U današnjoj emisiji I to je život Petrinjskog radija s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarat ćemo o pravima i diskriminaciji starijih osoba.
EMISIJA : I to je život
DATUM : 26.studenoga 2021.godine
TEMA : Prava starijih osoba
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobra večer i dobro došli u još jednu emisiju I to je život. U današnjoj emisiji I to je život Petrinjskog radija s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarat ćemo o pravima i diskriminaciji starijih osoba. Ova tematska radio emisija dio je medijske kampanje projekta pod nazivom SMS – svi mi skupa koji je dio dvogodišnjeg programa usmjerenog smanjenju i prevenciji socijalne isključenosti te socijalnom uključivanju i integraciji socijalno osjetljivih skupina za 2021. i 2022. godinu kojeg u provedbi medijski podržavaju i pomažu Petrinjski radio i Portal 53.
Mario: Kada govorimo o pravima starijih osoba uvijek vrijedi istaknuti da su osobe starije životne dobi često izložene nasilju, te da se tako grubo i teško krše njihova prava. Recite nam nešto o nasilju nad osobama starije životne dobi.
Daša: Nasilje nad starijim osobama je globalni javnozdravstveni problem, predstavlja kršenje prava starijih osobe u odnosu očekivanja i povjerenja, te dovodi do negativnih posljedica.
- 15,7% svjetske populacije starije od 60 godina izloženo je nekom od oblika nasilja (WHO, 2017.).
- Svaka 6 osoba starija od 60 godina doživjela je neki oblik nasilja.
- Na svjetskoj razini prijavi se 1 od 24 slučajeva nasilja nad starijim osobama (Yon i sur., 2017.).
Kada govorimo o ovim podacima moramo biti svjesni da su tu prisutne vrlo tame brojke statistike i da se vjerojatno u realitetu radi o znatno većem broju osoba starije životne dobi koji trpe razne oblike nasilja, a još češće zapuštanje i zanemarivanje.
Mario: Recite nam nešto o diskriminaciji starijih ljudi.
Daša: Kada govorimo o diskriminaciji starijih ljudi mi u biti govorimo o diskriminacija zbog starosti (engl. Ageism). Tu se radi o nejednakom tretmanu ili uskrata nekog prava zbog godina starosti. Ova diskriminacija može biti počinjena od pojedinca, neke organizacije ili zajednice.
Može se javiti putem diskriminacija kroz predrasude, neukost, ne razmišljanje i stereotipe što dovodi do toga da stariji ljudi počinju se skrivati i društvu postaju ne vidljivi .
Mnogi stariji ljudi žive u siromaštvu, s kroničnim ne liječenim bolestima, nemaju odgovarajući smještaj ili su beskućnici. Moguće su žrtve su zanemarivanja, zapuštanja i nasija. Imaju skroman pristup informacijama, a mnogi su socijalno isključeni. Kada sve opisano uzmemo u obzir – vidljivo je da uslijed niza raznih razloga stariji ljudi odustaju od zalaganja za sebe i svoja prava.
Mario: Jesmo li sve starija populacija?
Daša: Prema procjeni sredinom 2018. Republika Hrvatska imala je
4 087 843 stanovnika, od toga 1 975 052 muškarca i 2 112 791 ženu.
Prema procjeni o broju stanovnika u Republici Hrvatskoj je sredinom 2018. godine živjelo ukupno 832 612 osoba starih 65 i više godina što je 20,37% ukupnog stanovništva (DZS).
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske bio je 51,7%, a udio muškaraca 48,3%. Takav je omjer bio u većini županija. Nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosila je 43,4 godine (muškarci 41,5, žene 45,0), što nas svrstava među najstarije nacije Europe.
Procesu starenja uvelike pridonosi višegodišnje opadanje udjela mladog stanovništva (0 – 19 godina) u ukupnom stanovništvu. Najviše stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo bilo je u Šibensko-kninskoj županiji (25,3%) i u Ličko-senjskoj županiji (24,9%), a najmanje u Međimurskoj županiji (18,2%).
U zemljama članicama EU najveći udio starijih osoba u 2019. godini zabilježen je u Italiji (22,8%), slijede Grčka (22,0%), Portugal i Finska (21,8% svaka), Njemačka (21,5%) i Bugarska (21,3%). Najniže udjele starijih imaju Irska (14,1%) i Luksemburg (14,4%).
Hrvatska se s udjelom starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu kreće lagano iznad prosjeku te ima 20,5 % odnosno oko 838 tisuća građana. Najstarija skupina osoba zrele dobi u Hrvatskoj je oko 385 tisuća starijih od 75 godina. Hrvatska ima 262 tisuće građana u dobi od 65 do 69 godina te 190 tisuća u dobi od 70 do 74 godine.
Da – sve smo starija populacija.
Mario: Recite nam nešto o pravima iz sustava socijalne skrbi za starije osobe.
