Izbornik
Share on facebook
Share on twitter
knjigetekst

I to je život o vrijednostima čitanja

U našoj današnjoj emisiji „I to je život“ Petrinjskog radija razgovarat ćemo o vrijednostima čitanja – s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor. Posebna gošća koja će nam o ovoj temi dati osobito vrijedne informacije i primjere bit će magistra logopedije Katarina Matijević koja je voditeljica Kabineta za logopedsku podršku u POU Hrvatski dom Petrinja.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 16.listopada 2020.godine

TEMA: O vrijednostima čitanja

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju “I to je život”. U našoj današnjoj emisiji „I to je život“ Petrinjskog radija razgovarat ćemo o vrijednostima čitanja – s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor. Posebna gošća koja će nam o ovoj temi dati osobito vrijedne informacije i primjere bit će magistra logopedije Katarina Matijević koja je voditeljica Kabineta za logopedsku podršku u POU Hrvatski dom Petrinja.

Mario: Za uvod – pokušajmo u osnovnim crtama pojasniti zašto nam je u životu čitanje važno?

Daša: Čitanje je ljudski proces usvajanja značenja iz pisanih tekstova. Osim što nas čitanje knjiga opušta i zabavlja, ono nam donosi i različite koristi. Obogatite život knjigama i profitirajte od blagotvornih učinaka čitanja. Rezultat je to istraživanja koje je provedeno na Yale School of Public Health, a temeljeno je na podacima koji su prikupljeni proteklih 12 godina o čitateljskim navikama, na uzorku od 3600 muškaraca i žena u dobi od 50 godina.

Čitanje od najranije dobi je važno. Što djeca ranije počnu čitati knjige, bit će im lakše kasnije u životu. Naime, čitanje utječe na cjelokupan djetetov razvoj. Djeca kojima roditelji čitaju knjige dok su bebe nekoliko puta tjedno, kasnije pokazuju bolje rezultate na testovima inteligencije.

Kada čitate, šaljete djetetu poruku – čitanje je zabavno i super je potrošiti dio svog slobodnog vremena na ovu aktivnost. Djeca koja vide svoje roditelje da čitaju iz zabave, vjerojatno će i sama čitati iz zabave. Ako čitate i vaša će djeca čitati, jer u vama vide svoje uzore i kopiraju ponašanje. I učitelji mogu i trebaju biti uzori. Bilo koja odrasla osoba koju dijete voli i cijeni može utjecati njega da zavoli čitanje kao ugodnu i zabavnu aktivnost. Čitanje je jednako važno i u kasnijoj dobi. Kada se prakticira tijekom života, čitanje može pomoći u održavanju i funkcioniranju zdravog mozga. Jednostavno rečeno, snaga riječi povećava snagu mozga. Čitanje knjiga (bilo kojeg žanra) tjera mozak da misli kritički i da povezuje jedno poglavlje s drugim – i s vanjskim svijetom. Kada povezujemo, mozak doslovno kreira nove putove između regija u sva četiri režnja i obje hemisfere mozga. Tijekom vremena te neuronske mreže mogu promicati brže razmišljanje i mogu pružiti veću obranu od najgorih učinaka kognitivnog propadanja. Svaki dan trebamo čitati barem 30 minuta.

Mario: Pokušajmo sada povezati čitanje i mentalno zdravlje.

Daša: Možemo izdvojiti nekoliko osobitosti:

Čitanje kao prevencija Alzheimerove bolesti – Jedno nedavno opširno istraživanje američkih znanstvenika nedvosmisleno je pokazalo da stariji ljudi koji okupiraju mozak aktivnostima poput šaha, rješavanja zagonetki ili čitanja knjiga, imaju dva i pol puta manje šanse da obole od Alzheimerove bolesti u odnosu na ljude koji troše svoje vrijeme na manje stimulativne aktivnosti. Iako to ne znači da ćete čitanjem sigurno spriječiti pojavu bolesti, utvrđeno je da postoji snažna veza između čitanja knjiga i prevencije Alzheimera.

Knjige ublažavaju simptome depresije – Čak 76% sudionika u jednom istraživanju u Velikoj Britaniji izjavilo je da čitanje poboljšava kvalitetu njihovog života i pomaže im da se osjećaju dobro. Oni koji redovno čitaju su zadovoljniji svojim životom, sretniji su i imaju više samopoštovanja. Čitanje nam može olakšati prihvaćanje realnosti. Potiče nas da istražujemo nepoznato i razvijamo ideje koje mogu dovesti do pozitivnih promjena u životu.

Čitanje opušta i smanjuje razinu stresa – Dobar roman ili zanimljiva stručna knjiga izvrstan su način za opuštanje i oslobađanje od stresa. Bez obzira koliko problema imate na poslu, u osobnim odnosima ili u bilo kojem drugom području svakodnevnog života, na sve zaboravljate kada se udubite u čitanje dobre književne priče. Prema jednoj naučnoj studiji iz 2009. godine, svega 6 minuta čitanja zanimljivog štiva smanjuje razinu stresa za nevjerojatnih 68%.

Mario: Recimo još nešto o djeci i navici čitanja.

Daša: Ima djece koja obožavaju knjige i “gutaju” ih brzinom svjetlosti, a ima i onih kojima da život visi o koncu ne bi knjigu uzeli u ruke. Ne vole sva djeca čitati. No da bi to razumjeli moramo znati zašto je tomu tako. Neki od najčešćih razloga zašto djeca ne čitaju:  čitanje smatraju obvezom, čitanje im je dosadno, imaju problem s čitanjem, nisu još pronašli “onu pravu” knjigu i sl. Kada saznamo koji je razlog zašto dijete “ne voli” čitati lakše ćemo se posvetiti rješavanju tog problema. Onog trenutka kada se riješi nelagode i čitanje poveže s zabavom, dijete će moći razviti ljubav prema čitanju i učenju.

