Međunarodni dan dječjih prava obilježava se 20. studenog, a promiče međunarodno zajedništvo, svijest o djeci diljem svijeta, kao i još bolju dobrobit djece. Stoga upravo danas u emisiji I to je život razgovaramo s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o dječjim pravima.
Ovom tematskom emisijom dajemo doprinos provođenju projekta SuPER – susreti podrške, edukacije i rada koji je financiran sredstvima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike – a provodi se u vidu medijske kampanje u svrhu stvaranja kulture mira življenja i suživota pri čemu Petrinjski radio također daje svoj doprinos.
EMISIJA : I to je život
DATUM : 20.studenoga 2020.godine
TEMA : O pravima djece
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobra večer i dobro došli u još jednu emisiju I to je život. Međunarodni dan dječjih prava obilježava se 20. studenog, a promiče međunarodno zajedništvo, svijest o djeci diljem svijeta, kao i još bolju dobrobit djece. Stoga upravo danas u emisiji I to je život razgovaramo s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor o dječjim pravima. Ovom tematskom emisijom dajemo doprinos provođenju projekta SuPER – susreti podrške, edukacije i rada koji je financiran sredstvima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike – a provodi se u vidu medijske kampanje u svrhu stvaranja kulture mira življenja i suživota pri čemu Petrinjski radio također daje svoj doprinos.
Mario: Kako je došlo do obilježavanja Međunarodnog dana dječjih prava?
Daša: Svake godine 20. studenog obilježavamo Međunarodni dan dječjih prava, koji ima za cilj promicati međunarodno zajedništvo, svijest o djeci diljem svijeta te bolju dobrobit djece. Današnji datum je važan je je 1959. godine Generalna skupština UN-a usvojila Deklaraciju o pravima djeteta. A upravo je na taj datum 1989. godine Opća skupština UN-a usvojila Konvenciju o pravima djeteta. Majke i očevi, učitelji, medicinske sestre i liječnici, vladini čelnici, civilno društvo, vjerski poglavari, korporativni moćnici i medijski profesionalci, kao i mladi ljudi, te djeca mogu igrati važnu ulogu u tome da Međunarodni dan dječjih prava postane relevantan za njihova društva, zajednice i nacije. Svatko od nas ima priliku za zagovaranje, promociju, pokretanje dijaloga i akcija koje će izgraditi bolji svijet za djecu.
Mario: Konvencija o pravima djeteta slavi 31. rođendan. Recite nam nešto malo više o toj Konvenciji.
Daša:Ove godine se obilježava 31. godišnjica Konvencije o pravima djeteta. Ona je usvojena na Glavnoj skupštini UN-a 20. studenog 1989. godine. Hrvatska ju je prihvatila 1991. godine. Konvencija sadrži standarde koje svaka država potpisnica mora jamčiti svakom djetetu.
Prava se temelje na četiri opća načela:
- Djeca ne smiju trpjeti diskriminaciju „neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom mišljenju, nacionalnom, etničkom ili društvenom podrijetlu, vlasništvu, teškoćama u razvoju, rođenju ili drugom statusu djeteta, njegovih roditelja ili zakonskih skrbnika.“
- Imaju pravo na život i razvoj u svim poljima života.
- c) Kada se donose odluke ili izvršavaju postupci koji utječu na dijete ili na djecu kao skupinu, najvažnija mora biti dobrobit djeteta.
- d) Djeci se mora omogućiti aktivno sudjelovanje u rješavanju svih pitanja koja utječu na njihov život te moraju imati slobodu izražavanja mišljenja.
Recimo i slijedeće. Europska konvencija o ostvarivanju dječjih prava na snazi je od 1. kolovoza 2010. godine u Hrvatskoj. Njome se štite prava djeteta da u postupcima koji se odnose na dijete dobije sve relevantne informacije, te da ima pravo na izražavanje svog mišljenja. Vlada je također 2014. godine usvojila Nacionalnu strategiju za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine.
Mario: Podijelite s nama neka od dječjih prava.
