„I to je život“ o usamljenosti „I to je život“ o usamljenosti
U našoj današnjoj emisiji „I to je život“ govorimo o usamljenosti kao osjećaju koji se javlja u svakodnevnom životu, a s nama je dr.... „I to je život“ o usamljenosti

U našoj današnjoj emisiji „I to je život“ govorimo o usamljenosti kao osjećaju koji se javlja u svakodnevnom životu, a s nama je dr. sc. Daša Poredoš Lavor. Također ćemo predstaviti i projekt Usamljenost starijih osoba – izazovi i mogućnosti – o kojem će nešto više reći voditelj ovog projekta mr. sc. Ivan Svetopetrić.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 2.studenoga 2018.godine

TEMA : Usamljenost

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobra večer i dobro došli u još jednu emisiju „I to je život“. U našoj današnjoj emisiji „I to je život“ govorimo o usamljenosti kao osjećaju koji se javlja u svakodnevnom životu, a s nama je dr. sc. Daša Poredoš Lavor. Također ćemo predstaviti i projekt Usamljenost starijih osoba – izazovi i mogućnosti – o kojem će nešto više reći voditelj ovog projekta mr. sc. Ivan Svetopetrić.

Mario: Ljudi raznih dobnih skupina danas često govore o usamljenosti. O čemu se tu zapravo radi?

Daša: Usamljenost je prava patnja koja često tjera na plač, a ako potraje duže može izazvati želju za smrću i/ili pokušajem suicida. Osobito je poznat onima koji su je doživjeli

– mnogi ljudi su usamljeni
– mnogi ne razumiju da to stanje nije isto što i samoća (objektivna okolnost odsutnosti društva)
– samoća je sama po sebi neutralna, nekima donosi i ugodu, iako često pogoduje razvoju usamljenosti

Mario: Kako bi mogli definirati usamljenost?

Daša: Usamljenost je neugodan osjećaj i bolno raspoloženje koje ne proizlazi nužno iz određenih vanjskih okolnosti.

Mario: Postoje različiti tipovi usamljenosti. Koji su to?

Daša: Postoje situacijska usamljenost, usamljenost bez samoće i usamljenost uz samoću.

Mario: Malo nam pojasnite svaku od njih.

 

Daša: SITUACIJSKA USAMLJENOST : najblaža usamljenost koja je izazvana privremenim odvajanjem od bliskih osoba, primjerice (npr. zbog trenutnog putovanja, ružnog vremena, bolesti ili sl.). Ako uobičajeno ne patite od usamljenosti i poremećaja raspoloženja, nego vas je osjećaj usamljenosti preplavio samo zato što trenutačno ne možete biti u blizini dragih osoba, vaše stanje nije mentalno-zdravstveni problem i vjerojatno će se poboljšati s promjenom nastalih okolnosti. Potraje li odvojenost od dragih osoba duže vremena, privremena usamljenost može se pretvoriti u kroničnu, ali ne kod svih ljudi, jer otpornost na samoću razlikuje se od pojedinca do pojedinca. Pri tome su nam iznimno važne tzv. kompenzatorne sposobnosti. Kad osoba i ima društvo, ali joj ono ne pomaže da se osjeća ugodno ili kad ne može ostvariti zadovoljavajuće društvene odnose moguće je rastuće prisustvo kronične usamljenosti.

USAMLJENOST BEZ SAMOĆE : pati li osoba od usamljenosti unatoč tome što je okružena ljudima, vjerojatno ima depresiju, a usamljenost je samo simptom, pa valja zatražiti stručnu pomoć. Tuga je osjećaj, a depresija stanje. Depresija je bolest živčanog sustava koja izaziva duševne boli i emotivne patnje, a osamljenost je jedan od najčešćih oblika kroz koje se ona očituje. Podvrsta usamljenosti bez samoće jest ona koja se javlja kod osoba koje bližnji (bračni partner, djeca, roditelji, prijatelji, suradnici i drugi) zapostavljaju, zanemaruju, te društveno i emotivno izoliraju.

USAMLJENOST UZ SAMOĆU : sve one situacija koje se javljaju kada je čovjek zaista i fizički sam i osjeća se usamljeno. U takvim situacijama sposobnost socijalnih vještina je umanjena – javlja se otežana komunikacija, pristupanje i održavanje razgovora, veza, trajnijih odnosa… jer se čovjek osjeća nesigurno. Prisutna je smanjena otpornosti na stres, emocionalne preosjetljivosti i pojačano ranjivosti na stresne podražaje. Neki ljudi su osjetljiviji upravo na stresove u društvenim situacijama, te stoga češće i intenzivnije trpe emotivnu patnju kad ih drugi vrijeđaju, ismijavaju, odbijaju ili izlažu ponižavanju.

