I to je život o Danu ružičaste vrpce I to je život o Danu ružičaste vrpce
Povodom Dana ružičaste vrpce i mjeseca listopada u kojem su mnoge teme posvećene prevenciji raka dojke, u emisiji I to je život Petrinjskog radija... I to je život o Danu ružičaste vrpce

Povodom Dana ružičaste vrpce i mjeseca listopada u kojem su mnoge teme posvećene prevenciji raka dojke, u emisiji I to je život Petrinjskog radija razgovarat ćemo o važnosti ranog otkrivanja raka dojke s našom stalnom suradnicom dr.sc.Dašom Poredoš lavor kao i posebnom gošćom koja zaista može dati niz stručnih odgovora na mnoga pitanja s ovog područja, a to je dr.med.Sanja Štingl Vlašić, specijalistica ginekologije i opstetricije.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 19.listopada 2018.godine

TEMA : Dan ružičaste vrpce

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobra večer i dobro došli u još jednu emisiju I to je život. Povodom Dana ružičaste vrpce i mjeseca listopada u kojem su mnoge teme posvećene prevenciji raka dojke, u emisiji I to je život Petrinjskog radija razgovarat ćemo o važnosti ranog otkrivanja raka dojke s našom stalnom suradnicom dr.sc.Dašom Poredoš lavor kao i posebnom gošćom koja zaista može dati niz stručnih odgovora na mnoga pitanja s ovog područja, a to je dr.med.Sanja Štingl Vlašić, specijalistica ginekologije i opstetricije.

Mario : Pojasnite nam kako je došlo do obilježavanja Dana ružičaste vrpce

Daša: Dan ružičaste vrpce humanitarna je akcija čiji je glavni cilj upozoriti na važnost ranog otkrivanja raka dojke, jer se 90% oboljelih žena može izliječiti ako se bolest otkrije u početnom stadiju. Ovu manifestaciju u Hrvatskoj organizira Hrvatski forum protiv raka dojke “Europa Donna” i u Hrvatskoj se održava prve subote u listopadu. U svijetu od raka dojke godišnje oboli 1,3 milijuna žena, a umre ih 458 tisuća. U europskim se zemljama svake dvije minute otkrije jedan slučaj raka dojke dok svakih šest minuta zbog te bolesti umre jedna žena. Smatra se da će od raka dojke oboljeti jedna od deset žena. Cijeli je mjesec listopad posvećen borbi protiv raka dojke. Tijekom akcije upozorava se i na nužnost dostupnijih mamografskih pregleda, te bolju zdravstvenu zaštitu žena.

Mario: Kao što smo i najavili na početku naše emisije, u nastavku uključujemo našu večerašnju gošću dr.med.Sanju Štingl Vlašić. Po prvi puta sudjelujete u našoj emisiji I to je život, pa vas molimo da se za početak ukratko predstavite našim slušateljima i da kažete nekoliko riječi o tome što radite.

