U današnjoj emisiji „I to je život“ Petrinjskog radija s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor nastavljamo razgovarati o sindromu sagorijevanja – poznatijem kao burnout. Razgovarat ćemo o ulozi emocija i motivacije u sportskom sagorijevanju.
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju I to je život. U današnjoj emisiji „I to je život“ Petrinjskog radija s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor nastavljamo razgovarati o sindromu sagorijevanja – poznatijem kao burnout. Razgovarat ćemo o ulozi emocija i motivacije u sportskom sagorijevanju.
Mario: Od kuda krenuti u ovu temu?
Daša: Današnje vrijeme obilježeno je nedostatkom vremena, te pretrpanošću s poslom i privatnim obvezama. Trend vježbanja je u porastu, ada sport poboljšava opće zdravlje – svima nam je poznato. No, postoje i potencijalne opasnosti koje iz privremenog umora, zamora, nefunkcionalnosti i nakon duljeg odmora bez poboljšanja – mogu prerasti u sindrom pretreniranosti ili burnout sindrom.
Mario: I tko je sve u opasnosti?
Daša: I profesionalci i rekreativci. Cilj svakog sporta je dostizanje određenog cilja u performansama i poboljšanje rezultata. Opasnosti nisu izloženi samo profesionalni sportaši, već i rekreativci koji često upadaju u zamku „brže – više – jače“, a bez odgovarajuće strukture treninga, odmora i prehrane. Prenaprezanje ima svoju svrhu ako je ciljano i planirano, no ako navedeno izostane, izloženi smo zdravstvenom riziku.
Simptome koje zamjećujemo u sindromu pretreniranosti mogu uzrokovati razne promjene u kojima slabost, depresiju, apatiju, povećan subjektivni osjećaj umora, usporen puls i gubitak motivacije – više vežemo za sportove izdržljivosti, dok su kod anaerobnih sportova izraženi nesanica, razdražljivost, ubrzano lupanje srca, povišen krvni tlak, opći nemir i sl. Mogu biti još prisutni anoreksija, gubitak težine, manjak koncentracije, težina i krutost mišića, tjeskoba, stalni osjećaj umora i iscrpljenosti nakon buđenja, povećan osjećaj žeđi i sl. Naravno, prije nego donesemo bilo koji zaključa – ključnu ulogu imaju liječnici raznih specijalnosti koji će isključiti postojanje bolesti koji su praćene sličnom simptomatologijom.
Mario: Povežimo sada motivaciju i sagorijevanje.
Daša: Mnogi autori sagorijevanje proučavaju u kontekstu motivacije, odnosno nedostatka i nestanka iste, stoga ju je važno ovdje pojasniti. Motivaciju čine svi procesi koji energiziraju pojedinca i usmjeravaju ponašanje, odnosno sve ono što ponašanju daje energiju i smjer. To implicira da ponašanje ima snagu, da je postojano i intenzivno i da je usmjereno ka postizanju ili pak izbjegavanju određenog ishoda ili cilja. Ono što energizira tendenciju približavanja ili izbjegavanja kod neke osobe nazivaju se motivi, a oni mogu biti potrebe, kognicije i emocije. Emocije su kratkotrajni subjektivno-fiziološko-funkcionalno-izražajni fenomeni, a one usklađuju i organiziraju osjećaje, funkcije, ekspresije i fiziološku pripremljenost pojedinca, u našem slučaju sportaša. Funkcija emocija je dvojaka. Prva funkcija jest motivacija. To znači da sama emocija može činiti funkciju nekog motiva i na taj način usmjeriti sportaša prema postizanju ili izbjegavanju nečega. Druga funkcija jest neka vrsta očitavanja statusa motivacijskog stanja sportaša. Emocije odražavaju zadovoljeno ili nezadovoljeno stanje motiva. Zbog svoje kompleksne podloge i velikog utjecaja na svakodnevno funkcioniranje sportaša upravo ovi konstrukti vrlo su važni pri proučavanju i razumijevanju sportskog sagorijevanja.
Mario: Pokušajmo sada dati i definiciju sagorijevanja u sportu.
