Izbornik
zagrljajosmjeh

I to je život o zagrljajima, smijehu i osmjehu

Dan 21. siječanj u svijetu se obilježava kao Međunarodni dan zagrljaja, pa ćemo stoga danas u emisiji „I to je život“ razgovarati o važnosti zagrljaja i osmjeha s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 21.siječnja 2022.godine

TEMA : Zagrljaji, smjeh i osmjeh

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u prvu ovogodišnju emisiju I to je život. Dan 21. siječanj u svijetu se obilježava kao Međunarodni dan zagrljaja, pa ćemo stoga danas u emisiji „I to je život“ razgovarati o važnosti zagrljaja i osmjeha s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor.

Mario: Što reći o zagrljajima i koliko su nam oni važni u životu? 

Daša: Zagrljaj ima veliku moć. No zagrljaje u zadnje vrijeme drugačije doživljavamo: prije smo pozivali ljude da to čine češće, jer iskazivanje osjećaja grljenjem može smanjiti rizik od bolesti srca, ublažiti stres, osloboditi nas umora, poboljšati imunitet, ublažiti simptome depresije, otkloniti loše raspoloženje i učiniti nas sretnijim. A zadnje dvije godine pozivamo na distancu … A zagrljaji su nam i dalje potrebni u emotivnom smislu – čak možda više nego ikada do sada u životu …  U vremenu prije pandemije covid-19 – američki stručnjaci potvrdili da grljenje ima u najmanju ruku ljekovita svojstva, te da je čovjeku potrebno četiri zagrljaja na dan da bi preživio, osam zagrljaja dnevno da bi se održao, a dvanaest zagrljaja na dan da bi napredovao. Grljenje zdravo, sasvim prirodno i praktički savršeno. I tako smo danas u rascjepu između potreba i pandemijskih pravila.

Mario: I kako živimo danas s obzirom na cjelokupnu situaciju?

Daša: Vrijeme u kojem živimo je kaotično, informacije koje dobivamo u nama izazivaju određene osjećaje i emocionalna stanja, koja se najlakše prebrode zagrljajem koji je danas propisan na daljinu. Neprekidno slušanje negativnih informacija utječe na našu na dušu, ali i tijelo, te ostavljaju traga na naše cjelokupno biće. U komunikaciji izgovaramo riječi ne misleći o njihovoj snazi i moći. Naime, oštrina riječi i način kako je izgovorimo može izmamiti osmijeh na lice sugovornika, ali i izazvati ljutnju, tugu, bijes ili neku drugu negativnu emociju i čak neočekivanu reakciju. Komunikacijom utječemo jedni na druge, a poseban način komunikacije je onaj neverbalni, od kojih najviše cijenimo zagrljaj – a on je danas rezerviram samo za najbliže osobe iz obitelji.

Mario: Neovisno o pandemiji covid-19 – koja je važnost zagrljaja?

Daša: Zagrljaj je oblik neverbalne komunikacije koji koriste ljudi različite dobi, spolova, u različitim životnim situacijama u kojima se dijele emocionalna stanja. Ljudi se grle kada su radosni, tužni, uznemireni, euforični, usamljeni, kada imaju potrebu podrške.

Prvi zagrljaj kojeg svi pamtimo, a za kojim čeznemo ako ga nije bilo dovoljno, zagrljaj je majke. Naime, majčin zagrljaj je drugačiji od svih, posebice u prvim danima i mjesecima života, kada je za razvoj djeteta posebno važan majčin glas, dodir, ljubav i topli zagrljaj. Upravo u majčinom zagrljaju dijete stvara bazični osjećaj sigurnosti  kojeg  kasnije ponese u svoj život. Djeca koja su u prvim danima života osjetila dobrodošlicu, brižnost i ljubav svojih roditelja, posebice majke, imaju bazično iskustvo koje ima snažan utjecaj na kasnije faze razvoja u kojima se smanjuje mogućnost razvijanja određenih psihosomatskih stanja koja nastaju u nedostatku kontakta s majkom i premalo vremena provedenog u krilu i zagrljaju majke.

