obiteljuniverzalna

I to je život o Međunarodnom danu roditelja

U našim dosadašnjim emisijama „I to je život “Petrinjskog radija s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarat ćemo o roditeljstvu – povodom Međunarodnog dana roditelja koji je u cijelom svijetu obilježen dana 1. lipnja.  Isto tako ovom tematskom emisijom dajemo doprinos provođenju projekta Međugeneracijski dijalog – put primarne prevencije nasilja u obitelji i društvu koji je financiran sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku – a provodi se putem medijske kampanje u svrhu prevencija nasilja svih uzročnosti pri čemu je Petrinjski radio podržavatelj i medijski pokrovitelj opisanih aktivnosti.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 29.svibnja 2020.godine

TEMA : Međunarodni dan roditelja

 

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju “I to je život”. U našim dosadašnjim emisijama „I to je život “Petrinjskog radija s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarat ćemo o roditeljstvu – povodom Međunarodnog dana roditelja koji je u cijelom svijetu obilježen dana 1. lipnja.  Isto tako ovom tematskom emisijom dajemo doprinos provođenju projekta Međugeneracijski dijalog – put primarne prevencije nasilja u obitelji i društvu koji je financiran sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku – a provodi se putem medijske kampanje u svrhu prevencija nasilja svih uzročnosti pri čemu je Petrinjski radio podržavatelj i medijski pokrovitelj opisanih aktivnosti.

Mario: Kako je došlo do obilježavanja Međunarodnog dana roditelja?

Daša: Svake se godine 1. lipnja obilježava Svjetski dan roditelja. Ovaj datum, koji su Ujedinjeni narodi proglasili 2012. godine, važan je podsjetnik na vrijednost i važnost obitelji kao zajednice koja promiče zajedništvo, slogu i zdravlje kao najveću vrijednost. Obilježavanjem Dana roditelja odajemo priznanje onima koji se nesebično, vlastitim primjerom svakodnevno trude ulagati u razvoj i zaštitu najmlađih članova društva te naglašavamo važnost roditeljske uloge. Na današnji dan kada je i Svjetski dan sporta, kao i za vikend koji je pred nama, pozivamo sve roditelje se u društvu svoje djece i obitelji pridružite aktivnostima koje doprinose zdravlju. Roditelji imaju ključnu ulogu kao odgojitelji i učitelji svoje djece da ih pripreme za sretan, produktivan i ispunjen život, zbog čega se ovaj dan proslavlja u čast jedne od najvažnijih i najodgovornijih životnih uloga. Uloga roditelja jedna je od najzahtjevnijih i najljepših uloga, a ovo je prilika da zahvalimo svojim roditeljima na svemu što su učinili za nas.

Mario: Pokušajmo definirati pojam roditeljstvo.

Daša: Pojam roditeljstva relativno je jasno određen, a treba ga promatrati kao socijalni proces koji se događa unutar nekog karakterističnog prostora i vremena. Zajedno s promjenama u široj društvenoj zajednici mijenjaju se zadaci roditelja, a time se mijenja i definicija roditeljstva. Demografske promjene, povijesni događaji, kulturne norme i vrijednosti, razvoj i promjene u obitelji uvjetuju promjene u poimanju roditeljstva i zadataka koji se postavljaju pred roditelje. Brojne društvene promjene obilježavaju kontekst u kojem se odvija suvremeno roditeljstvo. Između ostalog, roditeljima i stručnjacima izazov predstavljaju i sve prisutnija nova shvaćanja prirode djeteta i roditeljstva kao i novi pogledi na prirodu procesa socijalizacije. Dijete se danas više ne vidi samo ili prvenstveno kao “budući čovjek” već kao aktivna i kreativna osoba sa svojim sadašnjim životom.

Mario: Pri poštivanju djeteta kao osobe, u smislu pravnog okvira značajno mjesto zauzima i Konvencija o pravima djeteta, zar ne?