Daša: Sportsko sagorijevanje je psihofiziološka reakcija koja je rezultat neefektivnog truda da bi se postigli ciljevi treninga ili natjecanja. Konstrukt sagorijevanja karakteriziraju emocionalna i psihička iscrpljenost, smanjeni osjećaj postignuća i devaluacija sporta.
Mario: Pojasnimo još malo sagorijevanje u sportu.
Daša : Emocionalna iscrpljenost odnosi se na osjećaj umora, zamor mišića i generalnu usporenost koja se javlja kad je pojedinčeva energija iscrpljena tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Depersonalizaciju karakterizira pad razine autentičnih ugodnih osjećaja na radnom mjestu, kao što se kad sportaša pokazuju znakovi hladnog i udaljenog ponašanja ili se emocionalno distancira od trenera i suigrača. Nizak osjećaj osobnog uspjeha odnosi se na osjećaj niskog postignuća u poslu, tj. kompetitivnom sportu. Primjerice, kad igrači zaključe da više ne mogu doprinijeti svom ili timskom uspjehu to rezultira osjećajima dubokog razočarenja.
Iako su u sportu istovremeno prisutne intrinzična i ekstrinzična motivacija, dugoročno gledajući, visoka razina motivacije i ustrajanja tijekom teških perioda u trenažnom i natjecateljskom procesu vjerojatno ne bi bile moguće bez visokih razina intrinzična motivacije. Naime, profesionalni sportaši tijekom cijele karijere održavaju visoke razine intrinzične motivacije. Čini se da su sudionici elitnog sporta prvenstveno motivirani interesom, uživanjem i vlastitim zadovoljstvom, odnosno motivirani ugodnim emocijama koje se javljaju kad uspješno obave zadatak, tj. postignu sportski uspjeh. U njihovom slučaju visoka razina interesa povećava količinu pažnje koju će sportaš posvetiti svojim aktivnostima i isto tako usmjerava i pospješuje razvijanje specifičnih vještina.
Mario: Na što nas upućuju istraživanja?
Daša: Istraživanja motivacije u sportskom sagorijevanju do sad, rezultirala su opsežnim opusom i povremeno neujednačenim rezultatima. Bez obzira na smjer, jasno je da motivacija igra ulogu u sagorijevanju te da ovisno o svojoj kvaliteti može olakšati ili otežati sagorijevanje kod sportaša. Ipak, ne može ju se proučavati izolirano jer je očito da postoje faktori koji su uz nju važni za proučavani problem. S obzirom na upravo veliku raznolikost varijabli (individualni ili timski sport, država, organizacijski faktori, trenažni proces, duljina sezone itd.) potrebno je još istraživanja koja bi ponudila specifičnija objašnjenja ili testirala specifične hipoteze dosadašnjih modela.
Trkači su izloženiji opasnosti od sagorijevanja nego drugi sportaši. Oko 60% trkača na duge staze pokazuju simptome pretreniranosti u sezoni, a kod plivača 3 do 30%.
Mario: Recimo sada nešto o ulozi emocija.
Daša: Raspon između ugode i neugode stupnjevit je i povezan s raznim emocionalnim reakcijama. Sve reakcije koje se prožive u sportskom kontekstu spremaju se u pamćenje sportaša. Te reakcije u pamćenju povezane su ne samo s podražajnim situacijama koje su ih izazvale, već i s onim učincima u aktivnosti s kojom se povezuju. Tako će sportaš koji je na Olimpijskim igrama osvojio medalju, kontekst Olimpijskih igara povezati s ugodnim osjećajima koje je osvajanje medalje izazvalo, dok će neki sportaš koji je bio posljednji, primjerice, s Olimpijskim igrama povezivati razočarenje i tugu. Ukratko, ugoda ili neugoda koju je sportaš osjetio na nekom natjecanju pamte se u povezanosti s mjestom, vremenom i nekim pratećim faktorima.
Mario: Što možemo reći na kraju?