Daša: Svako dijete ima dječja prava, bez obzira na to tko je, gdje živi, čime mu se roditelji bave, kojim jezikom priča, koje je vjere, je li dječak ili djevojčica, iz koje kulture potiče, ima li invaliditet, je li bogato ili siromašno. Prema niti jednom djetetu ne smije se postupati nepravedno iz bilo kojeg razloga.
Osnovna dječja prava: Pravo na preživljavanje, Pravo na zdravstvenu skrb, Pravo na podršku za djecu s teškoćama u razvoju, Pravo na podršku za djecu u siromaštvu, Pravo na obiteljsku skrb, Pravo na mišljenje i izražavanje, sudjelovanje u donošenju odluka koje se tiču djece, Pravo na zaštitu od nasilja i zlostavljanja.
Mario: Kakvo je danas stanje s poštivanjem dječjih prava?
Daša: Iako Konvencija postoji više od 30 godina, svakodnevno svjedočimo kako se djeci uskraćuju njihova prava. Milijuni djece u svijetu umiru od bolesti koje su se mogle spriječiti. Milijuni djece, a među njima posebno djevojčice, i dalje ne idu u školu ili pak nemaju što za jesti. Milijuni djece i dalje svakodnevno trpe nasilje, zlostavljanje i iskorištavanje. Brojna djeca, a među njima osobito djeca s teškoćama u razvoju su diskriminirana. Dug je put do cjelovitog ostvarenja dječjih prava i zato je važno da kontinuirano radimo na tome da svakom djetetu osiguramo najbolje što možemo – kao roditelji, skrbnici, stručnjaci, novinari, poduzetnici, liječnici, učitelji, donositelji odluka. Svatko, iz svoje uloge može doprinijeti ispunjavanju obećanja danih u Konvenciji o pravima djeteta.
Mario : Na što bi posebno stavili pozornost kada govorimo o dječjim pravima?
Daša: S obzirom da sam u zadnje vrijeme sve češće u kontaktu s djecom koja dolaze iz obitelji koje su pod međunarodnom zaštitom istaknula bi potrebu za posebnom brigom za djecom s margina društva. Hrvatska je od svoje nezavisnosti potpisnica Konvencije o pravima djeteta, čime je preuzela odgovornost da će nastojati, u skladu sa svojim mogućnostima, podržati razvoj svakog djeteta. Tako je pokrenuta i kampanja UNICEF-a pod nazivom „Stavimo zadnje dijete na prvo mjesto“, zagovarajući tako načelo jednakih šansi za djecu koja se prečesto nalaze na marginama društva – djecu u siromaštvu, djecu koja žive u manjim i izoliranim mjestima, zbog čega nemaju pristup osnovnim uslugama, djecu u institucijama, te djecu s teškoćama u razvoju. Sve te životne okolnosti ne bi smjele stajati na putu ostvarenja njihovih životnih snova.
Mario: Do sada smo govorili o dječjim pravima – recimo nešto i o dječjim obvezama.
Daša: Uz prava, Konvencija uključuje i odgovornosti djece, kao što je poštovanje prava drugih, osobito svojih roditelja (Članak 29.).
Ako svako dijete, bez obzira na svoj spol, podrijetlo, socijalni status, jezik, dob, nacionalnost ili vjeru ima svoja prava, to znači da je odgovorno i za poštovanje drugih osoba te njihovih prava.
Ako djeca imaju pravo na čist okoliš, trebaju se brinuti i za svoj okoliš.
Ako djeca imaju pravo na zaštitu od sukoba, okrutnosti, iskorištavanja i zanemarivanja, imaju i odgovornost da se međusobno ne zlostavljaju ili da ne čine jedni drugima štetu.
Ako djeca imaju pravo na obrazovanje, trebaju učiti koliko god mogu i, kad je moguće, podijeliti svoje znanje i iskustvo s drugima.
