I to je život o darivanju I to je život o darivanju
U ovotjednoj emisiji I to je život Petrinjsko radija s našom stalnom suradnicom dr.sc.Dašom Poredoš Lavor razgovaramo o darivanju, značenju i vrijednostima darivanja, koja... I to je život o darivanju

U ovotjednoj emisiji I to je život Petrinjsko radija s našom stalnom suradnicom dr.sc.Dašom Poredoš Lavor razgovaramo o darivanju, značenju i vrijednostima darivanja, koja su osobito prisutna o ovo blagdansko vrijeme.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 14.prosinca 2018.godine

TEMA : Darivanje

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobra večer i dobro došli u još jednu emisiju I to je život u kojoj ćemo večeras s našom stalnom suradnicom dr.sc.Dašom Poredoš Lavor razgovarati o darivanju, značenju i vrijednostima darivanja, koja su osobito prisutna u ovo blagdansko vrijeme.

Mario: Recite nam nešto o pojmu darivanje …

Daša: Jedan od univerzalnih načina da se pokaže bilo koja vrsta ljubavi jeste da osobi damo nešto na poklon, da je darujemo. Svugdje u svijetu se ponuđen poklon prepoznaje kao znak naklonosti, neke vrste ljubavi. Sva djeca brzo nauče da dobivaju poklone zato što su voljena. Kada odrastemo i dalje volimo poklone, jedino što smo sada i mi ti koji često darujemo druge. Emocionalno pismeni dobro znanju da darivanje nije neki formalni ritual, već da je njegov cilj da kod druge osobe izazove ugodno osjećanje, da je iznenadimo i obradujemo. Neće svaki dar ostvariti ovaj cilj. Da bi se osoba obradovala nekom poklonu, ona ga mora doživjeti kao nešto što je njoj vrijedno. I zato poklon treba biti promišljen, sagledan kroz dimenziju onoga koji prima poklon. Osoba koja prima određeni dar kroz njega ocjenjuje način na koji je izabran, a time i odnos koji prema njoj ima onaj koji daruje. Dobro izabran poklon je znak da nam je druga osoba važna, da je poznamo, da smo bili sposobni da se u nju uživimo, da želimo da se ona osjeća ugodno, odnosno da je volimo. A to ćemo teško uspeti ako osobu ne poznajemo. U idealnom slučaju treba pokloniti ono što druga osoba zaista želi imati. Pogotovo onda kada je dugo namjeravala da to sebi priušti, ali je to iz nekog razloga odlagala.

Mario: Može li se pogriješiti pri darivanju?

Daša: Jedna od tipičnih grešaka je da osoba daruje nešto što je njoj vrijedno – iako to drugoj osobi nije vrijedno: muškarac koji voli elektroničke naprave (ili ribički pribor) poklanja svojoj partnerici sofisticirani mobilni telefon koji ona ne zna koristiti (ili vrhunski ribički štap s dodatnom opremom). Ljudi često griješe jer drugome poklanjaju ono što bi sami željeli dobiti. Zato se kasnije može ispostaviti da je darovatelj taj – koji najčešće koristi poklonjeno. Tu imamo situacije iz života kada očevi kupuju djeci one igre i igrice – koje bi zapravo oni htjeli koristiti i igrati. Nekada ljudi neće pokloniti ono što drugi zaista želi jer im se to ne čini vrijednim: on ima otpor da joj kupi buket cvijeća jer smatra da je glupo trošiti novac na nešto što poslije nekoliko dana uvene i smrdi. I zato joj kompromisno daruje cvijeće u lončanici koje ona prima sa kiselim osmijehom. Zabluda je da poklon mora biti skup, da njegova novčana vrijednost izražava količinu ljubavi. Ali nekada je cijena poklona važna jer je ljudi sagledavaju kroz kupovnu moć onoga koji poklanja. Ako im se čini da je dar prejeftin, drugog doživljavaju kao škrtog, a ako ocjene da je preskup, tada im je neugodno jer počinju da se osjećaju dužnima ili čak podmićenima. Ako onaj koji poklanja nema novca, kao što to nemaju djeca, isključivo je važna simbolična namjera – da se poklonom voljenoj osobi priredi zadovoljstvo. Darivanje samog sebe nije manje važno od poklona koje dobijemo od drugih. Kada sebi nešto priuštimo, mi izražavamo ljubav prema sebi.

Mario: Vrijeme je blagdanskog darivanje – koji je smisao toga?

