Povodom obilježavanja Svjetskog dana tolerancije koji se u svijetu obilježava 16. studenom o toleranciji, ljudima i odnosima danas razgovaramo u emisiji „I to je život“ s našom stalnom suradnicom i sugovornicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor.
EMISIJA : I to je život
DATUM : 15.studenoga 2019.godine
TEMA : O ljudima i odnosima
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobra večer i dobro došli u još jednu emisiju “I to je život”. Povodom obilježavanja Svjetskog dana tolerancije koji se u svijetu obilježava 16. studenom o toleranciji, ljudima i odnosima danas razgovaramo u emisiji „I to je život“ s našom stalnom suradnicom i sugovornicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor.
Mario: Kako je došlo do obilježavanja Svjetskog dana tolerancije?
Daša: Međunarodni dan tolerancije se svake godine obilježava 16. studenoga od 1996. godine, kad je Opća skupština Ujedinjenih naroda pozvala sve svoje članice UN-a na obilježavanje dana poštovanja i uvažavanja drugačijih, u skladu s Deklaracijom o načelima tolerancije UNESCO-a iz 1995. godine koja definira toleranciju ne samo kao moralnu dužnost, već i pravnu i političku obvezu za pojedinca, društvene skupine i države. Tolerancija se Deklaracijom definira i kao instrument koji je prihvaćen prije više od 50 godina i naglašava potrebu za stvaranjem zakonskih okvira koji bi trebali jamčiti jednakost postupanja prema pojedincima i izjednačavanje mogućnosti društvenih skupina i pojedinih osoba u društvu u svim životnim aspektima poput zdravlja, obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja i dr.
Tolerancija podrazumijeva poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje različitosti u svjetskim kulturama kao i forme izražavanja, volju i težnju prihvaćanja i uvažavanja različitosti, neovisno o političkom uvjerenju, vjerskim, dobnim, rasnim ili spolnim razlikama. Diskriminacija i marginalizacija, uz nepravičnost i nasilje, najčešći su oblici netolerancije. Obrazovanje mladih za toleranciju trebalo bi težiti suzbijanju utjecaja na razvoj straha i isključenosti kao i pomoći mladim osobama u razvijanju kapaciteta za neovisne procjene, kritičko razmišljanje i etično prosuđivanje, a sve u svrhu sprečavanja netolerancije.
Obilježavanjem Svjetskog dana tolerancije ukazuje se i na postojanje međunarodnih dokumenata iz područja ljudskih prava (sporazume, konvencije i deklaracije). Suzbijanje netolerancije se postiže zakonskim rješenjima, edukacijom, pristupom informacijama, razvojem osobne svjesnosti te rješavanjem problema u lokalnim zajednicama koje se temelje na principima tolerancije.
Mario: Zašto su nam tako važni međuljudski odnosi?
Daša:Ljudi su društvena bića, a odnosi s drugim ljudima pružaju nam radost i ispunjenost. Najčešći razlog dolaska na savjetovanja i psihoterapiju su upravo problemi u međuljudskim odnosima. Konflikti s drugima vodeći su uzrok stresa u našem životu. Savjetovanja i psihoterapija se često sastoji od rješavanja problema u sadašnjim ili prošlim važnim odnosima. Međuljudski odnosi važni su zato što:
- U društvu s drugim ljudima prevladavamo usamljenost, te postižemo ravnotežu između kontakata i samoće. Živjeti potpuno sam pogubno je za zdravlje. Trebamo se družiti, ali moramo znati i kako biti sami i oslanjati se sami na sebe. Idealna ljudska prilagodba ne znači cijelo vrijeme ludo se zabavljati s prijateljima.
- Drugi ljudi pružaju nam pomoć i podršku u trenucima kad nam je to potrebno. S njima se više veselimo svojim uspjesima i manje tugujemo zbog vlastitih neuspjeha i teškoća.
- Sami sebe upoznajemo i razumijemo uspoređujući se s drugima. Posebno kad smo uplašeni ili uznemireni osjećamo jaku potrebu za uspoređivanjem s drugima, ako je ikako moguće s osobama koje su nam slične i koje su se našle u sličnoj situaciji.
Mario: Koliko je komunikacija važna za održavanje međuljudskih odnosa?
Daša:Ljudi imaju potrebu komunicirati jedni s drugima, te stvarati i održavati međuljudske odnose. Komunikacija omogućava ljudima da izraze čitavu paletu tjelesnih, emocionalnih, socijalnih i duhovnih potreba. Dobri međuljudski odnosi nisu rezultat slučaja, već je za uspostavljanje kvalitetnih odnosa potrebno uložiti trud. Komunikacija nam pomaže da ostvarimo kontakt s drugom osobom i izmjenjujemo informacije. Koliko dobro i kvalitetno izmjenjujemo informacije – imat će utjecaj na kvalitetu naših odnosa s okolinom. Kako bismo uspostavili kvalitetnu komunikaciju s drugim ljudima potrebna je kombinacija interpersonalnih (sposobnost interakcije s drugim ljudima) i intrapersonalnih (sposobnost upravljanja vlastitim stavovima i emocijama) vještina.
Mario: Pojasnite nam pojmove intrapersonalna i interpersonalna komunikacija.
Daša:Intrapersonalna komunikacija je komunikacija sa samim sobom i usmjerena je na mentalne procese koji se odvijaju unutar pojedinca. U intrapersonalnoj komunikaciji učimo o sebi, vrednujemo svoje postupke, rješavamo probleme u svojoj glavi, pravimo plan aktivnosti, razmišljamo o mogućim odlukama koje trebamo donijeti. Takva komunikacija može uključivati čitanje, razmišljanje i zaključivanje. Intrapersonalna komunikacija uglavnom prethodi interpersonalnoj komunikaciji.