Sanja: Drago mi je da ste me pozvali u ovom našem desetom ružičastom listopadu kada imamo puno tema o kojima možemo razgovarati, a sve na korist našim pacijentima. Znači ja sam dr.Sanja Štingl Vlašić, specijalista sam ginekolog, bliže 14 godina. Imam ordinaciju koja skrbi za oko 4000 žena sa područja Banovine, Glina Topusko, Gvozd, to je moje područje, jako veliko područje, ali nema baš puno žena. Nekome se čini puno, ali jedan ginekologški tim bi trebao imati 8000 žena. Kao što sve ima prednosti i mane tako i taj segment kojeg sam navela možda ima prednsot što se itekako možemo baviti na manji broj pacijentica u ordinaciji, više vremena možemo posvetiti preventivi, čime se bavim dugi niz godina u sklopu tog posla. U Glini unazad 10-tak i više godina nikada nije prošlo obilježavanja prevencije raka vrata maternice, u trećem mjesecu kada imamo Dan narcisa, Dan ružičaste vrpce,sa svim udrugama koje djeluju na nivou RH, mi uvijek imamo suradnju i podržavmao ih. Prije nekoliko godina je bio skup u Glini, gdje su znanstvenici bili po pitanju prevencije raka vrata maternice. Ja sam ponosan što sam dio tog vremena mogla posvetiti tome i da jedan mali grad kao Glina ima sve to. Osim što se bavim preventivom, dugi niz godina sam bila predsjednik GD CK što mi je dalo određene mogućnosti i jednu viziju razvoja same sebe gdje poznavajući tu sredinu u kojoj živim mogla sam uz pomoć GD CK i razumijevanu svih djelatnika, a posebno i sadašnje ravnateljice koja je svaki zdravstveni program koji je došao od mene iz orginacije više-manje smo proveli na onim ljudima za koje su takvi programi bili namijenjeni. U svakom slučaju, osim te moje osnovne djelatnosti, ne samo o preventivi, bavim se naravno u ordinaciji imamo i trudnice. Nažalost manji broj zato što je većinom staračko stanovništvo na području Banovine gdje radim, ali na njih smo itekako ulažemo određene segmente svog djelovanja ispred GD CK, pa uvijek imamo neke paketiće što bi njima olakšalo u tom segmentu kada imaju još nizi drugih potreba. Osim GD CK podržavam sve udruge koje se bave znači promicanjem tih humanitarnih djelatnosti, sve što je izazovno na području Gline, u sredini koja je sa staračkom populacijo, koja je na takvom nivou razvoja koji je, moramo dati maksimum da bi u takvoj sredini živjeli u skladu kako bi živjeli kao u drugim sredinama, gdje vrijede druga pravila bez obzira koliko mi to ne naglašavali. Inače osim toga volim selo, prirodu, sve što su moje poduzetnice prošli tjedan pričale, volim Viduševac, tamo isto tako io svog vremena provodim, to su moji hobiji, cvijeće, vrt, obožavam cvijeće i to je hobi koji me relaksira, taj mir kojeg čovjek mora naći u toj prirodi je nađen. Majka sam jednog djeteta i to se nekako obiteljski život u takvoj mirnoj sredini ipak ima svoje prednosti.

Daša: Koji su rizični čimbenici za razvoj raka dojke?

