„Banovina-zemlja meda, Klinac-hrvatska medna destinacija…“ „Banovina-zemlja meda, Klinac-hrvatska medna destinacija…“
PETRINJA – Petrinja i Banovina mogu postati pčelarska velesila i medna destinacija u Europi, zaključak je zanimljivog predavanja naziva „Povijest pčelarstva na Banovini“ kojeg... „Banovina-zemlja meda, Klinac-hrvatska medna destinacija…“

PETRINJA – Petrinja i Banovina mogu postati pčelarska velesila i medna destinacija u Europi, zaključak je zanimljivog predavanja naziva „Povijest pčelarstva na Banovini“ kojeg je organizirala Pčelarska udruga Petrinja i petrinjski Hrvatski dom. Više o ovoj zanimljivoj temi govorio je dr.sc.Zdenko Franić koji nam je ovom prigodom otkrio koliko već dugo prikuplja informacije o povijesti pčelarstva na našem području.

„Obzirom da se pčelarenjem bavimo supruga i ja tek pet do šest godina, u zadnje četiri godine sam počeo obraćati pažnju baš isključivo na pčelarstvo. Obzirom sam imao neka saznanja o povijesti arheologije, bilo mi je lako prebaciti se na ovo specifično područje“, rekao je Franić te poručuje kako Banovina može postati zemlja meda, a Klinac može postati hrvatska medna destinacija.

Petrinjska udruga pčelara najbrojnija u Sisačko-moslavačkoj županiji, pčelari imaju više od šest tisuća košnica

„Možemo otvoriti nove granice u pčelarstvu  i apidologiji na svjetskoj razini, jer imamo vrhunski svjetski proizvod, i to dokumentirano“, zaključio je Franić. Mihael Jurić, predsjednik Petrinjske udruge pčelara ističe kako je područje Petrinje vrlo kvalitetno područje na kojem se može uspješno pčelariti, ponajviše zbog svoje biološke raznolikosti.

pcelarstvopredavanjetekst

„Jedno smo biološki vrlo raznoliko područje, područje koje je ekološki čisto, nije još zagađeno. Slijedom toga, samim time i med kojeg pčelice proizvode s ovog područja je takav kvalitetan. Sva istraživanja, sve laboratorijske analize, kvalitetne analize iz Frankfurta, jednog centra laboratorijskog istraživanja meda, govore da je petrinjski med jedan kvalitetan med, vrhunski med“, kazao je Jurić.

Prvo spominjanje pčelarstva i meda na petrinjskom području spominje se 1577.godine, za vojsku zatraženo 1250 kilograma meda

Petrinjska pčelarska udruga trenutno ima oko 100 članova koji imaju u posjedu šest tisuća košnica. „Inače Petrinjska udruga pčelara je jedna od najbrojnijih na području Sisačko-moslavačke županije, a broj pčelara u Sisačko-moslavačkoj županiji je najviši od svih županija u Hrvatskoj. Pokrivamo široki kompleks pčelara i naših ljubitelja pčela. Slijedom toga, naša udruga radi i dalje na povećanju broja članova. Zadnjih godina imamo trend povećanja broja pčelara i košnica, iako imamo problem s lijekovima, bolestima, nametima, plasmanom meda i cijenom meda. No borimo se sa svim tim problemima i nedaćama“, zaključio je Jurić.

pcelarstvopredavanjetekst3

Prije početka predavanja sve okupljene pozdravio je i petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović. „Večeras možemo čuti na ovom predavanju nešto što je jako važno za gospodarski prosperitet i ono što mi imamo u Strategiji, što smo napravili jednu ekološku zonu što se tiče mednih destinacija, što već imamo u Klincu. Pokazujemo time što su pčelarske udruge, kako su pčelari udarili kvalitetne temelje jednom od najkvalitetnijih i najboljih proizvoda od pčelica“, kazao je Dumbović. Ono što želi je da pčelari sa svojim proizvodima idu izvan granice Sisačko-moslavačke županije. Ujedno upozorava kako prirodna bogatstva moramo čuvati, a ne ih narušavati s najavljenim nuklearnim otpadom.

Radoslav Lopašić u svojoj knjizi „Spomenici hrvatske krajine“ spominje prvi puta med s petrinjskog područja jer pronađena je prepiska između nadvojvode Erneste Habsburškog i generala Ivana Aursperga u kojoj se traži 1250 kilograma meda za vojnike kako bi imali snage braniti utvrde, između ostaloga i na petrinjskom području. Tada je utvrde branilo 70 ljudi koji su mjesečno dobivali 1,5 kilogram meda. Podaci pokazuju kako se tada najvjerojatnije radilo o poliflornom šumskom medu s dominacijom kestena i lipe.

pcelarstvopredavanjetekst1

Dr.Franić je između ostaloga pronašao podatak kako je 1801.godine u Petrinji proizvodeno 7450 kilograma meda. Krajem 18.stoljeća o pčelarstvu i medu na petrinjskom području puno je tada pisao tjedni list „Banovac“ koji je izlazio od 1888.do 1912.godine. U jednom od „Banovaca“ pisalo je : „Kao što su postupali s pčelama naši stari, tako evo danas postupaju njihovi unuci…“, napisao je Luka Kovačević u jednom od svojih članaka u Banovcu. Najznačajnija osoba koja je obilježila promicanje pčelarstva u Petrinji bio je Milan Krizman koji je 1926.godine konstruirao „Krizmanku“, posebnu vrstu košnice. Upravo za svoju košnicu Krizman je u Dubrovniku osvojio i medalju.

Najznačajnija osoba koja je obilježila promicanje pčelarstva u Petrinji bio je Milan Krizman

Na temelju svih iznesenih podataka, dr.Franić predlaže osnivanje klastera primarne pčelarske proizvodnje, koja bi za početak imao jednu vrcaonu i punionicu, a navedeni klaster bi doveo do ekologije projekata i aktivnosti, među kojima i mogućnost otvaranja novih radnih mjesta. O svemu je dr.Franić napravio studiju predizvodljivosti i studiju isplativosti, koja jasno pokazuje kako Banovina itekako može postati zemlja meda, a Klinac može postati hrvatska medna destinacija.

Velika želja je da med s našeg područja bude brendiran i da nosi naziv „Banski med“, kao što je velika želja otvaranje memorijalne izložbe ili muzeja tradicijskog pčelarstva u Petrinji koji bi nosio naziv „Milan Krizman“.

pcelarstvopredavanjetekst2

Komentari

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.