U današnjoj emisiji I to je život Petrinjskog radija razgovarat ćemo s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o darivanju – o značaju i vrijednostima darivanja, te nekim specifičnim načinima funkcioniranja žena i muškaraca kada je riječ o kupovini – koja su osobito prisutna u ovo blagdansko vrijeme.
EMISIJA: I to je život
DATUM : 15.prosinca 2023.godine
TEMA : Darivanje
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobra večer i dobro došli u posljednju ovogodišnju emisiju I to je život. U današnjoj emisiji I to je život Petrinjskog radija razgovarat ćemo s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o darivanju – o značaju i vrijednostima darivanja, te nekim specifičnim načinima funkcioniranja žena i muškaraca kada je riječ o kupovini – koja su osobito prisutna u ovo blagdansko vrijeme.
Mario: Recite nam nešto o pojmu darivanje …
Daša: Jedan od univerzalnih načina da se pokaže bilo koja vrsta ljubavi jeste da osobi damo nešto na poklon, da je darujemo. Svugdje u svijetu se ponuđen poklon prepoznaje kao znak naklonosti, neke vrste ljubavi. Sva djeca brzo nauče da dobivaju poklone zato što su voljena. Kada odrastemo i dalje volimo poklone, jedino što smo sada i mi ti koji često darujemo druge.
Emocionalno pismeni dobro znanju da darivanje nije neki formalni ritual, već da je njegov cilj da kod druge osobe izazove ugodno osjećanje, da je iznenadimo i obradujemo. Neće svaki dar ostvariti ovaj cilj. Da bi se osoba obradovala nekom poklonu, ona ga mora doživjeti kao nešto što je njoj vrijedno. I zato poklon treba biti promišljen, sagledan kroz dimenziju onoga koji prima poklon. Osoba koja prima određeni dar kroz njega ocjenjuje način na koji je izabran, a time i odnos koji prema njoj ima onaj koji daruje. Dobro izabran poklon je znak da nam je druga osoba važna, da je poznamo, da smo bili sposobni da se u nju uživimo, da želimo da se ona osjeća ugodno, odnosno da je volimo. A to ćemo teško uspeti ako osobu ne poznajemo. U idealnom slučaju treba pokloniti ono što druga osoba zaista želi imati. Pogotovo onda kada je dugo namjeravala da to sebi priušti, ali je to iz nekog razloga odlagala.
Mario: Može li se pogriješiti pri darivanju?
Daša: Jedna od tipičnih grešaka je da osoba daruje nešto što je njoj vrijedno – iako to drugoj osobi nije vrijedno: muškarac koji voli elektroničke naprave (ili ribički pribor) poklanja svojoj partnerici sofisticirani mobilni telefon koji ona ne zna koristiti (ili vrhunski ribički štap s dodatnom opremom). Ljudi često griješe jer drugome poklanjaju ono što bi sami željeli dobiti. Zato se kasnije može ispostaviti da je darovatelj taj – koji najčešće koristi poklonjeno. Tu imamo situacije iz života kada očevi kupuju djeci one igre i igrice – koje bi zapravo oni htjeli koristiti i igrati.
Nekada ljudi neće pokloniti ono što drugi zaista želi jer im se to ne čini vrijednim: on ima otpor da joj kupi buket cvijeća jer smatra da je glupo trošiti novac na nešto što poslije nekoliko dana uvene i smrdi. I zato joj kompromisno daruje cvijeće u lončanici koje ona prima sa kiselim osmijehom. Zabluda je da poklon mora biti skup, da njegova novčana vrijednost izražava količinu ljubavi. Ali nekada je cijena poklona važna jer je ljudi sagledavaju kroz kupovnu moć onoga koji poklanja. Ako im se čini da je dar prejeftin, drugog doživljavaju kao škrtog, a ako ocjene da je preskup, tada im je neugodno jer počinju da se osjećaju dužnima ili čak podmićenima. Ako onaj koji poklanja nema novca, kao što to nemaju djeca, isključivo je važna simbolična namjera – da se poklonom voljenoj osobi priredi zadovoljstvo.