Daša: UN-ova Konvencija o pravima djeteta glavno je zakonsko pismeno koje definira suvremena razmišljanjima o djeci i o njihovim pravima. Konvencija preispituje vjerovanje i praksu da roditelji imaju apsolutna prava nad svojom djecom. Štoviše, s obzirom na roditeljstvo, premješta naglasak s roditeljskog autoriteta na roditeljsku odgovornost. Shvaćanje djeteta kao aktivnog, kompetentnog i sposobnog – ulogu roditelja vidi u tome da olakšaju ili omoguće djetetu da ostvaruje svoja prava, pružajući usmjeravanje u skladu s djetetovim rastućim mogućnostima. Roditeljske odgovornosti stoga uključuju zadovoljavanje temeljnih potreba djeteta, osiguravanje djetetove sigurnosti, pružanje emocionalne topline, poticaja i poticajnih uvjeta za učenje i razvoj, stabilnosti, te usmjeravanje i postavljanje granica.

Mario: Može li sada koja riječ o odgoju?

Daša: Odgoj djeteta jedna je od najvažnijih zadaća roditelja i zasigurno jedna od najtežih. Roditelji se svakodnevno suočavaju s brojnim pitanjima koja su složena i za njih i za njihovu djecu. Da bi dijete odraslo u neovisnu i odgovornu osobu, potrebno mu je pružiti toplinu, ali i nadzor nad ponašanjem. Koliko je god važno da dijete osjeti da je voljeno i prihvaćeno, ono mora razumjeti i pravila ponašanja, te vjerovati da će roditelji zahtijevati da se ona poštuju. U tom zahtjevnom procesu svi roditelji trebaju potporu. Društvo u cjelini ima ulogu koja daje mogućnost da potakne roditelje na aktivno, pozitivno i odgovorno roditeljstvo; roditeljstvo u najboljem interesu djeteta, te im pružiti potrebnu pomoć i podršku u izazovnim situacijama.

Odgoj djeteta podrazumijeva toplinu, razumijevanje, ljubav, podršku i ohrabrenje koju roditelj pruža djetetu, te kontrolu koju čine roditeljska očekivanja, zahtjeve i nadzor. Kontrola se može protezati od potpune kontrole do zanemarivanje djeteta. Obzirom na te dvije dimenzije odgoja, postoje različiti odgojni stilovi od kojih svaki na drugačiji način utječe na cjelokupni razvoj djeteta.

Mario: Možete li nam što reći o postojanju različitih odgojnih stilova?

Daša: Mnoge teorije govore o postojanju četiri osnovna tipa roditeljskog stila odgoja: AUTORITARNI, AUTORITATIVNI, PREMISIVAN I INDIFERENTAN odgojni stil.

Mario: Pojasnimo svaki od tih pojmova.

Daša: Autoritarni odgojni stil naziva se još i krutim i strogim odgojnim stilom, a podrazumijeva odgojni stil u kojem roditelji postavljaju velika očekivanja i zahtjeve pred dijete – provodeći strogi nadzor i kontrolu, pri čemu ne pružaju dovoljno topline i podrške. Roditelji su usmjereni na postavljanje granica i pravila, skloni su kažnjavanju u situacijama kada se isto ne poštuje ili se prekrši. Glavni odgojni cilj je učenje samokontrole i poslušnosti djeteta autoritetu, a odnos roditelj – dijete se temelji na odnosu nadređenosti i podređenosti. Takva su djeca često nesigurna, povučena – ali mogu biti i agresivna, niskog prag tolerancije na frustraciju. Često su nepovjerljiva, nesigurna, neuspješna u rješavanju problema, stalno brinu kako udovoljiti roditelju/autoritetu.

