lntunaslov

Javnozdravstvena akcija „Lov na Tihog ubojicu“

PRNJAVOR ČUNTIĆKI – „Lov na Tihog ubojicu“ naziv je javnozdravstvene akcije koju sa svojim partnerima provodi Hrvatska liga za hipertenziju. Cilj akcije je podizanje svijesti društva o hipertenziji ili „visokom tlaku“ (kako se u narodu obično kaže), kao vodećem čimbeniku rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti koje su u Hrvatskoj i dalje najčešći uzrok smrtnosti.

Kako bi ljude educirali o hipertenziji, s ciljem smanjenja njezine učestalosti u populaciji te poboljšanja kontrole liječenih hipertoničara, diljem Hrvatske provode ove javnozdravstvene akcije koje su kombinacija svojevrsnog sistematskog pregleda i individualnih razgovora i savjetovanja. Organiziraju i radionice mentalnog zdravlja i radionice za trudnice te provode praktične radionice o zdravom životu.

U partnerstvu s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i u suradnji s Gradom Petrinja, akciju „Lov na Tihog ubojicu“, danas i sutra, (13. i 14. svibnja) provode za stradalnike potresa koji su smješteni u kontejnerskim naseljima na Sajmištu, u Mošćenici i Prnjavoru Čuntićkom.

Akcija se odvija u objektu Ekološkog centra „Vrata Zrinske gore“ u Prnjavoru Čuntićkom, a za stanovnike kontejnerskih naselja, Grad Petrinja je osigurao prijevoz do tamo i natrag.

Više o samoj akciji rekao je doc.dr.sc. Ranko Stevanović, voditelj Službe za javno zdravstvo u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

„Hrvatsko društvo za hipertenziju i akademik Jelaković koji vodi to Društvo, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo već dvije godine provodi akciju „Lov na Tihog ubojicu“, u sklopu projekta  „EH- UH 2“. Prije dvadeset godina rađena je ista takva akcija. Sada to ponavljamo da možemo usporediti rezultate i vidjeti što se u 20 godina dogodilo s hipertenzijom, sa srčanim bolestima, s bubrežnim bolestima. Akciju provodimo po cijeloj Hrvatskoj – do sada smo bili u 16 županija, pregledali smo i otoke, još nekoliko županija nam je ostalo. Pregledamo po nekoliko stotina, uglavnom starijih osoba, pretežno onih koji nisu redovito kod doktora i koji ne znaju kakvo im je zdravstveno stanje. Njima ćemo i ovdje napraviti jedan mali sistematski pregled – zapravo ne mali, ja bih rekao veliki, kojim ćemo prepoznati sve rizike za kardiovaskularne bolesti, za hipertenziju, za bubrežne bolesti i za bolesti krvnih žila. Napravit ćemo i ultrazvuk štitnjače. Kod koga god uočimo da je neki parametar previsok ili prenizak, kod takvih osoba obavještavamo njihove doktore, patronažnu sestru, damo savjet i oni idu u obradu praktički već sljedeći tjedan. Skoro na svakom radilištu nađemo po jedan ili dva, ja bih to nazvao „kritična slučaja“. U tom slučaju, doslovce takvu osobu pozivamo da se javi akademiku Jelakoviću na Nefrologiju u KBC Rebro i takve osobe budu sprovedene i riješene praktički isti tjedan ako je to potrebno ili u najkraćem roku dobiju uslugu“.

Na više punktova raspoređenih u prostoru Ekološkog centra „Vrata Zrinske gore“, posjetitelji akcije u samo nekoliko sati imaju priliku obaviti pretrage na koje bi inače, u redovnoj proceduri, čekali možda i po godinu dana. Stevanović je objasnio što se konkretno u sklopu akcije mjeri i pregledava.