Sanja: Naš taj ružičasti listopad već niz godina koliko ga obilježavamo, obilježava se u cijeloj RH, ovo što bih večeras reći s vama je upravo nekoliko činjenica koje bi svaka žena trebala znati u sklopu te prevencije, na što obratiti, koje promjene uočiti na svome tijelu, koliko često se puta javiti na preventivne preglede, naravno da su određene stvari propisane i na razini cijele Hrvatske postoji Nacionalni program za prevenciju raka dojke gdje se sve žene od 50 do 70 godina pozivaju, svake dvije godine dobivaju poziv i trebale bi se odazvati na taj poziv jer mamografija je jedna dijagnostička metoda koja je pristupačna i koja može otkrili veliki broj promjena na dojci, ništa nije 100 posto, ali redoviti mamografski pregledi itekako će dovesti do povećanog otkrivanja u ranoj fazi raka dojke koji itekako je u najvećem postotku žena izlječiv. Osim što je jako važno u toj preventivi posvetiti se tim preventivnim pregledima, važno je znati rizične čimbenike koji utječu na razvoj raka dojke, oni nisu sami uzročnici, mora se položiti mozaik od nekoliko faktora da bi te naše stanice jednostavno izmakle kontroli, rak je upravo to da rak izmakne kontroli. Jednom kada izgube kontrolu dolazi do patoloških promjena i nastanka raka. Najčešće je rizični čimbenik dob. Stariji imaju veću učestalost od obolijevanja od raka dojke. Isto tako ako u nekoj obitelji, majka, sestra, teta, dakle u tom prvom koljenu imaju rak dojke, dva do tri puta je povećan rizik od nastanka raka dojke kod kćerke. Pa tako je jak važno ta komunikacija s liječnikom, liječnikom obiteljske medicine ili ginekologa, da žene iskomuniciraju to da naznače da u obitelji postoji situacija gdje je neka genetska povezanost, da je netko bliski u obitelji imao rak dojke iz razloga što i sama kontrola, znate da se redovito žene kontroliraju svake dvije godine kontroliraju na mamografiji, a između toga je ultrazvučna dijagnostika. To je jedan protokol kod žena koje nemaju opterećenu obiteljsku anemnezu, no ako imaju te kontrole su učestalije. Onda je potrebno napraviti jednom godišnje mamografiju iza 40 godine, a svakih šest mjeseci ultrazvuk. To je važno naglašavati da mi uvijek obilježimo tu poveznicu. To ne znači da će ta žena oboljeti od raka dojke, no po tim genima određeni postotak žena je itekako povezan s tom genetskom predispozicijom. Što se tiče mutacije gena, kada smo kod genetike, u određenim obiteljima postoje promjene na brca genima, u toj obitelji se javljaju te promjene i takve žene imaju itekako veću incidenciju oboljevanja od raka dojke. Osim navedenih, menstruakcijski ciklus, ako je žena dugi niz godina izložena visokom dozu estrogena, ako je dobila prvu mjesečnicu prije 12 godine, a ušla u menopazu iza 55 godine, u tom razdoblju je dugi niz godina bila izložena estrogenima, smatra se da je to jedan od rizčnih faktora. Što se tiče trudnoće i poroda, naravno da je bolje i manje je oboljeavnje od raka dojke kod žena koje su rodile prije 25 godine nego one iza 30 godina, žene koje su duže dojile manje oboljeavnju od raka dojke. Što se tiče kontracepcije, studije su rađene višestruke i nije se našlo značanijeg utjecaja kod žena koje su uzimale oralnu kontracepciju, dok kod hormonskog nadomjesnog liječenja kojeg dajemo ženama koje su ušle u ranu menopauzu, vrlo često im dajemo hormonsko nadomjesno liječenje, određene studije su pokazale da žene koje su uzimale takvo liječenje imaju do 1,6 puta veće oboljevanje od raka dojke. Ono što je još bitno naglasiti kada se radi mamografski pregled kod mlađih žena prvu mamografiju bi trebalo napraviti oko 40-te godine kako bi vidjeli strukturu dojki. Kod žena do 40-te godine ne radimo mamografiju osim u posebnim slučajevima, ali upravo zbog te gustoće dojki, mamografija vrlo teško prepoznaje u tim gustim dojkama određene promjene. Uvijek se preporuča ultrazvuk kojim vidimo bolje promjene. Najbolja varijanta je napraviti i jedno i drugo. Rizični faktor značajan, ako je dijete zračeno u ranom djetinjstvu, vrlo često se čak i do četiri puta je povećana incidencija raka dojke, ako je djevojčica zračena zbog nekih dijagnoza. Žene koje su preboljele rak dojke moraju biti pod stalnom kontrolom do 10 godina i vrlo često imaju veću incidenciju da dobiju rak dojke na drugoj dojci ili nekom drugom mjestu. Ono što nas sve muči to je prekomjerna tjelesna težina. Sada su rađene i dugi niz godina studije kako utječe debljina na razvoj raka dojke i smatra se da u masnom tkivu dolazi do povećane proizvodnje estrogena. Dugi niz godina djelovanje veće koncentracije estrogena dovodi do raka dojke. Isto tako masna prehrana, i možda socijalno ekonomski status. Smatra se da žene ugradovima, nižeg socio-ekonomskog statusa češće oboljevaju od žena na selu. Možda ima logike, žene na selu se bave više fizičkom aktivnosti, više rade, uvijek se sada prejudicira da moramo uvrstiti u život taj zdrav način života. To su nekakve reference koje bi nas mogle odmaknuti od tih rizičnih faktora. Isto tako konzumacija alkohola povezuje se da zbog oštećene jetre dolazi do smanjenje razgradnje estrogena. To su nekakvi rizični faktori. Na neke možemo utjecati, na neke ne, moramo na njih misliti i preventivno se kontrolirati.

Mario: Koji su to simptomi koje ženu trebaju zabrinuti i potaknuti ih da posjete liječnika?

