Izbornik
tjeskobauni

I to je život o tjeskobi

U našoj današnjoj emisiji „I to je život“ Petrinjskog radija razgovarat ćemo o tjeskobi – s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor. Povod ovog razgovora je obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja koji se u svijetu obilježava 10. listopada.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 9.listopada 2020.godine

TEMA : Tjeskoba

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju I to je život. U našoj današnjoj emisiji „I to je život“ Petrinjskog radija razgovarat ćemo o tjeskobi – s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor. Povod ovog razgovora je obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja koji se u svijetu obilježava 10. listopada.

Mario: Za uvod – pokušajmo definirati zdravlje općenito i mentalno zdravlje?

Daša: Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije – zdravlje je stanje potpunog tjelesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti. Mentalno zdravlje je stanje općenito dobre emotivne i socijalne prilagodbe u različitim područjima života. Mentalno zdrava osoba je zadovoljna, rado živi i ima osjećaj da uspješno ostvaruje sve svoje potencijale.

Mario: Riječ anksioznost ili tjeskoba, možemo se složiti, često se čuje u svakodnevnom životu – i to sve više u vrijeme raznih kriza. Zašto je to tako? Da li je anksioznost toliko česta pojava?

Daša: Riječ anksioznost – kao pojam, stanje ili bolest postaje dio opće komunikacije, a u jednom tekst sam pročitala – i opće kulture komunikacije. Neki ljudi o ovom stanju govore vrlo otvoreno, dok ga neki iznimno skrivaju. U nekim drevnim kulturama pojam „angh“ povezivan je s riječju drven, a u europskom podneblju značenje je više usmjereno ka pojmovima stisnut, bolno stegnut – uz subjektivni osjećaj uznemirenosti, stezanja, gušenja i sl. Anksioznost (ili tjeskoba( je bolest ili poremećaj u kojem se osoba pretjerano ili izraženo brine – ili boji – u nekoj trenutnoj ili budućoj stvarnoj ili mogućoj situaciji. Sve to može biti praćeno osjećajem straha, panike i raznim fizičkim simptomima.

Osvrnemo li se malo na naše pretke – oni bi nas danas sve dobro išamarali zbog uzroka većine današnjih tjeskoba. Jedna od ljudskih osnovnih potreba je potreba za zadovoljenjem bioloških potreba – da smo siti, nismo žedni, da smo na toplom – ako je vani hladno, da imamo dovoljno odjeće. Naši predci od prije 1000 godina nikada ne bi razumjeli našu tjeskobu zbog duga na kreditnoj kartici. Tjeskoba često nije rezultat razmaženosti. Mnogi ljudi brinu značajno realne brige – od materijalnih, poslovnih, socijalnih do emotivnih – a često su i u kombinaciji.

Mario: Izgleda da je anksioznost česta pratilja života, zar ne?

Daša: Anksioznost je polako postala uvjetno rečeno – normalna stvar u našem društvu, posebice kod žena i muškaraca koji svakog dana imaju mnogo obaveza koje trebaju riješiti. Ponekad je teško uskladiti posao, obitelj i slobodno vrijeme, a još teže u to uvrstiti i hobije koji su, primjerice, jedan od načina na koji se možemo boriti protiv anksioznosti.

Neki od najčešćih uzroka nastanka tjeskobe su osjećaj nedostatka vremena, manjak novaca ili neusklađenost mogućnosti i želja. Dobra pomoć može biti razgovor sa stručnjakom, ali i promjena svakodnevnih aktivnosti i navika. U pozadini tjeskobe je u biti naša mogućnost prilagodbe na nove životne situacije.

Mario: Za potrebu ove emisije pripremili ste nam devet koraka (savjeta) koji nam mogu pomoći da sebe i svoj život dovedemo u red i da se osjećamo bolje

1. Osvijestite što vam se događa

Tjeskoba je ono gadno stezanje u prsima kad nam se čini da nas čeka, nešto s čim se baš nikako ne možemo nositi. I čim ga osjetimo – opada nam raspoloženje, ostajemo bez volje za bilo što i to nam totalno uništi dan. Određena doza tjeskobe nije nenormalna, niti je zvono za uzbunu, naprotiv, ponekad je i korisna (recimo, može vas potaknuti da jače zapnete za knjigu dok spremate ispit ili da na vrijeme počnete tražiti razna rješenja za problem koji još nije alarmantan). Ali ako tjeskoba postane stalan osjećaj koji vas navodi da predviđate vjerojatnost loših događaja ili ishoda, može vam itekako zapapriti život, cijedeći sve zalihe vaše motivacije i samopouzdanja. Ako se zateknete kako se stalno vrtite u tom krugu brige, u vašem će životu sve manje biti ružičaste, a sve više sive boje. Dugoročno, tjeskoba može voditi do niza problema – glavobolja, loše probave, osipa, vrtoglavica, nesanice, što vam nikako ne treba. Kad počnete razumijevati što vam se događa – naučit ćete i kako to kontrolirati2. Osvrnite se i potražite uzrok

Rješavanje navika koje vas vuku u tjeskobu može biti prilično težak posao jer većinu vučete još iz djetinjstva, a najčešće su ih usadili tjeskobni roditelji koji su vas pretjerano nastojali zaštititi. Svojom pretjeranom brigom za dijete – roditelji mu šalju pogrešnu poruku da je nesposobno samo brinuti se za sebe, što mu ostaje i u odrasloj dobi. I roditelji koji od djeteta zahtijevaju savršenstvo pa ga često kritiziraju, time mu samo potkopavaju samopouzdanje i polažu temelje za tjeskobu, baš kao i oni koji su svoje dijete zanemarivali, pa se ono osjećalo nevoljeno, prestrašeno i često nesposobno za suočavanje s neuspjehom ili izazovima. Ako osjećate tjeskobu, zapitajte se koji su njezini mogući korijeni. Razmislite što vas tjera da se osjećate kao da ne upravljate sami svojim životom ili potražite stručnu pomoć.