Darivanje samog sebe nije manje važno od poklona koje dobijemo od drugih. Kada sebi nešto priuštimo, mi izražavamo ljubav prema sebi.
Mario: Vrijeme je blagdanskog darivanje – koji je smisao toga?
Daša: Pokloni isporučuju važne simbolične i emocionalne poruke i stoga u darovanju dragim osobama radije slijedimo trag koji bi obradovao primatelja, nego svoje težnje ili raskošnu neprikladnost koja se često nameće …
Poklanjanje, darivanje, znakovi pažnje, gotovo na svakom koraku vrebaju izlozi gdje svi baš svi i oni najtanjeg džepa mogu pronaći neku sitnicu koju bi mogli darovati ili kupiti. Izbor je tako velik da pokloni sami zovu, samo treba pronaći primatelja. Marketing se uvukao u naša srca, ne moramo imati puno ideja, ovisno o debljini novčanika poklon će pronaći nas. Primatelj dara može osjetiti zadovoljstvo, pažnju, ljubav, ali i inferiornost i kontroliranost. Stoga pri darivanju treba biti vrlo pažljiv ako želimo da ono za svrhu ima usrećiti primatelja, a ne neke druge ciljeve darivatelja.
Mario: Možemo li reći da su darivatelji su sretniji ljudi?
Daša: Kada poklanjamo da bismo pomogli, osjećamo se bolje. Istraživanja na preko 3000 ispitanika su pokazala da se poklanjanjem 28 % ispitanih osjeća emocionalno toplije, a njih 22 % su iskazali da su manje depresivni. Dobrota i suosjećanje čine vlastite brige manjima. Tako osjećamo da uvijek, unatoč našim potrebama, imamo nešto za pokloniti. Najbolje što možemo učiniti za izlazak iz vlastite letargije je umjesto uloge žrtve činiti dobro. Tako se najbolje osnažujemo. Solidarizacija i empatija najbolji su partneri našoj dobrobiti i dobrobiti naše okoline. Istraživanja iz područja neuroznanosti, psihologije i ekonomije koja istražuju dobre strane dobrotvornog darivanja, propituju pobliže je li doista sam čin darivanja onaj koji donosi osjećaj radosti. Prema tim istraživanjima uočeno je da sretne osobe više daruju, da je darivanje doista uzrok povećane radosti, ali i da ova dva elementa imaju neki zajednički, cirkularni odnos i ne mogu se promatrati isključivo i izolirano jedan od drugoga.
Mario: Recite nam nešto o poruci odnosno rječitost poklona.
Daša: Poklon je, dakle, način komunikacije. Od prapovijesti kada su se darovi prinosili božanstvima kao izraz odanosti, žrtve i obožavanja do današnjih vremena. Poklanjanje je tradicija, ono je civilizacijski determinirano. Komunikacija u poklanjanju je dvosmjerna. U procesu darivanja uvijek možemo istaknuti tri bitna procesa – obvezu darivanja, obvezu primanja i obvezu uzvraćanja. No različiti su razlozi i motivacije za darivanje. Ono može biti potaknuto nekim važnim datumima (rođendan, godišnjica, blagdani), suosjećanjem i željom da se nekome pomogne ili željom za vlastitom promocijom, kao na primjer poklanjanje svojeg umjetničkog djela ili drugog uratka, poslovno darivanje i slično. Darivanje kao prigodna formalna razmjena materijalnih poklona u naravi – ne stvara pretjerano zadovoljstvo ni darivatelju ni primatelju.
Mario: Postoje li kakve specifičnosti u načinima funkcioniranja žena i muškaraca kada je riječ o kupovini?
