Izbornik
obiteljuniverzalna

I to je život o Međunarodnom danu obitelji, o životu i komunikaciji s adolescentima

U našim dosadašnjim emisijama „I to je život “Petrinjskog radija često smo s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarali o obiteljima, a danas ćemo povodom Međunarodnog dana obitelji koji je u cijelom svijetu obilježen dana 15. svibnja – razgovarati o životu i komunikaciji s adolescentima.

Isto tako ovom tematskom emisijom dajemo doprinos provođenju projekta Međugeneracijski dijalog – put primarne prevencije nasilja u obitelji i društvu koji je financiran sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku – a provodi se putem medijske kampanje u svrhu prevencija nasilja svih uzročnosti pri čemu je Petrinjski radio podržavatelj i medijski pokrovitelj opisanih aktivnosti.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 15.svibnja 2020.godine

TEMA : Međunarodni dan obitelji – život i komunikacija s adolescentima

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju “I to je život”. U našim dosadašnjim emisijama „I to je život “Petrinjskog radija često smo s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarali o obiteljima, a danas ćemo povodom Međunarodnog dana obitelji koji je u cijelom svijetu obilježen dana 15. svibnja – razgovarati o životu i komunikaciji s adolescentima.

Isto tako ovom tematskom emisijom dajemo doprinos provođenju projekta Međugeneracijski dijalog – put primarne prevencije nasilja u obitelji i društvu koji je financiran sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku – a provodi se putem medijske kampanje u svrhu prevencija nasilja svih uzročnosti pri čemu je Petrinjski radio podržavatelj i medijski pokrovitelj opisanih aktivnosti.

Mario: Kako je došlo do obilježavanja Međunarodnog dana obitelji?

Daša: Međunarodni dan obitelji proglasili su Ujedinjeni narodi 1989. godine, a u svijetu je prvi put obilježen 15. 5. 1994. godine pod sloganom “Da obiteljski dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece” kao odraz značaja što ga međunarodna zajednica pridaje obitelji kao temeljnoj jedinici društva. Svake godine se raznim događajima obilježava ovaj dan čime se prisjećamo, da je obitelj temelj današnjeg društva, da se iz obitelji i obiteljskog okruženja stvaraju ljudi sa svojim karakterom, stavovima, vjerovanjima koji grade neki budući svijet. A mi dajemo doprinos putem ove tematske emisije.

U današnje vrijeme, gdje obitelj vrlo često nema ni vremena ni uvjeta da se razvija u zajedništvu i toleranciji, jako je važno osvijestiti, svako za sebe, koliko je obitelj važna, koliko su nam važni naši roditelji, braća, sestre, djeca, bake, djede i drugi bliski srodnici. Svi su oni dio svakog pojedinog ljudskog bića, svi su oni važni u razvoju osobnosti pojedinca, te što kvalitetniju, tolerantniju, povezaniju obitelj imamo – veće su šanse da ćemo pozitivno djelovati na stvaranje i razvoj kvalitetnijeg, tolerantnijeg i povezanijeg društva.

Mario: Kada govorimo o komunikaciji s adolescentima, s kojim izazovima se u biti susrećemo?

Daša: Krenimo redom – mnogi roditelji iskusili su slijedeće:

„Nekada smo se divno slagali, no sada se on/ona promijenio!“; „Potpuno me ignoriraju, ne žele napraviti ništa što od njih tražim!“; „Dečki ne žive sa mnom, ja živim s dečkima, oni su glavni u ovoj kući.  Nemaju ni trunke poštovanja!“

Prolazite muke sa svojim tinejdžerom, želite da se njegovo ponašanje promijeni, no u isto vrijeme osjećate da ste poraženi i nemate nikakvu ideju kako biste uveli promjene? Ako želite uspostaviti uspješnu komunikaciju sa svojim adolescentom, najbolja je strategija navesti ga da odraste, umjesto pokazati mu „njegovo mjesto“.

Mario: Može li koji prijedlog, kako to učiniti?

Daša: Prekrojite svoj scenarij – svađe između roditelja i adolescenata često imaju iznenađujuće predvidljivo, ritualno obilježje. Često je puno toga uvjetovano našim vlastitim iskustvom odrastanja. Postavimo si svi skupa pitanje kako ne ponoviti ono što je nas živciralo?

Razmislite o tome: koju ulogu zauzimate; o kojim vrijednostima govorite; koje poruke šaljete; kako se osloboditi (bolnog) ponavljanja i kako pokazujete osjećaje.

Počnite na pravi način – stav na početku komunikacije vjerojatno će odlučiti koliko će ona dobro završiti. Ako napadnete nabrušeni, postoji velika vjerojatnost da će vaš adolescent reagirati na isti način. Ako postoji više kritika nego pohvala – atmosfera će biti neprijateljska. U stabilnim odnosima razgovarati o očekivanom (ispravnom) ponašanju i učinjenom, a potom krenuti sa zahtjevima i uputama.

Recite što želite – pokušajte svom adolescentu dati do znanja što želite, umjesto da  konstantno navodite ponašanje koje ne želite. „Voljela bih da objesiš ručnik nakon što ga koristiš“ ima puno bolje šanse postizanja pravilne reakcije nego: „Ne mogu vjerovati da si opet ostavio bačen ručnik na podu!“

Pokažite pozitivne reakcije – pokažite pozitivnu reakciju kad se dobro ponaša ili učini nešto što je sukladno dogovorima. Adolescenti su samo prividno u otporu su na komplimente, no obično će ih duboko u sebi cijeniti. Dajte im do znanja da su vam važni i da mislite na njih. To možete učiniti i na razne neizravne načine kao što su pisana poruka ostavljena na jastuku ili nalijepljena na vrata, poruka ostavljena kod pripremljenog doručka ili uz džeparac. Budite maštoviti i kreativni i nemojte za TO zaboraviti i ne imati vremena.