Mario: Koje su posljedice nedostatka majčinog zagrljaja i ljubavi u prvim danima života?

Daša: U  nedostatku  bazičnog odnosa s majkom, kasnije kod odraslih osoba, nerijetko se javljaju simptomi straha, panike, tjeskobe koji se ne povezuju s vremenom nastanka, već se uzrok traži unutar vremena  kada se manifestiraju. Najčešće se to događa potaknuto nekim okidačem ili kroz previše stresnu situaciju. Kako sazrijeva, dijete se polako ispušta iz zagrljaja majke u zagrljaj života, kada stvara svoje kapacitete potrebne za život, svjesno ipak mogućnosti povratka u majčin zagrljaj u kojem je uvijek dobrodošlo.

I kao odrasli ljudi imamo potrebu za zagrljajem Kao odrasli ljudi imamo potrebu toplog ljudskog zagrljaja u kojem osjećamo prisutnost druge osobe neovisno o prilici i potrebi. I kako je ponekad samo zagrljaj bez riječi u djetinjstvu donosio olakšanje, u odrasloj dobi u zagrljaju voljene osobe sve postaje smisleno. U zagrljaju se možemo usidriti, ući u smiraj i pronaći mir. Upravo u zagrljaju voljene osobe lakše oprostimo, podijelimo uspjeh i radost, ali i neuspjeh i bol.

Epidemija i potres velikom su broju djece i mladih ukrali bezbrižnost odrastanja , ali i uskratile temeljne potrebe kao što su sigurnost doma, druženje s vršnjacima, igra na otvorenom, odlazak u školu ili zagrljaj s bakom i djedom.

Mario : Recite nam nešto o terapiji zagrljajem.

Daša: Većina istraživanja pokazuje kako zagrljaj utječe na nas na dubokim razinama, a zbog mnogih poznatih dobrobiti zagrljaja možemo govoriti i o terapiji zagrljajem. Bolesnici raznih oboljenja u zagrljaju voljenih osoba brže i bolje iscjeljuju i lakše podnose svoje terapijske tretmane. Naime, u dodiru s voljenom osobom tijelo otpušta određene hormone, njegovi mišići se opuštaju i tako propuštaju nagomilani stres. Upravo stoga, terapija zagrljaja pokazuje iznimne rezultate kao pomoćni alat u liječenju depresije, straha i tjeskobe.

U istraživanju terapije zagrljaja pokazalo se kako se razina hormona oksitocina, kojeg se naziva i „hormon ljubavi, bliskosti i vezivanja“ povećava, što utječe i na neke druge promjene u tijelu, što posljedično dovodi i do promjene krvnog tlaka, otkucaja srca, kao i poboljšanja općeg stanja tijela. Istraživanja, također, pokazuju kako se u zagrljaju, zbog opuštanja  mišića, smanjuju bolna stanja u tijelu a srčani ritam se mijenja, jača imuno sustav, dok se hormon stresa kortizol smanjuje.  Zagrljaj pridonosi stvaranju povjerenja, pri čemu se otvara prostor i za komunikaciju u kojoj raste prostor za podršku i sigurnost.

Zagrljaj utječe i na ravnotežu našeg živčanog sustava. Naime, kada smo u kontaktu, odnosno dodiru s drugom osobom naša koža postaje mekša, provodljivija, što utječe na stvaranje ravnoteže u našem živčanom sustavu. U zagrljaju doživljavamo ugodne osjećaje; ljubavi, razumijevanja, pažnje, podrške, sigurnosti i osjećaja prisutnosti. Dobrobiti zagrljaja nemjerljive su.

Mario: Tako sada dolazimo i do pojma  zagrljaj na daljinu – o čemu se tu zapravo radi?