Mario: Riječ „depresija često se rabi u svakodnevnom razgovoru i povezuje se s usamljenošću – pojasnite nam o čemu se tu radi.

 

Daša: Često se u svakodnevnom razgovoru čuje termin da je netko u depresiji. Svako loše raspoloženje koje traje malo dulje skloni smo opisati kao depresiju te se zbog toga, kada netko stvarno pati od ove bolesti, njegovo stanje najčešće ne shvaća ozbiljno. Bitno je znati da je depresija bolest baš kao dijabetes ili visoki krvni tlak, i da se u mozgu događaju konkretne i mjerljive promjene.

Mario: U nastavku emisije „I to je život“ uključujemo našeg večerašnjeg gosta mr.sc.Ivana Svetopetrića, koji će nam nešto više reći o projektu „Usamljenost starijih osoba-izazovi i mogućnosti“.

 

Daša: Recite nam nešto općenito o usamljenosti starijih osoba.

 

Ivan: Prema istraživanjima u Engleskoj i Americi, više od polovine starijih osoba osjeća se ponekad ili često usamljeno s čestim tjeskobnim fazama. Izolacija i usamljenost brzo su se raširili društvom, posebice među starijim osobama, unatoč tehnološkom razvoju sve jednostavnijih metoda komunikacije. Po istraživanju Age UK, 3,9 milijuna starijih osoba smatra televizor svojim najboljim društvom što je fenomen s mnogo ozbiljnih posljedica. Usamljenost povećava rizik od smrtnosti za 26 posto – što je ekvivalent faktora poput pušenja i pretilosti i u Britaniji nosi dodatne zdravstvene troškove od 6000 britanskih funti po osobi te je dodatni teret za lokalne službe. UK je , stoga, ustrojila Ministarstvo usamljenosti. Starije osobe izložene su stalnoj prijetnji osamljenosti, sa slabijim socijalnim kontaktima, narušenog zdravlja uz propadanje kognitivnih funkcija. Prevalencija demencije kod starijih osoba izuzetno je visoka: 5% kod sedamdesetogodišnjaka; 10% kod osamdesetogodišnjaka te čak 20% kod devedesetogodišnjaka. Prevalencija depresije kod starijih osoba kreće se oko 20%.

Prema istraživanjima, više od polovine starijih osoba osjeća se ponekad ili često usamljeno s čestim tjeskobnim fazama.

Razlozi usamljenosti starijih osoba : Otuđenost u prenapučenim gradovima, Gubitak voljene osobe, Razvod, razdvajanje, neželjeno samaštvo, Breme starosti, Preseljenje.

Otuđenost u prenapučenim gradovima.

– užurbanog načina života ne stignu bolje upoznati svoje susjede

– nepovjerenje

– zaštita privatnosti

Suvremena komunikacijska tehnologija : Profesor iz Japana kaže: “Što više koristimo mobitele i druge komunikacijske uređaje, to nam je teže izražavati misli i osjećaje dok komuniciramo jedni s drugima.”  U jednom stručnom časopisu stoji: ‘Tehnologija dovodi do toga da se sve više udaljavamo jedni od drugih. Ljudi radije šalju jedni drugima e-mailove ili SMS poruke nego da razgovaraju.’ Govoreći o tome zašto se osjeća usamljeno, 75-godišnja Milka iz Samobora požalila se: “Drugima više nije toliko stalo do toga da te vide jer misle da je dovoljno poslati SMS poruku, e-mail ili razgovarati s tobom preko interneta. No to mi ništa ne pomaže, samo sam još više usamljena.”

Preseljenje : Zbog ekonomske krize mnogi ljudi primorani su preseliti se kako bi zadržali ili našli posao. Kad se presele, odjednom se nađu daleko od svojih susjeda, prijatelja, školskih kolega, a ponekad i od svoje obitelji. Onima koji su to doživjeli nije nimalo lako. To je kao kad se biljka iščupa iz zemlje i presadi na neko drugo mjesto, no njeno korijenje ostane u tlu u kojem je prvobitno rasla. Govoreći o tome kako se osjećala kad se doselila u Irsku svojim unukama kaže: “Bilo mi je teško priviknuti se na drugu kulturu. Imala sam mnogo poznanika, no nisam imala bliskih prijatelja s kojima bih mogla o svemu razgovarati i kojima bih mogla iskreno reći kako se osjećam.”

