Borba protiv siromaštva Borba protiv siromaštva
U cijelom svijetu se 17.listopada obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv siromaštva. Siromaštvo je danas svakodnevno prisutan problem, pa ćemo o ovoj dimenziji društvenog... Borba protiv siromaštva

U cijelom svijetu se 17.listopada obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv siromaštva. Siromaštvo je danas svakodnevno prisutan problem, pa ćemo o ovoj dimenziji društvenog života danas razgovarati u emisiji „I to je život“ s našom stalnom suradnicom dr.sc.Dašom Poredoš Lavor.

EMISIJA : I to je život (145.emisija)

TEMA : Borba protiv siromaštva

DATUM : 13.listopada 2017.godine

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobra večer i dobro došli u još jednu emisiju „I to je život“. U cijelom svijetu se 17.listopada obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv siromaštva. Siromaštvo je danas svakodnevno prisutan problem, pa ćemo o ovoj dimenziji društvenog života danas razgovarati u emisiji „I to je život“ s našom stalnom suradnicom dr.sc.Dašom Poredoš Lavor.

Mario: Pokušajmo definirati pojam siromaštva?

Daša: Siromaštvo je termin koji se najčešće koristi za nedostatak osnovnih uvjeta za život. Biti siromašan znači ne imati dovoljno novaca (ili nekih drugih sredstava) za priuštiti si osnovne ljudske potrebe kao što su hrana, piće, dom itd. Mnogo ljudi u raznim državama diljem svijeta živi u siromaštvu, osobito u nerazvijenim područjima Afrike, Latinske Amerike i Azije. Prema definiciji UN-a, siromašnima se smatraju osobe koje su odreknute načina života, komfora i dostojanstva, koji se smatraju normalnim u društvu u kojem žive. Siromaštvo se dijeli na bijedu ili apsolutno siromaštvo, relativno siromaštvo i novo siromaštvo. Svjetska banka kaže da je krajnje siromaštvo kada čovjek živi sa manje od 1 dolarom na dan. Siromaštvo je jedan od glavnih problema suvremenog svijeta. Ipak, događa se da su ljudi slabo plaćeni za posao koji rade, te unatoč zaposlenju, nemaju dovoljno sredstava za osigurati si osnovne uvjete za život. Najčešće veliki dio novca moraju odvojiti za kućne potrebštine (struja, voda itd.).

Mario: Možemo li reći koje su kategorije ljudi u Hrvatskoj pod najvećim rizikom siromaštva?

Daša: U Hrvatskoj najveći rizik siromaštva imaju: starije osobe, umirovljenici, nezaposlene osobe, zaposlene osobe koje duže vremena ne primaju plaću, osobe s nižim stupnjevima obrazovanja, jednočlana kućanstva i jedno-roditeljske obitelji, te osobe opterećene ovrhama i one u osobnom bankrotu.

Mario: Često čujemo i pojam koji je vezan uz siromaštvo, a to je socijalna isključenost. Što je to socijalna isključenost?

Daša: Socijalna isključenost je pojam koji je usko povezan sa nezaposlenosti, siromaštvom i socijalnom izolacijom. Uskraćivanje obično započinje gubitkom zaposlenja, a gubitak posla vodi prema znatnom pogoršavanju životnog standarda, odnosno prema riziku siromaštva. Život u siromaštvu stvara dodatne teškoće pri traženju posla i pridonosi tomu da pojedinci bivaju uhvaćeni u zamku dugotrajne nezaposlenosti. U isto vrijeme, nezaposlenost i siromaštvo otežavaju sudjelovanje u društvenim aktivnostima. Zbog nedostatka novca i stigmatizacije koju može uzrokovati nezaposlenost, reduciraju se socijalne veze i raste vjerojatnost socijalne izolacije. Ako se razdoblje nezaposlenosti, a time i siromaštva produži, pojavit će se napetosti u obiteljskim i bračnim odnosima. Nedostatak novca pogoršava ne samo obiteljske odnose nego i veze s prijateljima, susjedima, srodnicima, s obzirom na to da su „socijalne razmjene“ nužne za održanje socijalnih odnosa. Nastala socijalna izolacija povratno nepovoljno utječe na izglede za zapošljavanje jer su takvi pojedinci odvojeni od izvora informacija i potpore potrebne u traženju zaposlenja.

