenzivnih trenutaka sreće. Dva najpopularnija oblika takvog ponašanja su kockanje i ekstremni sportovi. Kockanje vodi u opasnost bankovni račun, a ekstremni sportovi tijelo.
Sreća u spokoju –  Cilj je pronaći unutarnji mir. Međutim, sreću u trenutcima meditacije samo rijetki ljudi mogu pronaći jer je to za većinu ljudi suviše pasivno. Posvećena sreća – Duboko religiozne osobe tvrde da najveći osjećaj sreće mogu pronaći u  trenutcima misaonih susreta s Bogom. Ključni element ove sreće je vjera u nauk dotičnih religija.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija „I to je život“. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme. Srdačan pozdrav.

Komentari

Mario Gršić Direktor / Novinar / Voditelj

Svoj put na Petrinjskom radiju započinje kao student, a nakon pet godina dobiva priliku za zaposlenje. Osim što ga možete čuti u radijskom eteru, ponekad vidjeti i na novinarskom terenu, uređuje još glazbenu emisiju Slušaonica kao i emisiju o svakodnevnim životnim pričama I to je život. Od 2016.godine postaje direktor Petrinjskog radija.