Interpersonalna komunikacija je komunikacija između dvije ili više osoba. U ovoj vrsti komunikacije ulazimo u interakciju s drugim ljudima, saznajemo više o sebi i o drugima. Interpersonalna komunikacija nam omogućuje da izgrađujemo, održavamo, popravljamo, ali i prekidamo odnose s drugim ljudima.
Mario: Pojasnite nam pojam paraverbalna komunikacija.
Daša:Ovaj naoko komplicirani naziv odnosi se na boju, tempo i intonaciju koje prate govor i daju mu dodatnu informaciju. Primjerice, ako netko priča jako glasno – to se može shvatiti kao da je osoba agresivna ili ljuta, no možda je osoba izašla iz jako glasne prostorije (koncert, varenje…) ili je naviknula glasno pričati ili možda sam sebe ne čuje. Ritam govora vrlo je bitan za držanje pozornosti slušatelja. Važne informacije potrebno je izgovoriti sporije da ih primatelj može razumjeti. Brz govor daje dinamiku i odlučnost, ali primatelj poruke može „izgubiti“ određene informacije u brzini.
Rezultati jednog istraživanja koje se provodilo u Hrvatskoj, Engleskoj, Francuskoj i Japanu pokazali su da se emocije u komunikaciji prenose paraverbalnim faktorima, čak i ukoliko slušatelj ne razumije jezik na kojemu je rečenica izgovorena. U rezultatima se pokazalo da je 99% Hrvata prepoznalo emociju u rečenici izgovorenoj na hrvatskom jeziku, ali istu emociju u istoj rečenici i na hrvatskom jeziku prepoznalo je i 70% Francuza, Engleza i čak 80% Japanaca.
Mario: Što se u biti događa s ljudima i odnosima kada se osjećamo iscrpljeno?
Daša:Ponekad nas osobni odnosi s drugima potpuno iscrpe bez da to sami shvaćamo. Ovo se posebno često događa ako ste empatična osoba i suosjećate s drugima. Evo pet znakova koji će vam ukazati na to da vas drugi iskorištavaju i da previše energije ulažete u odnose s pogrešnim ljudima.
- Zaboravljate na svoje potrebe – kad previše energije ulažete u druge, zasigurno ćete iz vida izgubiti vlastite ambicije i potrebe. To će vas zasigurno spriječiti i u postizanju vlastitih ciljeva. I to što ste dio života drugih ljudi je jedna stvar, ali ako vas oni konstantno uvlače u vlastite probleme i manipulacije, to je dio većeg problema.
- Dopuštate drugim ljudima da vas povrijede – brinete se o drugima i želite da se svi oko vas osjećaju kao da im dajete sve. To, međutim, može postati problem kad se drugi ne ponašaju tako prema vama. Možda ste nekome tko vas ne zaslužuje dopustili da vam postane bliska osoba bez da ste to uopće shvatili. Iskorištavanje, manipuliranje, sve to može biti dio takvog nezdravog odnosa, koji vas u konačnici može jako povrijediti.
- Osjećate se kao da vama manipuliraju – manipuliranje, bez obzira na to je li isto namjerno ili ne, može također biti znak takvog nezdravog odnosa. Možda nećete ni shvatiti koliko na vas utječe činjenica da ste uvijek dio istog ciklusa stresa i drame kojima nema kraja. Štoviše, često ne možete sagledati cijelu situaciju, zbog čega ste i dalje podložni manipulacijama i ne vidite u kakvom toksičnom odnosu se nalazite.
- Stalno ste iscrpljeni – isrcpljenost može dovesti do još jedne nuspojave. Emocionalni stres može dovesti do velikog broja komplikacija i iscrpljenost je zasiguno jedna od njih. Davanje 110 posto sebe drugim ljudima će vas u konačnici jako iscrpiti, pogotovo ako se nemate na koga osloniti osim na sebe.
- Pate vaši odnosi s drugima – ako ćete svu energiju uložiti i dati određenim ljudima, naravno da će patiti vaši odnosi s drugima. Ako nemate dovoljno vremena da odgovorite bližnjima ili čak da razgovarate s njima, uništit ćete odnose s voljenima.
Mario: Povežimo sada za kraj toleranciju i međuljudske odnose.
Daša:Dopustiti jedni drugima slobodu izražavanja i slobodu da budemo ono što jesmo. Ako se moramo pretvarati jedni pred drugima, onda odnos trpi i pojavljuje se veliko nezadovoljstvo koje je nedjelotvorno.
Kako bismo bili uspješni u ostvarivanju odnosa s drugima, trebali bismo više upoznati sebe i dopustiti sebi da upoznamo druge i prihvatimo ih takvima kakvi jesu. Možda da kao vjernici više ulazimo u svoje srce – i osluškujemo što je to u nama. Stručnjaci, kao i proces savjetovanja, mogu nam dodatno pomoći da se bolje upoznamo, ali vrlo dobro se poznamo i mi sami, te ako zavirimo u sebe možemo dobiti mnoge korisne i važne životne odgovore.
Empatija je također bitna u komunikacijskom odnosu. Pokušati razumjeti sugovornika i gledati na situaciju iz njegove perspektive. Ako dvije osobe pokušaju razumjeti jedna drugu, shvatiti različitosti faktora koji utječu na svakog pojedinca, komunikacija će biti jasnija, ugodnija i poželjnija. Također, asertivnost u komunikaciji je bitna. Naglašavati to kako se ja osjećam i koje je moje mišljenje., založiti se za sebe, ali ne na štetu drugih. Kroz sva ova ponašanja provlače se i elementi tolerancije i međusobnog prihvaćanja – bez čega nema ni suživota. Budimo jedni drugima ljudi …
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija “I to je život”. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.