Mario: Koje je vrijeme djetetu najpogodnije za čitanje?

Daša: Jutro, poslije podne, večer – kako i kada djetetu odgovara. Ako pokaže interes – nemojte ga sputavati. Neka djeca vole čitati prije spavanja, a neka tijekom dana. Ljetni praznici za školarce predstavljaju vrijeme za odmor i opuštanje, pa i od čitanja. Često čujem roditelje koji kažu „Ne mogu ga natjerati da pročita jednu rečenicu.“ Ne moramo nikoga na ništa tjerati, ako postavimo neke granice. Dan ima 24 sata. Ako u njemu ima dovoljno vremena za slobodnu igru na otvorenom, kupanje i kompjuterske igre, treba se naći i pola sata vremena za čitanje nekog zabavnog štiva.

Mario: Kao što smo najavili, sada u našu emisiju uključujemo i današnju gošću koja često sudjeluje u programu Petrinjskog radija – magistru logopedije Katarinu Matijević koja je voditeljica Kabineta za logopedsku podršku u POU Hrvatski dom Petrinja. Molim vas pojasnite mi iz vašeg stručnog aspekta zašto je važno čitati i što se događa s našim mozgom za vrijeme čitanja?

Katarina : Čitanje je temeljna ljudska vještina. 758 milijuna ljudi diljem svijeta ne zna čitati. Čitanje obogaćuje rječnik, razvija sposobnost komunikacije, mašte, kritičkog mišljenja, a utječe i na razvoj pažnje, odnosno usredotočenosti na određenu radnju, te je od presudne važnosti za cjelokupan kasniji razvoj djeteta na svim poljima života. Za vrijeme čitanja dijete: razumije priče koje su mu ispričane, uživa u njima. zna prepričati jednostavnu priču, shvaća kako pisani tekst sadrži poruku, zna kako se drži knjiga, okreću listovi,poznaje smjer teksta te kretanje očima kod čitanja,prepoznaje sluhom pojedinačne glasove u riječi,zna rastaviti riječ na glasove i sastaviti glasove u riječ,znaju prepoznati slova abecede,napisati i pročitati svoje ime i prezime,samostalno pročitati jednostavniju slikovnicu.

Mario: Što je važno kod čitanja bebama i djeci, na što treba osobito obratiti pozornost?

Katrina: Važno je mijenjati ton, visinu i jačinu glasa prilikom čitanja – što će djetetu pomoći u razvoju slušne osjetljivosti i receptivnog rječnika. Čitajući djetetu od najranije dobi, čak i onda kada dijete ne razumije što mu se čita – s djetetom izgrađujemo poseban odnos bliskosti i povezanosti.

Mario: Što bi to u ovom kontekstu značila poticajna okolina?

Katarina: Najvažniji dio poticajne okoline su ljudi, oni ljudi koji dijete vole, grle, ljuljaju ga, glade i masiraju, pričaju i čitaju slikovnice i priče. Roditelji koji čitanje smatraju oblikom igre i zabave – najuspješniji su u poticanju djetetova zanimanja za čitanje i pismenost te će djeca takvih roditelja zavoljeti pisanu riječ.

Mario: Kako čitati djeci?

Katrina: Dijaloško čitanje – izmjenjuju se faze čitanja i faze  –  razgovora o pročitanom tekstu i slikama u slikovnici. Korisnije je aktivno sudjelovanje, gdje djetetu postavljamo pitanja, od pasivnog slušanja kada dijete samo mirno sluša ili pokazuje što je na slici.

Postavljanje pitanja pomaže pojasniti ideje i poboljšati razumijevanje te su neophodna za kreiranje i jačanje   dijaloga s tekstom. „U ulozi roditelja trebali biste djecu ohrabrivati da  postavljaju prava pitanja, pitanja koja ih stvarno muče, bez obzira na to znate li vi odgovoriti na njih“  –   (Zimmermann i Hutchins, 2009).

Važni su i rituali čitanja – čitanjem na istom mjestu u skoro približno vrijeme uspostavlja se ritual, običaj zajedničkog čitanja što djetetu daje osjećaj stalnosti i male tradicije što je izvor sigurnosti i uporište za osjećaj vremena i životne organizacije.

Mario: Što je primjereno čitati djetetu? Podučite nas kako čitati djetetu?

Katarina : Što su djeca mlađa priče su kraće i jednostavnije. Bajke i priče za laku , kao  i priče s prijedlogom za  razne problemske situacije. Neka dijete slobodno okreće stranice. Možda će djetetu biti zanimljivija sama knjiga od čitanja. Dopustite mu da se poigra knjigom. Obavezno pokazujte ono o čemu govorite, opisujte što se događa na slikama. Uzmite dijete u krilo i to tako da ono može gledati slikovnicu. Igrajte se riječima, stvarajte rime, pjevajte, uključite ime djeteta u priču ili pjesmu jer djeca to vole.

Mario: I što reći na kraju?

Katarina : Čitanje i  priče su nemjerljivo važne: u trenucima kad se čini da nema izlaza i da je kraj, oni koji su vični pričama ne vide sve tako crno – jer znaju da priča uvijek ide dalje i da kraj jedne zapravo znači početak sljedeće, ili čak nekoliko njih.

Daša:  hvala poštovanoj magistri logopedije Katarini Matijević na još jednoj poučnoj i zanimljivoj emisiji.  Osobno – rado čitam i radujem se čitanju – i u njemu uživam svaki dan.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Foto: Ilustracija

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X