„Prije svega, ono od čega je pokrenuta ova preventivna akcija je hipertenzija i prekomjerni unos soli je jedan od važnih parametara koje mjerimo. Mi previše solimo hranu, tako da je jedna od najvažnijih pretraga 24-satni urin. Znači, naši ispitanici sa sobom donose 24-satni urin da vidimo koliko soli unose. Iza toga, idu u laboratorij gdje im se napravi kompletan biokemijski laboratorij i pregled svježega urina da se vidi trenutna funkcija bubrega. Iza toga se mjere tlakovi posebnim, baždarenim aparatima, posebnom metodom s tri mjerenja. Uzima se srednja vrijednost. Nakon toga se mjeri centralni tlak – taj tlak se doslovce mjeri u arteriji, u aorti i on može biti različit od onoga tlaka koji imaju na ruci. Nakon toga se radi EKG, a potom i ultrazvuk štitnjače. Isto tako provodimo jednu jako važnu anketu koja traje 20 minuta, a koju naši studenti i učenici medicinskih škola na tabletima ispunjavaju tako da odmah imamo podatke, jer morate znati i sve podatke o osobi da bi mogli to sravnjivati s nalazima koje imate. Praktički, mi u dva sata stignemo na taj način pregledati 30 do 40 osoba. Radi se na sedam – osam punktova, a na svakom punktu imamo po dvoje – troje ljudi.“

Akciju provode liječnici, medicinske sestre, ljekarnici, nutricionisti, studenti medicine, učenici srednjih medicinskih škola i kineziolozi. Svi oni u akciji sudjeluju volonterski.

„Ovaj je projekt javnozdravstveni. On ujedno obavještava i uči one koji tu dolaze da se treba brinuti o svom zdravlju. Osim tog nekakvog javnozdravstvenog doprinosa, ovo je i veliki edukacijski doprinos. Tu ima puno studenata, puno učenika medicinske škole, specijalizanti su s nama i mladi specijalisti. Mi ih učimo koliko je važno surađivati s narodom, koliko je važno staviti čovjeka na prvo mjesto i koliko je važno ustvari doći pacijentu, a ne čekati da vam donesu pacijenta. Prelijepe su to priče kad vidite ljude koji nisu osam ili devet godina vidjeli doktora, jer nisu mogli do njega doći, kad odemo kombijem po njih, kad pregledamo čovjeka za dva sata, kad mu damo savjet – to puno znači kad ljudi znaju da netko o njima brine. Nažalost, u ova užurbana vremena masovnih medija i društvenih mreža, pogubili smo sve te nekakve veze i zato je to jedna posebna vrijednost. Mi kao profesori, kao oni koji brinu o studentima i o specijalizantima, na taj način ih ustvari učimo da, kako mi to zovemo, „pređu s druge strane temperaturne liste“. Ne da oni budu s jedne, a pacijenti s druge strane te temperaturne liste, nego da budu na istoj strani kako bi ta skrb s jedne strane bila i topla i ljudska, jer to isto liječi, a s druge strane u takvoj jednoj skrbi više zdravlja isporučujete. Ne gledate samo parametre, samo aparate i kako ćete što izmjeriti, nego kako ukupno pomoći“, rekao je Stevanović, naglasivši važnost preventivnih pregleda:

„Želimo na ovaj način pokazati da se može ako se hoće. To se može organizirati na županijskoj – ja bih to predložio na državnoj razini. Kada bi se ovakva akcija svaki tjedan u Domu zdravlja provela, svaki tjedan 50 do 70 ljudi bilo bi sistematski pregledano – 50 tisuća ljudi u Hrvatskoj dobilo bi preventivni pregled koji bi spriječio mnoge bolesti. Ako bi se takav pregled radio svake tri godine ili svakih pet godina, praktički bi cijela populacija bila pregledana“.

Zašto se hipertenzija naziva „tihim ubojicom“, objasnio je akademik Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju.

„Hipertenzija je danas vodeći, glavni „ubojica“ u svijetu, zato jer je najviše smrti povezano upravo s hipertenzijom, odnosno ona je uzrok, a to ljudi zanemaruju i onda olako shvaćaju. Zašto „tihi ubojica“?  Zato jer ljudi većinom nemaju smetnje od hipertenzije – to je jedna od njenih „podlih strana“ i nažalost ljudi nekad za hipertenziju saznaju tek kad dođe do infarkta, moždanog udara ili kad dođu u fazu da im za tri dana treba dijaliza“.

U Hrvatskoj, prema zadnjim rezultatima istraživanja Epidemiologija arterijske hipertenzije u Hrvatskoj 2 (EH-UH 2), visoki krvni tlak ima oko 37 posto populacije.