Daša: Pokloni isporučuju važne simbolične i emocionalne poruke i stoga u darovanju dragim osobama radije slijedimo trag koji bi obradovao primatelja, nego svoje težnje ili raskošnu neprikladnost koja se često nameće … Poklanjanje, darivanje, znakovi pažnje, gotovo na svakom koraku vrebaju izlozi  gdje svi baš svi i oni najtanjeg džepa mogu pronaći neku sitnicu koju bi mogli darovati ili kupiti. Izbor je tako velik da pokloni sami zovu, samo treba pronaći primatelja. Marketing se uvukao u naša srca, ne moramo imati puno ideja, ovisno o debljini novčanika  poklon će pronaći nas. Primatelj dara može osjetiti zadovoljstvo, pažnju, ljubav, ali i inferiornost i kontroliranost.  Stoga pri darivanju treba biti vrlo pažljiv ako želimo da ono za svrhu ima usrećiti primatelja, a ne neke druge ciljeve darivatelja.

Mario: Možemo li reći da su darivatelji su sretniji ljudi?

Daša: Kada poklanjamo da bismo pomogli, osjećamo se bolje. Istraživanja na preko 3000 ispitanika  su pokazala da se  poklanjanjem 28 % ispitanih osjeća emocionalno toplije, a njih 22 % su iskazali da su manje depresivni. Dobrota i suosjećanje čine vlastite brige manjima. Tako osjećamo da uvijek, unatoč našim potrebama, imamo nešto za pokloniti. Najbolje što možemo učiniti za izlazak iz vlastite letargije je umjesto uloge žrtve činiti dobro. Tako se najbolje osnažujemo. Solidarizacija i empatija najbolji su partneri  našoj dobrobiti i dobrobiti naše okoline. Istraživanja iz područja neuroznanosti, psihologije i ekonomije  koja istražuju dobre strane dobrotvornog darivanja, propituju pobliže je li doista sam čin darivanja onaj koji donosi osjećaj radosti. Prema tim istraživanjima uočeno je da sretne osobe više daruju, da je darivanje doista uzrok povećane radosti, ali i da ova dva elementa imaju neki zajednički, cirkularni odnos i ne mogu se promatrati isključivo i izolirano jedan od drugoga.

Mario: Recite nam nešto o poruci odnosno rječitost poklona

Daša: Poklon je, dakle, način komunikacije. Od prapovijesti kada su se darovi prinosili božanstvima kao izraz odanosti, žrtve i  obožavanja do današnjih vremena. Poklanjanje je tradicija, ono je civilizacijski determinirano. Komunikacija u poklanjanju je dvosmjerna. U procesu darivanja uvijek možemo istaknuti tri bitna procesa – obvezu darivanja, obvezu primanja i obvezu uzvraćanja. No različiti su razlozi i motivacije za darivanje. Ono može biti potaknuto nekim važnim datumima (rođendan, godišnjica, blagdani), suosjećanjem i željom da se nekome pomogne ili željom za vlastitom promocijom, kao na primjer poklanjanje svojeg umjetničkog djela ili drugog uratka, poslovno darivanje i slično. Darivanje kao prigodna formalna  razmjena materijalnih  poklona u naravi – ne stvara pretjerano zadovoljstvo ni darivatelju ni primatelju.

Mario: Recite nam nešto o darivanju sebe, svog slobodnog vremena i svojih znanja …

Daša: Volontiranje ispunjava i osnažuje. Volonterski rad kao oblik darivanja značajno povećava zadovoljstvo životom. Kao i samo darivanje, ovaj proces je cirkulirajući i osnažujući za pojedinca i grupu. Promatran je  ishod kada se altruistički motiviran pro-socijalni volonterski rad  pretvori u ekonomsku kategoriju, te se je došlo do zanimljivih rezultata da je učinak rada, kada sa za isti uvede neka simbolična naknada, niži nego kada je isti bez ikakove naknade. To osnažuje tezu o važnosti unutarnje motivacije za poklanjanje kroz, primjerice, volonterski rad u odnosu na ekonomsko tržište kada se društveni razlozi, odnosi, uloženo-dobit počinju preispitivati.

Mario: Recite nam nešto o blagdanskim darovima.

Daša: U posebnom blagdanskom razdoblju i stihijskom višestrukom darivanju – nastaje problem koliko potrošiti i što kome darovati. Često se nađemo u situaciji da drugima kupujemo ono što bismo i sami htjeli  dobiti, te se ne možemo distancirati od vlastitih sklonosti odabira i predvidjeti one primatelja – znači, što bi netko drugi htio. Po tom ključu, ako pratimo što nam tko daruje, znat ćemo i što kome darovati sljedećom prigodom. Pri usporedbi načina darivanja, čini se da se muškarci i žene razlikuju u psihologiji darivanja. Istraživanja provedena u SAD-u pokazuju da žene radije primaju poklon dok muškarci prilikom dobivanja poklona osjećaju veću obvezu prema darivatelju. Stručnjaci također iznose da muškarci češće daruju praktične poklone i više razmišljaju o  troškovima dok žene radije daruju i primaju poklone koji imaju emocionalni značaj.