Mario: Možemo li nekako vidjeti i prokomentirati koje su kategorije ljudi pod pojačanim rizikom socijalne isključenosti.

Daša: Razlikujemo nekoliko oblika socijalne isključenosti :

Isključenost s obzirom na obiteljsku strukturu:

– jednočlana kućanstva

– jednoroditeljske obitelji

– djeca bez roditeljske skrbi

– parovi s troje ili više djece.

Isključenost s obzirom na identifikaciju:

– nacionalne/etničke/rasne/vjerske manjine

– seksualne manjine

– osobe s alternativnim stilom života (npr. punkeri/ce).

Isključenost s obzirom na dob:

– mlade osobe u dobi između 15 i 29 godina

– starije osobe (65 i više godina) i umirovljenici/e.

Isključenost s obzirom na počinjenje zločina:

– zatvorenici/e i bivši zatvorenici/e

– maloljetni/e delikventi/ce

– žrtve zločina.

Isključenost s obzirom na obrazovanje:

– osobe s nižim stupnjevima obrazovanja.

Isključenost s obzirom na zdravstveno stanje:

– osobe s posebnim potrebama

– osobe s mentalnim bolestima

– osobe zaražene HIV/AIDS-om i hepatitisom C

– osobe s problemom ovisnosti o alkoholu i opojnim drogama.

– osobe oboljele od genetskih i kroničnih bolesti.

Isključenost s obzirom na invaliditet:

– osobe s tjelesnim i senzoričkim invaliditetom

– osobe s mentalnim/intelektualnim teškoćama

Isključenost s obzirom na ekonomski status:

– siromašni

– nezaposlene, posebice dugotrajno nezaposlene osobe

– beskućnici/e

– kućanice

– povratnici/e

– raseljene osobe, migranti

Mario: Na koji će način udruga Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“, udruga u kojoj volontirate ove godine obilježiti Svjetski dan borbe protiv siromaštva?

Daša: S obzirom da je GIMG Sisak udruga koja se kontinuirano tijekom cijele godine bavi prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći – u svom godišnjem planu humanitarnih aktivnosti predvidjeli smo i obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv siromaštva i to na način da ćemo aktivnosti organizirati: u ponedjeljak 16. 10. u Novskoj na tržnici, a u utorak 17. 10. u Sisku na tržnici Kontroba. U oba dana u vremenu od 9 do 12 sati „Tržnicu Dobrote – Uzmi što trebaš, a ostavi koliko možeš“ kada će ljudi u potrebi moći uzeti za sebe i članove svoje obitelji odjeću i obuću bez ikakve naknade, a moći će ostaviti koji novčani iznos (ako žele) – u skladu sa svojim mogućnostima – koji će biti namijenjen za kupnju hrane i higijenskih potrepština za korisnike u potrebi u raznim područjima SMŽ.

Mario: Za kraj ste nam pripremili nekoliko mudrih misli.

Daša: Tako je, pa evo nekih :

Siromaštva se ne treba stidjeti. Ima mnogo više ljudi koji bi se morali stidjeti svoga bogatstva.

Siromaštvo je najgora forma nasilja.

Zajednica koja nema ni siromahe ni bogataše će uvijek imati najplemenitije principe.

Smrtna kazna je temeljno pogrešna kao lijek za zločin, kao što je i milostinja pogrešan lijek za siromaštvo.

Blagostanje najbolje otkriva porok, ali nevolja najbolje otkriva vrlinu.

Nikad nisam bio siromašan, ali sam bio bez novca. Biti bez novaca je prolazno stanje: biti siromašan je stanje duha.

Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše.

Radije siromašan i slobodan, nego bogat i pokoren. Dakako, ljudi žele biti i bogati i slobodni i zato katkad postanu siromašni robovi.

Blago siromahu bez gorčine i bogatašu bez oholosti.

Siromaštvo je bilo majka mnogim velikim ljudima.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija „I to je život“. Ponovno smo zajedno za tjedan dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Komentari

Mario Gršić Direktor / Novinar / Voditelj

Svoj put na Petrinjskom radiju započinje kao student, a nakon pet godina dobiva priliku za zaposlenje. Osim što ga možete čuti u radijskom eteru, ponekad vidjeti i na novinarskom terenu, uređuje još glazbenu emisiju Slušaonica kao i emisiju o svakodnevnim životnim pričama I to je život. Od 2016.godine postaje direktor Petrinjskog radija.