Sanja: Uz što smo rekli da postoji taj nacionalni program gdje se svaka žena treba odazvati, no odaziv naših žena je jako mali. Dobra komunikacija između obiteljskoj liječnika, osobito ginekologa gdje su žene slobodnije razgovarati o svim temama, moraju biti informirane o tome što žene moraju primjetiti, ako žena ne razmišlja, ne zna što bi to trebalo biti onda to neće niti primijetiti. Zato se praktirica žene učiti od najranije dobi o samopregledu dojki. Upoznaju tako svoje tijelo i dojke i shvatile što je normalno i što je tim samopregledom utvrđeno što je to nešto drugačije i to bi ih trebalo odvesti liječniku. Što bi to trebalo biti nešto drugačije. Praktiricamo da žena sama pipa dojke obično nakon ciklusa prvih sedam dana jer su tada dojke najmanje osjetljive. Što će ona napipati, najčešće u mladih žena je to žljezdano tkivo, starije žene kod njih je to tkivo zamijenjeno masnim tkivom i upravo zbog toga je dojka burno područje, jer se cijeli život dojke mijenjaju, čim dolazi do izmjena, žljezdano tkivo koje razvijeno u mladoj dojci kasnije se u staroj dojci zamjenjuje u masno tkivo i nekada stanice izgube kontrolu. Najčešće su to određene kvržice, nije svaka kvržica koju žena napipa rak, ali svaka kvržica se mora analizirati i potvrditi da ona to nije. Najčešće su kvržice različitih veličina, neravne izrasline koje se pipaju u bilo kojem segmentu dojke. Kod više od 2 cm, kada su to već veličine tumora koje ne želimo dočekati, onda koža ima izgled narančine kore, sasvim hrapava, najčešće bude iscjedak iz dojke, žene tada trebaju hitno liječniku da se napravi dijagnostika, ,mamografski ili ultrazvučni pregled. Samopregled u prvoj fazi ciklusa. Ono što mi je drugačije to me odvodi liječniku, sve ovo dalje je stvar razgovora s liječnikom.

Daša: Kakva je situacija po pitanju rasprostranjenosti po pitanju ove bolesti u našoj županiji?

Sanja: Nešto posebno mi ne odudaramo od hrvatskog prosjeka. U prosjeku na godinu oboli 2500 žena, 1000 umre. To je razočaravajuća brojka. Sve ovo što mi danas radimo i pričamo, treba osvijestiti žene da same dolaze na preglede, da se osvijeste o toj bolesti. žene ne smiju ignorirati bilo kakve simtpome ili akcije, žene moraju čuti da neke stvari trebaju osvijestiti i učiniti za sebe određene preventivne akcije koje mogu spasiti život. Što se tiče naše županije, moj interes je bila Glina, mi u Glini u prosjeku oboli pet žena godišnje, od toga tri umre. Mi smo u tom omjeru nismo hrvatskog prosjeka 2500 na 1000, nama više od pola umre. Na oboljevanje od raka dojke ne možemo utjecati, ali na smrtnost možemo. Da imamo preventivne akcije da žene osvijestimo da se što prije javljaju liječniku, da rak otkrijemo u najranijoj fazi kada ga možemo operirati, da žena bude izliječena. Ako imate tumor koji je 3-4 cm onda je daleko lošija prognoza za tu ženu. Upravo to je cilj da što prije otkrijemo, u najranoj fazi i da žena ne bude hendikepirana i u liječenju i preživljavanju.

Mario: Kako je ove godine obilježen Dan ružičaste vrpce i kako se obilježava mjesec listopad u preventivne svrhe u našoj lokalnoj zajednici i Hrvatskoj uopće? 