Daša: Tijekom proteklih petnaestak godina došlo je do velikih promjena jer su nove tehnologije generirale sve veću gomilu dokaza da postoje značajne razlike u načinu na koji su povezani mozak muškaraca i žena i kako oni rade. Literatura o neuroznanosti pokazuje da je ljudski mozak spolno tipiziran organ s izrazitim anatomskim razlikama u neuronskim strukturama i pratećim fiziološkim razlikama u funkciji muškaraca i žena. Studije snimanja mozga pokazuju da se te razlike šire i izvan strogo reproduktivne domene. Prilagođen ukupnoj veličini mozga, muški mozak je veći, dok je ženski hipokampus, koji je presudan za učenje i pamćenje, veći od muškog i djeluje drugačije. Suprotno tome, muški velik sklop jezgara smješten u vrhu sljepoočnog režnja povezana s proživljavanjem emocija i prisjećanjem na takva iskustva – veći je od ženskog. U kontekstu kupovine, različita struktura mozga dovodi do toga da muškarci imaju tendenciju da budu kupci orijentirani na misiju i zadatke, dok su žene kupci orijentirani na otkriće i spremno prilagođavaju svoje početne ciljeve ako bi to rezultiralo zadovoljnijim ishodom.
Istraživanja pokazuje da kupci imaju niz temeljnih motivacija koje pokreću njihovo ponašanje prilikom kupnje, ali u osnovi postoje dvije vrste motiva kupnje: utilitarno i hedonističko. Utilitarno je svjesno traženje namjeravanih posljedica. U osnovi, što znači da kupujete “da biste nešto obavili”. Dok je hedonistički motiv povezan s unutarnjim i emocionalnim reakcijama. Drugim riječima – kupujete jer volite kupovati. Shodno tome, muškarci imaju tendenciju da slijede utilitaristički pristup koji se temelji više na logici. Tako da prema muškarcima, proizvođači moraju naglasiti zašto bi trebali kupiti baš te proizvode i zašto ima smisla da ih kupe. Žene su uglavnom hedonistički kupci. Da biste doprijeli do žene i angažirali je, mora se stvoriti emotivan doživljaj kupovine koji im je poznat. Čisto funkcionalan pristup može prilično brzo pasti. Žene žele znati više o tvrtki, marki, načinu života koji joj se prodaje, te kako će se ona osjećati nakon kupnje proizvoda.
I muškarci i žene podjednako su maštoviti kada je riječ o već spominjanoj poruci odnosno rječitost poklona.
Mario: Recite nam nešto o blagdanskim darovima.
Daša: U posebnom blagdanskom razdoblju i stihijskom višestrukom darivanju – nastaje problem koliko potrošiti i što kome darovati. Često se nađemo u situaciji da drugima kupujemo ono što bismo i sami htjeli dobiti, te se ne možemo distancirati od vlastitih sklonosti odabira i predvidjeti one primatelja – znači, što bi netko drugi htio. Po tom ključu, ako pratimo što nam tko daruje, znat ćemo i što kome darovati sljedećom prigodom. Pri usporedbi načina darivanja, čini se da se muškarci i žene razlikuju u psihologiji darivanja. Istraživanja provedena u SAD-u pokazuju da žene radije primaju poklon dok muškarci prilikom dobivanja poklona osjećaju veću obvezu prema darivatelju. Stručnjaci također iznose da muškarci češće daruju praktične poklone i više razmišljaju o troškovima dok žene radije daruju i primaju poklone koji imaju emocionalni značaj.
Mario: I poruka za kraj …
Daša: Običaj darivanja u vrijeme blagdana pozitivno utječe na naše fizičko i duševno zdravlje, pogotovo ako je riječ o pomaganju drugima. Zato zasučimo rukave i pomozimo članovima naše obitelji i zajednice, ali i svima onima kojima je pomoć potrebna, kako bismo zajednički iskusili čarobne moći nesebičnog davanja, beskompromisne ljubavi i suosjećanja tijekom blagdana. Čestit Božić i radosna Nova godina …
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo posljednja ovogodišnja emisija I to je život. Ponovno smo zajedno od sredine siječnja iduće godine, do tada, želimo vam mirne blagdane. Srdačan pozdrav.