Mario: Pokušajmo nešto reći o ekonomskim aspektima blagdanskog darivanja.

Daša: Prema ekonomskoj računici, prilikom blagdanskih darivanja gubi se trećina vrijednosti uloženog novca obzirom da se isti iznos ne percipira od strane primatelja darova. U pokušaju da sredstva razmjene svedu na istu mjeru, u ekonomskoj računici s jedne strane imamo monetarnu vrijednost kupljenog dara, a s druge strane imamo percipiranu vrijednost istog dara od strane primatelja. Kada su te vrijednosti neusklađene radi se o neracionalnom ponašanju. Kako bi dodatno potkrijepili svoj stav, ekonomisti navode da je darivanje iracionalno jer se radi o kupovanju stvari koje sami sebi vjerojatno ne bi kupili. U tom smislu, najpoželjniji i ekonomski smislen dar bio bi – gotovina. Ako malo bolje razmislimo, možda to i nije tako loše. U takvom svijetu, za svaki blagdan dobivali bi gotovinu, darivali bi gotovinu, uštedjeli bi vremena i živaca-  te izbjegli predbožićnu kupovinu u zadnji tren.  No – da li bi naši odnosi bili zadovoljavajući? Vjerojatno ne. Darivanje, osim što je ekonomska aktivnost, ono je vrsta svrhovite i simbolične komunikacije. Darivanje ima svoju ekonomsku, kulturnu, psihološku i socijalnu dimenziju. Neki darovi su doista više ekonomske prirode, kao kad npr. nekom kupimo baš ono što mu treba ili kada osobu pitamo što želi. Po pitanju kulture – u tom smislu – vrijeme darivanja, način darivanja i svrha darivanja omeđeni su kulturalnim kontekstom. U psihološkom smislu, osim što vole kupovati sebi, istraživanja pokazuju kako ljude u većoj mjeri veseli kupovanje drugima. Bez obzira o kojem iznosu se radi, darivanje je nagrađujuća aktivnost na nekoliko razina. U socijalnom, osobno najvrjednijem smislu – darivanje je aktivnost ulaganja u odnose i iskazivanja osjećaja. Iako smo svi podložni toj normi, malo tko je svjestan da je snažna odrednica ponašanju ljudi upravo – recipročnost ili „ti meni, ja tebi“ princip. Kao neko nepisano pravilo, postoji neka mentalna vaga koja nam pomaže odrediti što je prikladno ponašanje u odnosu prema drugima. Tako je i s darovima. Rijetko kad ćemo darivati dvaput nekoga tko nam ne uzvraća ili tko uopće ne percipira simboliku što ju darujemo svojim darom. Ako nam je do nekoga doista stalo, dobar dar je onaj u kojega ulažemo naše vrijeme i trud te se pokušamo staviti u ulogu osobe koju darujemo. Apsolutna vrijednost dara često je manje bitna od one fine pažnje i posvećenosti koju od sebe dajemo u poklonu dragoj osobi. Također, u slučaju važnih odnosa, trajniji darovi su bolji izbor od potrošnih darova poput čokolade ili cvijeća. Ponekad je poseban dar onaj koji eliminira grižnju savjesti jer si ga druga osoba može priuštiti – no procjenjuje da joj racionalno ne treba. U konačnici, istraživanja pokazuju kako je darivanje aktivnost koja donosi više radosti osobi koja dariva, kada dariva nekog drugoga – a ne sebe, te čak i u slučaju kada to darivanje nije recipročno.

Mario: I poruka za kraj …

Daša: Običaj darivanja u vrijeme blagdana pozitivno utječe na naše fizičko i duševno zdravlje, pogotovo ako je riječ o pomaganju drugima. Zato zasučimo rukave i pomozimo članovima naše obitelji i zajednice, ali i svima onima kojima je pomoć potrebna, kako bismo zajednički iskusili čarobne moći nesebičnog davanja, beskompromisne ljubavi i suosjećanja tijekom blagdana. Čestit Božić i radosna Nova godina …

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo posljednja ovogodišnja emisija I to je život. Nakon kratke blagdanske stanke, ponovno smo zajedno od sredine siječnja iduće godine, do tada, želimo vam mirne i sretne blagdane. Ostanite i dalje uz Petrinjski radio.

Komentari

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.