Imajte vjere – koliko god „loš“ bio vaš adolescent, važno je zadržati razliku između ponašanja kojeg vi držite neprihvatljivim i djeteta kojeg volite. Važno je dati do znanja da je dobra, sposobna osoba za koju vjerujete da će u konačnici činiti dobre izbore u životu, unatoč trenutačnim greškama.

Održavajte interakciju – provodite vrijeme zajedno kako biste održali komunikacijske kanale otvorenim. Možda neće imati ništa za reći ili podijeliti s vama, ali to će stvoriti prostora da to učini kada će željeti. 

Pomognite im da pronađu vlastita rješenja – pokušajte održati razliku između pružanja potpore i nuđenja savjeta. Važno je da vam kaže da ima problem, a vi ste tu da ga razumijete, ne kritizirate i potaknete na samostalno pronalaženje rješenja.

Svojim ponašanjem primjer smo djeci. Slobodna sam reći da mnoga djeca i mladi suvremenog društva pate od nedostatka prirode i stvarnosti.

Mario: Podijelite s nama još koje zanimljivo iskustvo.

Daša: Dojmilo me je istraživanje pod nazivom Razvojna obilježja adolescencije iz 2013. godine, u kojem je među ostalog istaknuto i slijedeće, a sve nas poziva na duboka promišljanja. Izdvojit ću tri ključne točke:

  • „Samo djeca koja ne slušaju roditelje mogu postati bolja od svojih roditelja.“
  • „Ako riješite sve probleme svoje djece, oni neće imati drugih problema – osim vas.“
  • „Tko voli svoje dijete, ne može imati srca da ga odgaja. Zato nemojte odgajati svoju djecu – već živite s njima.“

Mario: Može li pretjerana kupovina nadoknaditi manjak provedenog vremena roditelja s djecom?

Daša: Ne – nikako. Materijalne stvari, koje su popularna zamjena za neprovedeno vrijeme s djetetom, nisu dovoljne da zadovolje prvobitne ljudske potrebe za normalnim životom i razvojem djeteta bilo koje dobi. Čak što više, na taj način se šalje vrlo loša poruka da se nečija ljubav može kupiti, a ne razvijati i unapređivati u zajedničkim odnosima.

Danas je prisutan problem vremena u roditeljskom odgoju. Pitamo se koja je to duljina vremena kojeg provedemo sa našim djetetom? Nema jednoznačnog odgovora – mnogo je važnija kvaliteta tog vremena. Dijete traži u roditelju osobu koja će mu pružiti primjer, uzor, model ispravnog i pravednog čovjeka s razvijenim zdravim osobinama i pozitivnim vrlinama.

Mario: Sada se negdje samo po sebi nameće i pitanje radnih navika, možemo li reći nešto i o radnim navikama?

Daša: Nitko od nas se ne rađa sa usvojenim radnim navikama. Radne navike se razvijaju i usvajaju od najranijih dana života.  Da bismo usvojili neku naviku potrebno ju je ponoviti dovoljan broj puta. Želimo li da naše dijete usvoji radne navike moramo se naoružati sa dvije važne osobine: to su strpljivost i dosljednost. A s tim navikama trebamo krenuti znato prije nego naše dijete dođe u fazu adolescencije. Podsjetimo se o čemu se tu radi:

Strpljivost / strpljenje – zadani zadatak (npr. molim te, odnesi svoje igračke u dječju sobu) u početku ćemo morati ponoviti nekoliko puta. I još nekoliko puta i tako svaki dan ispočetka. Vrlo je važno da ne izgubimo strpljenje i obavimo zadatak umjesto djeteta, jer mnogi roditelji razmišljaju kako oni to mogu puno brže i efikasnije učiniti. I to je točno, ali dugoročno kod djeteta ne razvija ono željeno ponašanje.

Dosljednost – važno da ne odstupamo od zadanog zadatka npr. ako je djetetov zadatak da pospremi svoje igračke u kutiju poslije igranja, onda je to tako svaki puta poslije igranja i moramo se držati zadanog pravila. Ako popustimo i ponekad tražimo da dijete obavi određeni zadatak, a u drugoj situaciji ne, dijete će biti zbunjeno i vrlo brzo će početi koristiti izgovore da izbjegne obavljanje određene zadaće.

Da bi djetetu bilo jasno što se od njega očekuje, roditelj treba vrlo jasno postaviti pravila i izreći svoja očekivanja. Dijete treba znati koje su njegove obaveze u obitelji. Kad se jednom jasno postave pravila i odrede obaveze (npr. subotom prije svih drugih aktivnosti dijete ima obavezu pospremiti svoju sobu) dolaze na red one dvije osobine o kojima smo već govorili: dosljednost i strpljenje. 

Mario: I poruka za kraj …

Daša: Za roditeljstvo je važno imati izgrađenu osobnost i odnos prema životu – a onda nema kraja užitku u ovoj prekrasnoj životnoj ulozi koja u različitim oblicima i funkcijama traje cijeli život …

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija “I to je život”. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X