Daša: Nažalost, kaotično vrijeme nas uči upravo suprotno, da zagrljaj donosi rizik. Potreba distance i distanciranja donosi novi način ponašanja u kojem nas uče kako nužan i potreban ljudski zagrljaj postaje problematičan. Zagrljaj na daljinu priručno je i privremeno emotivno pokrpavanje u kriznim situacijama.

U zagrljaju na daljinu samo djelomično se razvija i može osjetiti osjećaj sigurnosti, a kod mnogih osoba i dalje ostaje čežnja ispunjena strahom, usamljenost u kojoj želimo kontakt i blizinu voljene osobe.

Zagrljaj na daljinu fiktivno grli – ali ne grli dovoljno, ne donosi dovoljno topline. On pokušava popuniti nastale praznine, otuđenost i usamljenost. U zagrljaju na daljinu – daljina se trudi postati blizina, a slabost postati snaga – kako bi pokušali donijeti smiraj.

Bez zagrljaja umiremo iznutra polako, bez riječi podrške, razumijevanja i topline. Život u kojem nema kontakta, topline, ljubavi, razumijevanja je sumoran i težak. Upravo stoga, grlite se što češće možete – s onima s kojima možete, a to su vaša djeca u fazi razvoja i odrastanja i partner s kojim živite. Živite u zagrljaju života (ma kako god on trenutno skroman bio) i uživajte u zagrljaju voljenih osoba. 

Mario: Osmjeh i smijeh također su nam reduciran i samo se djelomično vide jer su skriveni maskama. Oči se hrabro bore i dalje se smiju. Što nas potiče na smijeh?

Daša: Smijeh je urođena nagonska reakcija. Pretpostavlja se da se pojavio među prvim skupinama praljudi prije mnogo stotina tisućljeća, kao oblik ponašanja koji je ublažavao i otklanjao živčanu napetost i agresiju te poticao zdravije ponašanje. Danas su nam poznati njegovi brojni djelotvorni učinci na zdravlje i međuljudske odnose, zbog čega mu posvećujemo posebnu pozornost i stvaramo situacije koje će nas nasmijati. Gledanje komedija i humorističnih filmova, komičnih scena i kazališnih predstava, čitanje humoreski, viceva i šaljivih sadržaja – te njihovo prepričavanje drugima ili slušanje djeluje na centar za ugodu u mozgu i izaziva smijeh. Uz to, smijeh je zarazan i čim se netko slatko nasmije, to kod prisutnih pobudi želju za smijehom, pa se smiju svi u društvu iako ni sami ne znaju čemu. No, to im nije ni važno. Važno je da se osjećaju sretno sudjelujući u radosti drugih.

Mario: O čemu ovisi smijeh?

Daša: Smijeh ovisi o sadržaju koji preferiraju pojedini ljudi, o načinu prepričavanja i doživljavanja šala i njihovih poruka. Primjerice, vic koji ljudi rado prepričavaju slušatelje može katkad ostaviti ravnodušnima. Međutim, ako se znalački i na duhovit način prepriča, izaziva eksploziju smijeha. Muškarce zanimaju “grubi” vicevi, a žene žele čuti aktualne viceve s iznenađujućim zaokretom i neočekivanim završetkom. Jedni povod za smijeh vide svuda oko sebe i stalno su nasmijani, drugi se smiju samo kad vic čuju od drugih, a neki preferiraju sarkazam, uživaju i smiju se ljudskoj patnji i nesreći – što je iznimno jadno.

Mario: Što reći na kraju?

Daša: Postavlja se pitanje, smijemo li se da bismo se dobro i zdravo osjećali ili se dobro i zdravo osjećamo jer se smijemo. Odgovor je – i jedno i drugo. Zato se preporučuje da se što više smijemo, a kad se prestanemo smijati, na licu zadržimo osmijeh jer je on izraz ljepote, ne samo našeg lica, nego i naše duše.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X