„Ovi rezultati koji su preliminarni – još nisu do kraja obrađeni, pokazuju malo pesimističniju sliku u nekom aspektu, a to je da je prevalencija hipertenzije u porastu, dakle ima je više nego što je to bilo prije recimo dvadesetak godina. To zapravo nije teško za objasniti. Kao prvo, naša populacija je starija. Danas je u prosjeku stanovništvo Hrvatske možda jedno sedam – osam godina starije. To je dobro u smislu da se dulje živi, ali nije dobro to što su mladi napustili državu, tako da to je zbir toga. Drugo, ima više pretilih. Pretilost je u porastu. Treće, bili smo ipak izloženi stresu što se tiče i korone i potresa i sada ekonomske situacije uvjetovane ovim zadnjim stanjima. Tako da to su to neki od razloga zašto je hipertenzije više. Ono što je dobro je to da su oni koji imaju hipertenziju danas ipak bolje kontrolirani. To je opet posljedica naše edukacije liječnika – bolje se koriste adekvatni lijekovi, ali i mjere za smanjenje unosa kuhinjske soli. Ono što je isto bolje u Hrvatskoj je sekundarna prevencija. Tu uvijek ističem Kardiološko društvo i razvijenu mrežu zbrinjavanja koronarnih bolesnika koja je jedna od najboljih u Europi, zato je i kardiovaskularna smrtnost nešto u padu. Dakle, ima dobrih stvari, ali ima i loših, a loše je to da smo uglavnom zakazali na primarnoj prevenciji.“

Akademik Jelaković kaže kako su u borbi protiv hipertenzije potrebni i individualni i populacijski pristup. Primjer populacijskog pristupa je permanentna kampanja za smanjivanje unosa soli koja se u Hrvatskoj provodi od 2006. godine i koja je dala određene pozitivne rezultate, poput smanjivanja količine soli u proizvodima mesne i pekarske industrije. Smanjenje unosa kuhinjske soli u populaciji, rezultira i manjim brojem kardiovaskularnih smrti na populacijskoj razini. Na individualnoj razini, kaže Jelaković, prvi je zadatak probuditi svijest svih nas o problemu hipertenzije, a zadatak zdravstvenih radnika je da nas o tome kontinuirano podučavaju i podsjećaju.

„Drugo je važno da svi moraju postati odgovorni za svoje zdravlje i mijenjati neke loše navike. Ako je tlak povišen, treba otići svom liječniku i u dogovoru s njim napraviti plan obrade i liječenja. Nitko ne bi trebao biti sam svoj liječnik, kao što ljudi danas često odu na Google i onda su sami svoji liječnici. Također, kada počne liječenje, onda ono mora biti trajno. Lijekovi za hipertenziju, lijekovi za masnoće, lijekovi za šećer, svi oni imaju neke nuspojave kojih se ljudi boje. Međutim, te nuspojave su minorne prema koristi koju čovjek može imati. Sad se može staviti na vagu i to može biti dobar primjer – nekome malo od lijekova otiču noge, nekome su malo suha usta, a s druge strane, netko za mjesec dana može zbog moždanog udara završiti u invalidskim kolicima do kraja života ili umrijeti. E sad, neka svatko malo stavi na vagu – malo otečene noge ili invalidska kolica?“, kazao je među ostalim Jelaković.

U ime Grada Petrinje, organizatorima akcije i volonterima koji ju provode, zahvalio je zamjenik gradonačelnice Ivan Prskalo.

„Prostor našeg Ekološkog centra „Vrata Zrinske gore“ koji je u prekrasnoj prirodi, našao se ovom prilikom u jednoj vrlo plemenitoj funkciji gdje su predstavnici Zavoda za javno zdravstvo i Hrvatske lige za hipertenziju, zajedno s velikom grupom volontera dali doprinos zdravlju naših građana Petrinje, koji su, znate i sami, propatili mnogo toga kroz koronu i potres i kroz loše uvjete života u kontejnerima. Ako i jedan od ovih ljudi zbog preventivnog pregleda bude imao duži i kvalitetniji život, a život je svetinja, onda ste napravili jako puno, onda je to pobjeda za cijeli sustav. Zato hvala predstavnicima ovih institucija i volonterima koji su se uključili u akciju“, poručio je Prskalo.

Za stanovnike kontejnerskih naselja, akcija se na isti način nastavlja i sutra, 14. svibnja.

 

Slađana Marković

Slađana Marković

Dugogodišnja novinarka i radijska voditeljica s bogatim iskustvom u ovom poslu, što potvrđuju i brojne nagrade struke. Osim što je u novoj redakciji zadužena za novinarski dio posla, uskoro će slušatelji Petrinjskog radija moći uživati i u njezinom glasu u našem radijskom eteru.

NAJNOVIJE VIJESTI

X