Gubitak voljene osobe : Kad čovjeku umre bračni partner, u njegovom životu nastaje ogromna praznina. To se često događa osobama koje su dugo njegovale bolesnog muža ili ženu. One se obično osjećaju potpuno prazno. Udovica po imenu Manda, koja živi u Zagrebu, kaže: “Najteže mi pada to što se više ne mogu povjeriti svom najboljem prijatelju — svom mužu.” Ana, koja je također udovica, kaže da joj suprug najviše nedostaje kad treba donijeti važne odluke u vezi sa zdravstvenim problemima ili nekim drugim životnim situacijama.

Razvod, razdvajanje, neželjeno samaštvo : Razvod ili razdvajanje od bračnog partnera često dovode do toga da je čovjek usamljen i osjeća se kao promašen slučaj. Mnogi samci koji ne mogu naći odgovarajućeg bračnog partnera ponekad se osjećaju usamljeno. Može im biti još teže kad čuju nepromišljene primjedbe poput: “A zašto se ne oženiš?” ili “Ne bi li ti bilo bolje da se udaš?” I samohrani stariji, pa i djedovi i bake koji su preuzeli starateljstvo mogu biti usamljeni. Odgajanje djece donosi radost, ali i probleme koje moraju rješavati sami jer nemaju bračnog partnera kojeg bi mogli pitati za savjet.

TERET starosti : Stariji ljudi često su usamljeni, čak i ako ih njihova obitelj ne zanemaruje. Članovi obitelji i prijatelji mogu ih posjetiti s vremena na vrijeme, no kako se osjećaju kad nema nikoga — kad možda prođu dani ili tjedni, a da ih nitko ne posjeti? No usamljenost ne pogađa samo starije osobe. I mladi se često osjećaju usamljeno. Mnogi od njih isključivo se zabavljaju sami — gledaju televiziju, igraju videoigre i provode mnoge sate pred kompjuterom — te postaju ovisni o takvim vrstama zabave.

Mario: Molim vas ukratko nam predstavite ovaj projekt.

Ivan: Projekt „Usamljenost starijih osoba – izazovi i mogućnosti“, odnosno polazište u projektu je pravni okvir EU i RH za starije osobe, Plan za zdravlja Zagrebačke županije i AGE-PLATFORMA EU.

Projekt je usmjeren na osvještavanje potrebe za podrškom osobama 75+, koje žive same, u riziku od usamljenosti, medijskom kampanjom, tribinom i utvrđivanjem mogućnosti u vidu mjera i aktivnosti za prevenciju usamljenosti.

Vrijeme provedbe: 1.6.-31.12.2018.

Vrijednost: 15.000,00 HRK (potpora Zagrebačke županije);

Projektni tim:

Mr.sc. Ivan Svetopetrić, voditelj, predsjednik udruge;

Dr. sc. Daša Poredoš Lavor, stručni izvoditelj

Melita Uroić Štefanko, tajnica Udruge, organizacija i administracija

Sanda Puljiz Vuković. stručni izvoditelj

Cilj

Osvještavanje potreba i mogućnosti za smanjenje usamljenosti starijih osoba

Ciljane skupine (u 12 općina Zagrebačke županije):

  1. Do 4.000 osoba u dobi 75+ ( 790 korisnika);
  2. Lokalna uprava i ustanove (100 osoba);
  3. Opća populacija građana (100.000 radio slušatelja i korisnika informativnih listića)

 

Daša: Koje su planirane aktivnosti projekta?

Ivan: Aktivnosti su :

  1. Medijska kampanja (Radio i Internet portali: Samobor, Vrbovec i City radio Velika Gorica; Tisak: Reporter VG, Samoborski Glasnik i Vrbovečke novine)
  2. Tribina: „Usamljenost starijih osoba – izazovi i mogućnosti“;

Program tribine:

Prezentacija istraživanja usamljenosti

Psihološki aspekti starenja

Sociološki aspekti starenja i

Tehničke i organizacijske mogućnosti podrške starijim osobama – primjeri dobre prakse u RH, EU i svijetu (inovativne socijalne usluge, telemedicina, robotika i dru)

 

Mario: Koji su očekivani rezultati?

Ivan: Očekivani rezultati

  1. Izrađen Koncept mogućeg načina stalnog servisa za smanjenje usamljenosti starijih osoba u obliku mjera i aktivnosti koje je moguće realizirati u narednom periodu iz raznih financijskih izvora.
  2. Povećana svijest javnosti o potrebi podrške starijim osobama zbog usamljenosti i saznanje starijih osoba o mogućnostima smanjenja usamljenosti;

Mario: Što reći na kraju?

Daša: Svim osobama starije životne dobi želimo što manje usamljenosti i da životne dane provode s što više raznovrsnih aktivnosti u svrhu podrške što kvalitetnijem životu u sadašnjosti i budućnost.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija „I to je život“. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Komentari

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.