Izbornik
Share on facebook
Share on twitter
mamutinaslov 1

Davno prije nas, ovim su prostorima kročili mamuti, svjedoči izložba „Pliocenski i pleistocenski rilaši okolice Petrinje“

PETRINJA – Koliko često ste, ako ste uopće imali priliku, izbliza vidjeli ostatke mamuta stare nekoliko desetaka tisuća godina ili pak fosila starih nekoliko milijuna godina? Priliku da zavirite daleko u prošlost pruža vam nesvakidašnja, ali iznimno zanimljiva i atraktivna izložba „Pliocenski i pleistocenski rilaši (red Proboscidaea Illiger, 1811) okolice Petrinje“, otvorena ovog četvrtka u podrumskom prostoru petrinjske Galerije Krsto Hegedušić.

Fragment kljove vunastog mamuta, dio mamutove bedrene kosti, mamutova čeljust sa zubima, okamine životinjskog i biljnog svijeta, stanovnika nekadašnjeg Panonskog mora, dio su ove male, ali vrijedne zbirke geološke baštine prikupljene na području Petrinje i Banovine.

Izložbu je organizirala Udruga „Zrinska gora“ u sklopu velikog Znanstveno – stručnog skupa „Zrinska gora – regionalni park“ koji će uz promociju istoimene monografije biti održan ovog petka (21.veljače 2020.) u prostoru petrinjskog Odsjeka Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

„Izložba je dio našeg projekta „Zrinska gora – regionalni park“. Mi se desetak godina zalažemo da se ovo područje promovira kao vrlo vrijedno u smislu prirodne, povijesne i kulturne baštine. Naglasak je posebno na prirodnoj baštini. Desetak godina smo prikupljali materijale, dolazili su znanstvenici, uvijek je netko nešto donosio, prikupljala se građa, pisali su se radovi. Između ostalog i ovaj materijal je na taj način prikupljen i taj dio sada predstavljamo“, rekao je na otvaranju izložbe prof. Matija Bučar, neumorni istraživač petrinjske i banovinske prirodne baštine.

„Fascinantno je“, kaže, „da na području Banovine imate tri vrste mastodonata, životinja od 6 do 16 tona koje su hodale tu po našim parkovima, da imate jednu geološku transverzalu gdje su ostaci čak triju mora. To je vrlo vrijedna geološka baština koja se slabo i poznaje, čak se često puta i uništi ne znajući, a bilo je čak i onih koji su to zloupotrijebili, pa su neke dijelove, neke fosile preprodavali. Zato mislim da je ovo jako korisno. Doktorica Lenardić i ekipa su vrlo kompetentne i krasne osobe koje su to i znanstveno obradile. Mi ćemo iskoristiti da se to sad pogleda u Petrinji, pa onda možda opet, uz neku drugu prigodu, na nekom drugom mjestu.“

Autorica izložbe je dr.sc. Jadranka Mauch Lenardić iz Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

„Fosilni nalazi petrinjskog kraja koji su ovdje izloženi ne čine veliku zbirku, ali ona ima svoju veliku vrijednost. Zašto? Zato jer su s jedne strane prikazani fosili neogena, znači oko 15-ak milijuna godina stari fosili, a s druge strane su prikazani puno „mlađi“ fosili koji su stari možda 20 – 30 tisuća, pa do nekih 3 ili 3,5 milijuna godina. Dakle, mlađi su od ovih prvospomenutih, ali oni opet pričaju jednu drugu i posebnu priču o životu u ovim krajevima. Ova mala izložba je prigodna, jer sam bila zamoljena da je napravim, s obzirom na sutrašnju promociju monografije „Zrinska gora – regionalni park“ u kojoj je jedno poglavlje posvećeno upravo fosilima petrinjskoga kraja. Htjela sam pokazati da iako ta zbirka nije prebogata nalazima, ima svoju vrijednost i ima svoje značenje. Bitna je za struku, ali mislim da je interesantna i široj publici.“

Područjem rilaša, koje je njezina uža specijalizacija, Mauch Lenardić se bavi gotovo tri i pol desetljeća. Govoreći o mamutima, kaže kako im je ovaj prostor bio pogodan za život, iako se klima razlikovala od današnje.

„Očito im je ovdje bilo povoljno. Okoliš je bio dobar, staništa su bila dobra, prepuna vegetacije. Kad su živjeli ti tzv. mastodonti, njima je prosječna klima na ovim prostorima i drugdje gdje su živjeli, bila barem dva do tri stupnja toplija nego što je nama danas. Količine ugljikovog dioksida su također bile više, ali život je bujao.“

Doktorica Mauch Lenardić smatra kako pronalasci predstavljeni na ovoj izložbi, osim za znanost, imaju značajan potencijal i za samu lokalnu zajednicu koja ih može iskoristiti u svrhu promocije svog područja. Vjeruje i kako bi takvih nalaza moglo biti još.

„Lijepo je vidjeti da ljudi koji su amateri i koji vole prirodu, hodaju po prirodi, pronalaze različite ostatke – najčešće ne znaju točno o kojim se ostacima radi, ali s puno ljubavi ih skupljaju i čuvaju. Tako sam i ja došla u priliku da tih nekoliko komada dobijem na obradu, pa je to rezultiralo i jednim kratkim radom u monografiji „Zrinska gora – regionalni park“. Inače, mislim da takvih nalaza ima još. Ljudi ih možda čuvaju po kućama, po tavanima, štagljevima, a da možda ni ne znaju što čuvaju. To je šteta, jer onda mi stručnjaci, ostanemo bez tih informacija, a često se događa da takvi nalazi onda i propadaju. Svi ovi nalazi koji su bili kod nas na Zavodu u Zagrebu su preparirani i konzervirani i oni su sada sposobni odoljeti „zubu vremena“. Dakle, neće se raspasti na zraku i ostat će sačuvani da ih i buduće generacije mogu vidjeti i saznati nešto više o geološkoj prošlosti koja je u svim krajevima interesantna i bogata, pa tako naravno i ovdje u Petrinji i petrinjskom kraju, koji je možda ponekad, što se tiče geologije i paleontologije, usudit ću se reći, malo i zanemaren.“

Izložbu je otvorio petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović koji od početka podržava inicijativu za proglašenje Zrinske gore regionalnim parkom.

