Ako Petrinja može biti grad Stucke, može biti i grad mamuta!Otvorena izložba „Kulturni krajolik Zrinska gora“ Ako Petrinja može biti grad Stucke, može biti i grad mamuta!Otvorena izložba „Kulturni krajolik Zrinska gora“
PETRINJA – „Kulturni krajolik Zrinska gora“ naziv je izložbe otvorene sinoć u Galeriji Krsto Hegedušić. Cilj izložbe je predstaviti krajobrazne i kulturno-povijesne karakteristike Zrinske... Ako Petrinja može biti grad Stucke, može biti i grad mamuta!Otvorena izložba „Kulturni krajolik Zrinska gora“

PETRINJA – „Kulturni krajolik Zrinska gora“ naziv je izložbe otvorene sinoć u Galeriji Krsto Hegedušić. Cilj izložbe je predstaviti krajobrazne i kulturno-povijesne karakteristike Zrinske gore koje su nositelj identiteta prostora te osnova za zaštitu prostora kao kulturnog krajolika. Govoreći o izložbi Ivana Miletić Čakširan iz Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Sisku rekla je kako su baštinu nastojali prezentirati široj javnosti:

„Koncept same izložbe bilo je prezentirati sve vrste kulturne baštine kako arheološku, etnološku, graditeljsku baštinu, sakralnu i onu prirodnu u svim segmentima, a opet na pristupačan način. Nastojali smo prezentirati ono najznačajnije što smo tijekom naših dugogodišnjih istraživanja zamijetili kao osnovu, međutim, svaka od ovih tema je istraživanje za sebe i pred nama je dosta velik rad na istraživanju svake od ovih pojedinačnih tema koje su danas prezentirane na ovim plakatima.“

Predsjednica društva „Terra banalis“ doc.dr.sc.Sanja Lončar s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je rekla kako je ovaj kraj u svim segmentima iznimno bogat, no pitanje je kako ga sačuvati za budućnost zbog sve manjeg broja ljudi koji tu žive. Naglasila je kako su gradovi iznimno važni za očuvanje ruralnih sredina. Istaknula je vrijednost arhitekture u drvetu koja nadilazi regionalne vrijednosti:

„Ustvari, ako uspijemo dalje raditi na ovoj zaštiti i isticanju ovih vrijednosti ja se nadam da će to biti pretkorak da pristupimo nekakvom strateškom razmišljanju o tome što s tom baštinom napraviti da ona ipak ostane prepoznatljiv identitet ovog prostora. Tu je ogroman problem prijenosa tradicijskih znanja i vještina koje su vezane za takve građevine. Mi nažalost imamo još uvijek puno resursa šumskih, ali nažalost nemamo majstora, ljudi koji mogu raditi na obnovi takvih građevina i koji ih mogu prenamijeniti u najčešće turističke svrhe.“

Ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije Kata Benac je govorila o vrijednosti bogatstva biljnog i životinjskog svijeta prostora Zrinske gore. Radi se o međusobno povezanim sistemima. Taj prostor se može gledati kao jedna cjelina. Županijska skupština je stoga donijela dokument kojim se traži proglašenje Zrinske gore regionalnim parkom:

„U utorak na sjednici Županijske skupštine vijećnici su izglasali da se ide u proces zaštite Zrinske gore kao regionalni park, s tim u vezi da je to forma s kojom se ide, a znanstvena i stručna istraživanja će reći formalno da li će to biti ta kategorija ili neka druga. Ali, pretpostavljamo, po svemu ovom, s obzirom na sve ove vrijednosti koje Zrinska gora ima da će to biti ta kategorija.“

Prof.Mato Bučar je govorio o znanstvenim radovima koji se bave ovim prostorom, koji su obznanjeni u zborniku Zrinska gora koji je izašao prije deset godina. Oni obrađuju razne znanstvene teme. U pripremi je drugi broj zbornika koji sadržava brojne teme. Malo ljudi zna kako je ovdašnji kestenov med po nekim svojstvima najkvalitetniji na svijetu. Ili kako na području Zrinske gore žive leptiri i kukci iznimno rijetki ili kako je ovdašnja populacija tulara stara 2,5 milijuna godina, jedinstvena u svijetu.

Ona govori puno o očuvanosti vodenih staništa. Sve je ovo poznato u stručnim krugovima, no trebalo bi se iskoristiti u turističke svrhe. Ili, malo ljudi zna kako je ovdje bilo veliko obitavalište mamuta, pa to ni ne koristimo u turističke svrhe, a trebali bi jer su na Brijunima to napravili, a tamo je pronađeno neusporedivo manje fosilnih ostataka mamuta. Gotovo cijeli kostur mamuta koji se nalazi u Sisku je prikupljen na kupskom području. Tim otkrićima bi trebalo dati odgovarajuće mjesto, naglašava Bučar:

„Pogledajte, svaka čast stucki. Neka ona simbolizira dio Petrinje. Gdje je pijedestal za mamuta? Na Brijunima je dinosaur samo dva puta zagazio, oni su digli spomenik visok 3,5 metra. Mi imamo gotovo cijeli kostur mamuta. Svaka čast stuckama i salamama, ali zar to ne može postati mamut centar, zar to ne može postati jedna turistička promocija?“

Na kraju se obratio predsjednik Udruge Zrinska gora prof.Zdenko Franić koji je rekao na kojim područjima kao udruga rade. Kao Udruga su napravili veliki dio posla i to namjeravaju prezentirati:

„Da pokažemo široj javnosti koliko povoljan utjecaj na gospodarstvo i dobrobit svih stanovnika Banovine i na rast lokalnog društvenog proizvoda bi imalo proglašavanje regionalnog parka.“

Dodajmo na kraju kako se izložba može pogledati do 27.svibnja.

Komentari

Marin Fran Informativni urednik / Novinar

Glavni urednik informativnog programa Petrinjskog radija. Osim o informativnom programu, Marin Fran je posvećen i radijskom programu, tako da osim pisanja vijesti, Marin je i voditelj te urednik nekoliko emisija u programu Petrinjskog radija, kao što su emisija Trenica, A sada vi te Zvona Svetog Lovre.