Autoritativni odgojni stil  naziva se još i demokratski i dosljedan. To je stil koji kombinira čvrstu roditeljsku kontrolu i emocionalnu toplinu. Roditelji postavljaju zahtjeve i očekivanja koja su primjerena dobi djeteta, provode nadzor i imaju čvrstu kontrolu nad djetetovim nepoželjnim obrascima ponašanja, uz ljubav, podršku i emocionalnu toplinu. Potiču djetetovu znatiželju, kreativnost, samouvjerenost i nezavisnost emocija. Vode računa o djetetovim osjećajima, potiču ga na razvoj, samostalnost i kreativnost. Takva su djeca samopouzdana, sigurna u sebe visokog stupnja samokontrole, odgovorna.

Permisivan odnosno popustljiv odgojni stil podrazumijeva emocionalnu toplinu – ali slabu kontrolu. Takvi roditelji su pretjerano emocionalno osjetljivi, pružaju veliku ljubav, podršku i emocionalnu toplinu, ali postavljaju male zahtjeve, imaju slabu kontrolu bez postavljanja granica nad djetetovim ponašanjem. Primarno zadovoljavaju sve djetetove zahtjeve i želje. Takva djeca su često nesigurna i nesnalažljiva, impulzivna, slabe samokontrole, sklona agresivnosti kada se susretnu s ograničenjima i trenutačnom neispunjavanju želja i zahtjeva.

Indiferentan odnosno zanemarujući odgojni stil podrazumijeva slabu kontrolu – uz emocionalnu hladnoću roditelja. Roditelji postavljaju male zahtjeve, nemaju kontrolu nad djetetovim ponašanjem, djetetu ne postavljaju granice. Emocionalno su hladni, nezainteresirani za djetetove aktivnosti, zaokupljeni su sami sobom. Rijetko iskazuju roditeljsku ljubav. Takva djeca su često neposlušna, neprijateljska, niskog su samopoštovanja, sklona delikventnim oblicima ponašanja. Bazično se osjećaju nesigurnim, promjenjivog su raspoloženja, slabe samokontrole.

Mario: Pokušajmo u osnovnim crtama pojasniti pojam pozitivno roditeljstvo.

Daša: Pozitivno roditeljstvo počinje odmah po rođenju i traje do kad god odgajamo dijete. Ono je efektivno i radosno roditeljstvo koje bez muke prolazi kroz faze kroz koje dijete mora proći. Roditelji koji odabiru ovakav pristup svojemu djetetu su mirni, staloženi, oni su učitelji, primjeri, potiču djetetovu individualnost i samostalnost; otvoreno razgovaraju, ne kažnjavaju, ne provode svoju volju, nisu nasilni, odlučni su i dosljedni. Da bismo sve to mogli, moramo krenuti od rada na sebi. Nove generacije, djeca modernog doba, digitalnog doba, djeca kojoj je sve dostupno puno brže, kojoj se način života razlikuje od našega djetinjstva, djeca koja uče na tabletima, koja imaju sve informacije dostupne sada i ovdje – takva djeca trebaju i zaslužuju roditelje koji će ići u skladu s vremenom, informirati se o humanijim načinima odgoja, discipliniranja; roditelje koji će pročitati modernu literaturu o odgoju, koji neće smatrati da je odgoj nešto što se događa samo od sebe, već će shvatiti koliko je velika njihova uloga u kreiranju sretnog i zadovoljnog djeteta/odrasle osobe. Neinformiranost je u današnje vrijeme stvar izbora.

Mario: I koja bi bila poruka za kraj?

Daša: Budite dosljedni pri provođenju pravila. Budite jasni i odlučni u postavljanju zahtjeva. Povežite se emocionalno s djetetom i u najtežim situacijama. Potkrijepite pozitivno ponašanje. Naučite se smiriti (ne reagirajte na prvu). Osvijestite u kojoj je razvojnoj fazi vaše dijete i da su njegove reakcije i odgovori u skladu s time.  Koristite blag, ali odlučan glas. Vjerujte u sebi i vaše dijete – tako ćete se lakše naći na zajedničkom putu života …

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X