„Mogu iskazati poštovanje prema svima vama koji ste na neki način s prirodom izuzetno blizu i kroz povijest pokazujete, da je ovdje uvijek bilo života, uvijek se s prirodom lijepo živjelo i moglo se živjeti. Kad pogledamo povijest i kad pogledamo našu zemlju, mislim da trebamo imati puno veću odgovornost. Priroda je ta koja je tu uz nas i moramo tu prirodu ljubiti, moramo je čuvati. Meni je drago da su profesor Bučar i profesor Ličina, pa mogu reći velikim dijelom i profesor Čavrak i još neki, moji mentori koji me uvijek usmjeravaju prema prirodi. Kao političara puno puta ste me educirali da nešto napravim kroz dobre politike koje bi imale malo više odgovornosti prema našem gradu Petrinji, prema našoj Banovini i prema svemu onome što zajednički trebamo izgraditi i čuvati“, rekao je.

Osvrnuo se i na monografiju „Zrinska gora – regionalni park“ u kojoj predgovorom i sam sudjeluje.

„Želim da ova knjiga čiji smo svi dio, bude jedan dobra stranica života kojom ćemo u budućnosti dati poruku onima koji odlučuju kako ćemo sutra na ovom prostoru živjeti: hoćemo li to imati zaštićeno ili ne? To je vaša borba i priznanje ustvari i svima koji su dio te knjige, mogu reći jedno veliko hvala. Hvala vam što ste je napravili. Vjerujem da će ona ostaviti stvarno krasan trag. Uz drage prijatelje, kroz jednu ovakvu edukativnu priču i jednu ovakvu izložbu, mislim da mi Petrinjci možemo biti sretni. S druge strane, neka nam ta povijest i sve ono što smo imali ovdje, bude poticaj da budemo odgovorniji ljudi u budućnosti“, poručio je Dumbović.

Inače, eksponati koji se mogu vidjeti na ovoj izložbi čuvaju se u različitim ustanovama – dio na Učiteljskom fakultetu u Petrinji, dio u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, dio u Gradskom muzeju Sisak. Profesor Matija Bučar kaže kako je problem što Petrinja nema muzej za ove namjene. Nada se da će se dogradnjom „Eko centra“ pronaći mjesta za jednu sigurnu prostoriju u kojoj bi se pronalasci s petrinjskog područja pohranili u vitrinama gdje bi se postavili i panoi s opisima, u svrhu edukacije djece i mladih.

„Vjerujem da će to u skoroj budućnosti biti i prezentirano javnosti i sačuvano i dalje dopunjavano.“ Nada se i kako će znanstveno-stručni skup kojem je ova izložba bila uvod te predstavljanje monografije, u konačnici doprinijeti željenom cilju – proglašenju Zrinske gore regionalnim parkom.

„Sutra predstavljamo monografiju „Zrinska gora – regionalni park“. Knjiga je to koja je rezultat desetogodišnjeg istraživanja, zajedno sa zbornikom „Zrinska gora“. U te dvije knjige okupljen je izdavački i istraživački opus Udruge „Zrinska gora“. U ovom sada zadnjem Zborniku je navedeno tridesetak radova, ali mi smo iskoristili priliku, pa smo dodali i bibliografiju gdje se vidi 360 radova koji podupiru vrijednosti Zrinske gore, a ima toga i više. To je ono za što se mi stalno zalažemo i govorimo da ovaj naš prostor ima izuzetne vrijednosti, samo se dovoljno ne valoriziraju, dovoljno ne prezentiraju, dovoljno ne štite. Vidimo da na ovom našem području, području Banovine, nalazimo ostatke čak tri vrste mastodonata. Tu se nalaze ostaci i triju praoceana i to je jedno veliko bogatstvo. I da je samo to, uz šumu Zrinske gore, već bi bilo dovoljno za Regionalni park. Mislim da su to sve argumenti i nije slučajno da nam sutra na Znanstveno – stručni skup dolazi gotovo cijeli vrh iz Ministarstva zaštite okoliša, najkompetentniji ljudi iz Rektorata, iz Sveučilišta, s fakulteta – ne slučajno, nego upravo zato što su ipak uvidjeli te vrijednosti. Oni su dali tome podršku i mislim da će cilj biti postignut“, rekao je prof. Bučar koji je i urednik monografije „Zrinska gora – regionalni park“.

Znanstveno-stručni skup i predstavljanje monografije „Zrinska gora – regionalni park“, na Učiteljskom fakultetu u Petrinji počinje u petak u 11 sati, a izložbu „Pliocenski i pleistocenski rilaši okolice Petrinje“, u Galeriji „Krsto Hegedušić“ možete pogledati do 5. ožujka.

Slađana Marković

Slađana Marković

Dugogodišnja novinarka i radijska voditeljica s bogatim iskustvom u ovom poslu, što potvrđuju i brojne nagrade struke. Osim što je u novoj redakciji zadužena za novinarski dio posla, uskoro će slušatelji Petrinjskog radija moći uživati i u njezinom glasu u našem radijskom eteru.

NAJNOVIJE VIJESTI

X