Sanja: U svakom slučaju odlično je što se žene koje su oboljele organiziraju, one razmjenjuju svoja iskustva, dileme, obiteljske probleme, financijske. Te žene najčešće u drugim gradovima koliko sam pratila su nosioci aktivnosti jer žele podijeliti to sa drugim ženama da druge žene ne dođu u takve situaciju. Nažalost kod nas u Glini nema takve grupe žena ali tu smo uskočili mnogi, pa tako i ja sa svojim mogućnostima i vremenom, GD CK u sklopu svojih programa i mi smo tu svoju sruadnju još proširili. Do prošlih godina smo surađivali s udrugom Sve za nju. S njom smo dugi niz godina imali odličnu suradnju i oni su nas uvijek pratili u svim našim aktivnostima, sve žene su bile na raspolaganju našim oboljelima jer naše žene nisu ni informirani da mogu dobiti psihološku pomoć kada se nalaze u takvoj jednoj kriznoj situaciji. I ove godine baš smo ponosni na to udruga je organizirala zajedno s nama u Srednjoj školi projekt Mama budi zdrava gdje smo snimali ružičastu vrpcu ispred škole sa djecom koja su naravno pustili roze balone za sve žene s našeg podurčja kojih više nema, koje su izgubile borbu za život. Nosit će letak mamama i bakama da se te informacije zapravo dopru do svake žene. Jako sam ponosna što je udruga Sve za nju pisala projekt i dobila sredstva i takav jedan projekt prošle godine bio u Glini i da je zaživio na razini cijele Hrvatske. ove godine se događa, je suradnja sa Europa Donnom, cijele njihove aktivnosti i naše, usmjerene da se poboljša liječenje žena, da se uskladimo sa svjetskim protokolima da imamo što kvalitetniju aparaturu i da smrtnost bude manja. Tako Europa Donna i ove godine kao i svih godina, stvarno sa zahvalna Ramljak koja dugi niz godina predsjednica te udruge i nikada ne zaboravi nas u Glini. Isto tako provodimo niz aktivnosti pod ingerencijom Europe DOnne koje mi podržavamo. Trudimo se da i mi doprinesemo na boljitku poboljšanju kvalitete liječenju žena oboljelih od raka dojke. Imat ćemo radionicu gdje će žene moći učiti o samopregledu, bit će predavanja o prevenciji. Ono na što sam jako ponosna to je naš zdravstgveni program u GD CK u suradnju s ZJZ SMŽ, koji organiziraju mamografske preglede u mamografu. Glina je područje od 540 km2, kada kažete ženi da dođe u Glinu to je kao da ste joj rekli da dođe u Zagreb, nema javnog prijevoza i ta suradnja sa GD CK i ZJZ SMŽ, oni prevoze žene koje nemaju prijevoz svojim autima i voze žene na mamografiju. Žene koje nisu obuhvaćene nacionalnim programom, osobito sada kroz cijelu godinu, osobito sada u listopadu, voze se žene i iza 70 godina niskog socioekonomskog statusa. Mislim da te naše suradnje sa svim vanjskim udrugama nekako donose i novu svježinu u našu sredinu i nekako se mi trudimo i osjećamo se lakše što dajemo doprinos.

Daša: Puno hvala na sudjelovanju u emisiji, puno toga ste nam pojasnili, vjerujem da ste neke zabrinuli u pozitivnom smjeru, znači da sve ono što su odgađali, potiskivali, ozbiljno shvate i iskoriste mogućnosti prevencije koje se nude u lokalnoj zajednici kako bi se sve na vrijeme riješilo i ne dopustilo da ode u lošem smjeru. Osobno se radujem novim temama koje bi mogli zajedno prirediti za naše slušatelje.

Sanja: Hvala što ste me pozvali. Nekako se osjećam dužna u mjesecu listopadu, našem ružičastom mjesecu kada smo podržali Forum žena Nismo same. To su žene koje su oboljele od raka dojke, njihov projekt je u mjesecu listopadu nosimo ružičasto. Još tome je ružičasti listoapd u Glini. Mi smo također pisali projekt za koje smo ostvarili sitna sredstva i podržala nas je SMŽ. Moj osobni doprinos, to mi je tema koja mi je izričito izazovna je što sam unazad dvije godine educirala se, nabavila opremu i počela raditi ultrazvuk dojke u smislu preventive. Žena kada je to moguće, žena koja dođe na preventivni ginekološki pregled da im se ispipaju dojke i da se napravi ultrazvuk dojke. Drage žene odazovite se na nacionalne programe, nemojte nikako baciti omotnicu koju ste dobili od HZJZ, ona spašava život.

Daša: Zahvaljujem dr. Štingl Vlašić na sudjelovanju u današnjoj emisiji „I to je život“. Radujemo se novim temama koje bi mogli zajedno prirediti za naše slušatelje.  

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Mi smo ponovno zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada srdačan pozdrav.

Komentari

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.