3. Prevarite vlastiti mozak

Najbolji borac protiv negativnih misli je vaša logika. Kad se osjećate tjeskobno, vaš um neke bezazlene scenarije (pa čak i one za koje nema ni najmanje šanse da se dogode) pretvara u alarmantne situacije. Na primjer: SMS kojim vas dečko obavještava da mora ostati dulje na poslu – znači da je s nekom drugom i ne mari za vas! Zato se pokušajte koristiti metodama kognitivno-bihevioralne psihologije i promijeniti tijek svojih misli. Onog trenutka kad zbog nečega počnete osjećati tjeskobu, zapitajte se kakve su činjenice. Ako je potrebno, čak se i raspitajte o njima – primjerice, popričajte s dečkom o vašoj vezi… A zatim, ako zaključite da su vam zbilja potrebne – poduzmite neke preventivne mjere. U svjetlu tih informacija, iz nove perspektive razmislite o onome što vas čini tjeskobnim, pa krenite dalje… Zapitajte se koliko će vam se vaš crni scenarij činiti realnim za tri dana, mjesec ili dva.

4. Jedite “vesele” namirnice

Postoje brojni dokazi da vam neke mozgalice (poput sudokua), ali i fizička aktivnost, uz određenu vrstu prehrane, mogu pomoći da se osjećate bolje. Stimulansi poput kofeina i alkohola imaju sličan učinak, a neki dodaci prehrani, pokazuje istraživanje Sveučilišta u Marylandu, smanjuju tjeskobu (umjesto uzimanja suplementa, možete obogatiti svu prehranu namirnicama bogatim magnezijem poput mahunarki, povrća, sjemenki, orašastih plodova). Pomažu i omega-3 kiseline, ali zdrava, uravnotežena prehrana održava razinu šećera u krvi, što djeluje na vaše raspoloženje.

5. Skačite, trčite, zaplivajte

Fizička aktivnost ima golem utjecaj na psihičko zdravlje, smanjuje stres i tjeskobu, te otpušta hormone dobrog raspoloženja. Ako se osjećate tjeskobno, odlično će vam doći živahni treninzi, poput trčanja, prakticiranja kick-boxinga ili zumbe u kombinaciji s jogom, plivanjem ili tai chijem koji opuštaju. Ah, da, i aktivna intimnost s voljenim partnerom – sa svojom navalom endorfina može itekako pomoći.

6. Budite sada i ovdje

Uključite mozak tako što ćete pronaći neku zanimljivu mozgalicu. Tjeskoba je strah od prošlih loših iskustava ili onih koja bi se mogla dogoditi u budućnosti. Kad naučite kako živjeti u sadašnjosti, kad naučite kako uživati u njoj – vaša će mračna raspoloženja nestati. Ako osjetite navalu tjeskobe, fokusirajte se na disanje (udišite duboko dok ne osjetite da vam se trbuh podignuo i izdišite jako polako) i na svoju okolinu. Primijetite detalje koji vas okružuju (šalicu za kavu na svom radnom stolu, fotku na zidu trgovine u kojoj se nalazite, svijeću u svom dnevnom boravku…).

7. Uzmite pauzu

Odmarajte se, meditirajte, priuštite si povremeno relaksirajuću masažu, prakticirajte vizualizaciju (zamišljajte se na nekom čarobnom mjestu), čitajte, igrajte sudoku ili pasijans na računalu ili se duuugo brčkajte u pjenušavoj kupki dok u pozadini svira vaša omiljena glazba. Sve će vam to pomoći da otjerate tjeskobne misli, te vam pružiti potreban odmak i osvježiti um. Isti (ako ne još bolji) učinak ima i smijeh, pa se u mračnim trenucima ne ustručavajte nazvati nekog duhovitog frenda koji će vas podići svojim super šalama. Ili, ako vam se ne da razgovarati, poslužit će i dobra komedija.

8. Grlite se, mazite i igrajte

Podijelite svoj teret s voljenima, obitelji ili prijateljima, vjerujte – to je najbolji lijek protiv tjeskobe. Oni će vam razbiti sumnje u sebe i podržati vas. Zagrljaj i nježni dodiri imaju iscjeljujuću moć jer otpuštaju oksitocin koji poništava štetno djelovanje kortizol, a pa ćete se osjećati zadovoljnije i smirenije, te manje anksiozno. Igra s ljubimcem također smanjuje razinu stresnih hormona.

9. Vjerujte u sebe, ali i u druge

I zadnje, ali nikako manje važno – navijajte sami za sebe. Spoznajte svoje vlastite snage i počnite zamjećivati vlastita postignuća. Budite malo ljubazniji sami prema sebi! I nikad, ali baš nikad nemojte se ustručavati zatražiti pomoć stručnjaka – pa oni se zato školuju i nemaju baš nikakvih predrasuda, a mogu vam puno pomoći da tjeskobi zadate završni udarac.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X