Daša: Prije svega, za ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi potrebno je ispunjavanje uvjeta i posjedovanje potrebne dokumentacije. Razlikujemo novčane naknade i usluge. Novčane naknade obuhvaćaju slijedeće oblike davanja, a to su:
- zajamčena minimalna naknada
- naknada za troškove stanovanja
- naknada za troškove ogrijeva
- naknada za osobne potrebe korisnika smještaja
- jednokratna naknada (može biti uvećana)
- osobna invalidnina
- doplatak za pomoć i njegu (u punom ili smanjenom iznosu)
Usluge obuhvaćaju:
- informiranje korisnika o pravima, uslugama i pružateljima usluga
- savjetovanje i pomaganje
- pomoć u kući
- boravak
- smještaj
- organizirano stanovanje
Novina je nacionalna naknada za starije osobe. To je davanje za starije osobe koje si u vrijeme radno sposobnog razdoblja nisu, zbog objektivnih ili subjektivnih razloga osigurale prihod za starost i to za one koji ne ostvaruju pravo na mirovinu (najmanje 15 godina mirovinskog staža). Odnosi se na stariji od 65 godina života s najmanje 20 godina neprekidnog prebivanja na području Hrvatske prije podnošenja zahtjeva. Postoji dohodovni cenzus: osoba koja živi sama i koja mjesečno ne ostvaruje više od 800,00 kn prihoda; mjesečni prihod po članu kućanstva ne iznosi više od 800,00 kn. Iznimke su prisutne u slučajevima:
- kada ostvarena mirovina iznosi manje od propisanog cenzusa
- korisnici ZMN kada ispunjavaju uvjete
Nacionalna naknada iznosi 800,00 kn mjesečno. Isplaćuje se od 1. 1. 2021. godine.
Zahtjev se podnosi u HZMO.
Mario: Recite nam nešto o pojačanoj ranjivost i izloženost zlouporabi osoba starije životne dobi.
DAša: Navedeno ću pokušati prikazati na slijedeće načine:
- duševne smetnje pojavljuju se češće u starijih osoba – što ih u tom slučaju čini dvostruko ranjivima, odnosno ranjivima po dvije osnove – zbog dobi i zdravstvenog stanja. Ako k tome dodamo još da se radi o ženskoj osobi, osobi s invaliditetom koja je pripadnica neke od manjinskih zajednice – dobivamo potencijalno cijeli niz za diskriminaciju rizičnih elemenata
- starije osobe u kaznenom postupku – udio osoba starijih od 60 godina u zatvorskoj populaciji RH iznosio je u 2015. – 7.98%. Smješteni su zajedno s općom populacijom, a niti jedan zatvor nema prilagođenu infrastrukturu i programe podrške za starije
Potrebno je poticati zabranu diskriminacije na temelju dobi, uz pozitivnu diskriminaciju u pogledu obveze država na kreiranje politika prilagođenih za starije osobe. Potrebno je poticati pravo na samostalnost, život i dostojanstvo u starijoj dobi.
Europski sud za ljudska prava ne mali broj puta bavio se je:
- opravdanošću zamjena noćne njege inkontinencijskim ulošcima
- neprikladnim uvjetima izdržavanja zatvorske kazne
- pritvorom i pritvaranjem
- upitnim lišenjima poslovne sposobnosti
- ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju
Mario: Recite nam nešto o pravu na zdravlje osoba starije životne dobi.
Daša: Od 2013. u okviru Ministarstva zdravstva RH djeluje Referentni centar za zaštitu zdravlja starijih osoba. Aktualno je otvoreno pitanje nemogućnost ostvarivanja prava na status njegovatelja za skrb o starijim osobama u obitelji. Prisutan je problem nedovoljne i neravnomjerne dostupnosti zdravstvenih usluga. U ruralnim sredinama postoji problem s kvalitetom zdravstvene zaštite, koja je često ispod razine u urbanim dijelovima RH.
Potrebno je poticanje aktivnog i zdravog starenja i provođenje preporuka primjena smjernica pravilne prehrane.
Mario: Da li su starije osobe dovoljno dobro zaštićene putem zakona, konvencija i sl.? Treba li tu nešto dodatno učiniti?
Daša: Prava starijih osoba nisu posebno kodificirana u međunarodnom pravu. Europska konvencija o ljudskim pravima u niti jednom svom dijelu ne spominje starije osobe explicite. Europska socijalna povelja jasnije i konkretnije se odnosi prema osobama starije životne dobi. Tek 2018. godine u Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji uključene su osobe starije životne dobi i osobe s invaliditetom. Potrebna je pojačana pravna zaštita starijih osoba, a nadasve je prisutna potreba za podržavanjem izrade i donošenja Konvencije za zaštitu prava starijih osoba pod okriljem Ujedinjenih naroda.
Mario: I za kraj istaknimo koja su to područja zaštite ljudskih prava osoba starije životne dobi.
Daša: Pokušat ću sažeti ono najbitnije:
- posebnu zaštitu starijih žena
- posebnu zaštitu starijih osoba s invaliditetom
- pravo na neovisnost i slobodu od utjecaja drugih
- pravo na sudjelovanje u političkom, društvenom i kulturnom životu
- zabranu zlostavljanja, mučenja te okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja
- pravo na vlasništvo i imovinu
- pravo na davanje informiranog pristanka u svim postupcima vezanim za zdravlje i određene postupke u socijalnoj skrbi (npr. smještaj u dom)
- pravo na zdravstvenu skrb i zdravlje, uključujući pravo na dugotrajnu skrb
- pravo na slobodu misli i izdržavanja
- pravo na rad
- pravo na cjeloživotno obrazovanje
- pravo na prilagođen pristup i olakšanu mobilnost
Potrebno je uspostavljanje nadzornog mehanizma (Odbor za prava starijih osoba), analogno Odboru za prava djece koji nadzire primjenu Konvencije o pravima djece, ali i radi ostvarivanja međugeneracijskog dijaloga te osnivanje pučkog pravobranitelja za zaštitu prava starijih osoba.
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.