Ako djeca imaju pravo na ispunjen život, trebala bi ponuditi pomoć svima onima s teškoćama, u nevolji ili žrtvama diskriminacije kako bi i oni mogli ostvariti to pravo.
Ako djeca imaju pravo na slobodu misli i savjesti, kao i imati svoju vjeru, trebaju poštovati i razmišljanja ili vjerska načela drugih.
Mario: Možemo li sada malo povezati prava, obveze odnosno odgovornosti, roditeljstvo i odgoj?
Daša: Možda je danas više nego ikad istina da će način na koji se mi odrasli odnosimo prema djeci biti ključan za budućnost društva. Suvremena pedagoška misao polazi od ideje da svako dijete ima pravo na osobi rast i razvoj. Sloboda djeteta u smislu priznavanja njegovih specifičnosti predstavlja osnovu kontinuiranog napredovanja prema zdravoj i konstruktivnoj zajednici. Priznavanje prava djeteta dovodi do mogućnosti stvaranja kvalitetnijih odnosa između roditelja i djece, ali i djece i drugih odraslih, zasnovanih na međusobnom poštovanju. Odnos prava i odgovornosti zapravo je problem o kojem se najčešće raspravlja u odgojnom kontekstu. Prije svega važno je znati što su to prava, što su ljudska prava, a što dječja prava, a onda posebno u kakvom su ona odnosu prema odgovornostima, odnosno obavezama i dužnostima. U tom kontekstu važno je znati da ljudska prava imamo stalno, odnosno ne moramo ih zaslužiti nego nam jednostavno pripadaju činjenicom da smo ljudi.
Mario: Što bi mogli zaključno istaknuti?
Daša: Preuzimanje odgovornosti za vlastito ponašanje nešto je što se očekuje i od roditelja i od djece.
Tako i dijete ima pravo na obitelj/roditelje samim time što je dijete. Odnosno, ne mora to odrađivati ili zasluživati nekim postupcima ili ponašanjem. Ako ga učimo da mora zaslužiti roditelje (primjerice, „Neću doći po tebe u vrtić ako me ne poslušaš“), osim što mu na neki način ugrožavamo njegovo osnovno pravo, možda još i gore – stvaramo mu krivu sliku o tome što je odgovornost. Možda je važno reći da ostvarenje nečijeg prava pretpostavlja i preuzimanje odgovornosti – da nećemo povređivati prava drugih. U tom kontekstu o odgovornosti se može razmišljati kao o vrijednosnoj poveznici ljudskih prava općenito: poštivanje prava drugih podrazumijeva preuzimanje odgovornosti za vlastita djela i vlastito ponašanje, kao i odluke. Tako primjerice, ako tijekom rada u školi većina djece ne sluša nego galami, onaj koji želi nešto čuti i naučiti za vrijeme nastave nema više mogućnosti ostvariti svoje pravo na obrazovanje. To znači da se to pravo ostvaruje samo tako da svaki pojedinac, učenik, preuzme na sebe odgovornost za samodisciplinu i ne radi nešto što onemogućava slušanje nastave drugima. Na taj način poštuje tuđa prava, ali i preuzima odgovornost za svoje ponašanje. A to se uči od najranije dobi.
Mario: Kako bi bolje shvatili prava i obveze, pripremili ste i nekoliko primjera. Podijelite ih s našim slušateljima.
Daša: Donosimo i nekoliko primjera kako se prava vežu uz odgovornosti: Imaš pravo na najbolju moguću zdravstvenu skrb, i informacije koje će ti pomoći da budeš zdrav i zdravo rasteš.
Imaš odgovornost jesti hranu koja je dobra za tvoje zdravlje te redovito prati zube ujutro i navečer.
Imaš pravo na ispravnu vodu za piće, kvalitetnu hranu, čistu i sigurnu okolinu. Imaš odgovornosti ne bacati papiriće u okoliš.
Imaš pravo na pomoć od vlade ako si siromašan ili u nevolji. Imaš odgovornost ne razbacivati se s hranom i prilagoditi se novčanim mogućnostima svoje obitelji.
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.
