Dumbović: „Određene dvojbe predlagatelj treba preispitati kako bi se pronašla odgovarajuća bolja rješenja“ Dumbović: „Određene dvojbe predlagatelj treba preispitati kako bi se pronašla odgovarajuća bolja rješenja“
ZAGREB/PETRINJA – Prilikom jučerašnje rasprave o Prijedlogu Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima u ime Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Narodne strane... Dumbović: „Određene dvojbe predlagatelj treba preispitati kako bi se pronašla odgovarajuća bolja rješenja“

ZAGREB/PETRINJA – Prilikom jučerašnje rasprave o Prijedlogu Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima u ime Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Narodne strane Reformista i nezavisnih zastupnika govorio je i petrinjski gradonačelnik i saborski zastupnik Darinko Dumbović.

Kazao je kako je ponosan da se ovim Prijedlogom Zakona rješava pitanje grupacije građana koji su zbog stradanja u ratu doselili na područje Republike Hrvatske u vremenu od 1995.do 2000.godine, a kojima do sada nije bilo riješeno stambeno pitanje, adekvatno, civilizacijskim okvirima i normativima.

„Govorimo ovdje o hrvatskim državljanima koji su napustili Bosnu i Hercegovinu, nastanili se pretežno na području Sisačko-moslavačke županije, a u Petrinji je ovaj problem doseljenika najveći i najizraženiji, ali im je zakonskom intervencijom bilo onemogućeno stjecanje vlasništva državne imovine. Da podsjetim, svi koji su smješteni u naseljima Benkovac, Drniš, Glina, Gospić, Hrvatska Kostajnica, Knin, Karin, Gornji Lipik, Novska, Obrovac, Otočac, Pakrac, Petrinja, Slunj te u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji nisu mogli ostvariti darovanje državne nekretnine, što im je kao pravo ukinuto još prije 15 godina“, rekao je uvodno Dumbović.

Podsjeća kako je novim uredbama 2003.godine potpuno ukinuta mogućnost darovanja, a donošenjem novog Zakona o područjima od posebne državne skrbi 2008.godine uvedena je mogućnost darovanja državne imovine, osim u nabrojanim naseljima. Dumbović ističe kako su građani zbog toga bili diskriminirani.

„Bitno se mijenja postupak odlučivanja o pravu na stambeno zbrinjavanje što neće dovesti do ubrzanja rješavanja stambenog pitanja i unosi dvojbu o ostvarenju zakonske svrhe. Ako to prevedemo na konkretne mjere u praksi, dogodit će se da brojni podnositelji zahtjeva mogu čekati duže godina i na listi prvenstva, ali bez ikakve pravne mogućnosti utjecaja na ubrzavanje rješavanja svog stambenog zbrinjavanja. Postupak prije izrade i nastanka liste prvenstva uopće nije upravni postupak što dovodi do pravne nesigurnosti jer nije propisano njegovo zakonsko trajanje. Međutim, osnovni problem leži u činjenici da se na potpomognutim područjima nedovoljno brzo rješavaju postupci kadrovskog zbrinjavanja osoba koje svojim znanjem i radnim iskustvom mogu pomoći razvoju i rješavanju pitanja osiguravanja stambenog smještaja mladih obitelji“, dodaje Dumbović.

Ističe kako mjere stambenog zbrinjavanja moraju imati pozitivan učinak, no dodaje kako se boji da takvog učinka nemamo jer se godišnje riješi tek oko 10 posto podnesenih zahtjeva, što znači da oni koji ove godine podnesu zahtjev biti stambeno riješeni tek 2028.godine. Stoga poručuje kako potpomognuta područja toliko dugo ne mogu čekati.

Ukazao je i na odredbu prema kojoj pravo na stambeno zbrinjavanje nemaju oni koji su bili utvrđeni kao korisnici prava na organiziranu poslijeratnu obnovu dok ne vrate tržišnu protuvrijednost onoga što je država obnovila.

„Ispada da će nekima ili mnogima ozbiljnu prepreku predstavljati to što su kao članovi obitelji bili upisani u rješenje obnove, a sada neće moći svoje novoosnovane obitelji ostvariti najam stana odgovarajući prikladne stambene površine za normalan život. Smatram da se ovdje ne radi o dvostrukoj koristi jer je u pitanju dvije različite pravne osnove i svrhe koje se žele postići“, ističe Dumbović.

Između ostaloga je istaknuo kako se ovim Zakonom proširuje primjena modela stambenog zbrinjavanja na novu 151 jedinicu lokalne samouprave, što prema njegovim riječima, teško može dovesti do ubrzavanja naseljavanja.

Ujedno je postavio i pitanje zbog čega se skraćuje rok za podnošenje prijava za stambeno zbrinjavanje. „Ako želimo omogućiti veći i širi pristup našim građanima državnom i stambenom zbrinjavanju zar nije u koliziji skratiti im rok za sudjelovanje u toj proceduri i mislim da im na taj način šaljemo pogrešnu poruku. Predlažem da se zakonski rok ostavi u trajanju od barem od 1.siječnja do 15.veljače. Ako je smisao zakona ostanak stanovništva i naseljavanje krajeva Republike Hrvatske zaostalih u razvoju , ne vidim razloga da taj rok ne bude jednako propisan i u dužem trajanju“, rekao je Dumbović.

Ono što je pozitivno u ovom zakonu je to što su korisnici obiteljskih kuća i stanova, Hrvati iz Bosne i Hercegovine, priznaje im se pravo na darovanje na područjima od posebne državne skrbi, dodaje Dumbović što je rezultat zalaganja brojnih udruga i političara u proteklih nekoliko godina.

„Određene dvojbe predlagatelj treba preispitati kako bi se pronašao odgovarajuća bolja rješenja, no zakonski prijedlog ima svojih pozitivnih novosti. No ovaj zakon se mora promatrati u zajedništvu sa zakonom o potpomognutim područjima, pa vam ovdje skrećem pozornost na to da se u državnom proračunu za 2019.godinu planira osigurati 85 milijuna kuna za područja koja su definirana kao potpomognuta područja. Dvije trećine jedinica lokalne samouprave spada u potpomognuta područja, što znači da je ovaj iznos kap u moru naspram onoga što je sve potreba“, rekao je Dumbović.

Tijekom svog govora dotaknuo se i prognaničkog naselja u Dumačama. „Imamo i pitanje prognaničkog naselja koje smo preselili u Dumače, napravili smo novih 40-50 kuća, međutim ono što je isto jedan socijalni udar na nas kao Grad je to da je državu to prognaničko naselje koštalo više od 2 milijuna kuna godišnje, ali su sada u tim novim kućama dobili neke nove satove za struju, za vodu, komunalne naknade, do sada im je to država plaćala, a sada kucaju na vrata gradonačelnika i to je jedan novi socijalni udar. Da ne govorim da to novo prognaničko naselje će možda biti destinacija nekih izbjeglica koji planiraju doći u Hrvatsku“, kazao je Dumbović te na kraju dodaje kako se time lokalnoj samoupravi guraju mnogi problemi koje mora sama rješavati, stoga smatra kako su zbog precentralizirane države upravo zakinuti.

Komentari

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.