Daša: Nadgledanje motivacijskih trendova i promjena u afektivnom stanju tijekom trenažnog procesa i natjecateljske sezone nudi uvid u psihološke procese koji vode ka sportskog sagorijevanju u kontekstu elitnog sporta. Dosadašnja istraživanja sportskog sagorijevanja bavila su se različitim modelima koji pokušavaju objasniti uvjete koji dovode do sportskog sagorijevanja, karakteristične procese, izraženost sindroma sagorijevanja i posljedice za sportaša. Istraživanja provedena u području motivacije prilično su konzistentna i čini se da su odnosi motivacije i sagorijevanja dovela do pomaka u razumijevanju ovoga fenomena. S druge strane, istraživanja afekata u ovome kontekstu nešto su rjeđa. Radi prevencije i pravovremene intervencije čini se potrebno provesti istraživanja kojima će se saznati koje su emocije karakteristične za određenu izraženost simptoma sagorijevanja, kakva su raspoloženja najčešća u kojoj fazi i na koji način možemo regulirati te procese u sportskom okruženju. Sva ova znanja mogu pomoći u stvaranju boljeg modela pomoću kojeg se može kreirati program intervencije kod različitih dobnih skupina.
Mario: I što općenito reći pri kraju?
Daša: Burnout osim vodećih simptoma kronične energetske iscrpljenosti uključuje i kombinaciju različitih emocionalnih i tjelesnih simptoma kao i posljedice na socijalno funkcioniranje čovjeka. Česti simptomi su glavobolja, poremećaj sna, bolovi u želucu, teškoće koncentracije, nespecifični bolovi u leđima, pad imuniteta, promjene u apetitu, gubitak osjećaja osobne vrijednosti, promjene raspoloženja, smanjenje socijalnih kontakata, seksualnog interesa, gubitak osjećaja zadovoljstva. Stručnjaci upozoravaju kako sindrom izgaranja može biti rizik za nastanak drugih poremećaja mentalnog zdravlja poput depresije i psihosomatskih poremećaja kao što su dijabetes i hipertenzija. Također može potaknuti rizična ponašanja kao što je pretjerana upotreba kofeina, pušenje i upotreba alkohola.
Mario: Za prigodu ove emisije pripremili ste i jedan mali upitnik koji govori o sagorijevanju općenito. Pokušat ćemo ga sada zajedno riješiti. Čitat ćemo vam pitanja, a vi ćete poštovani slušatelji odgovarati na slijedeći način:
skoro uvijek – 4 boda
često – 3 boda
rijetko – 2 boda
skoro nikad – 1 bod
Na kraju ćete zbrojiti ukupan rezultat. Krenimo s pitanjima:
- Je li se lako zamarate i osjećate li se iscrpljeni?
- Uzrujavate li se kad vam netko kaže da u zadnje vrijeme ne izgledate dobro
- Radite li sve više i više, a imate osjećaj da niste ništa učinili?
- Jeste li zajedljivi i sve više razočarani sa svijetom oko vas?
- Osjećate li se žalosnim, a ne znate zašto?
- Jeste li zaboravljivi, ne odete u dogovorenu posjetu ili često nešto izgubite?
- Jeste li mrzovoljni, brzo zapaljivi, očekujete li sve više od ljudi oko vas?
- Provodite li sve manje vremena sa prijateljima i obitelji?
- Jeste li previše zauzeti za uobičajene potrebe (telefonski razgovor, pisanje pisma i sl.)?
- Osjećate li se uvijek loše ili ste stalno bolesni?
- Osjećate li se smeteno na kraju radnog dana?
- Imate li poteškoća u postizanju osjećaja sreće i zadovoljstva?
- Jeste li nesposobni narugati se ili našaliti na svoj račun?
- Da li vas seks opterećuje i stvara više problema nego inače?
- Osjećate li da imate vrlo malo toga reći ljudima?
Sada zbrojite vaše rezultate i krenimo s informiranjem o rezultatima.
Ako ukupan broj bodova nije veći od 25 vi se osjećate dobro.
Od 26-35 bodova – budite oprezni vi ste u području rizika.
Od 36-50 bodova – kandidat ste za sindrom sagorijevanja.
Od 51-65 bodova – vi ste zahvaćeni sindromom izgaranja.
Iznad 65 bodova – vi ste sagorjeli.
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme. Srdačan pozdrav.
