„I to je život“ o početku škole „I to je život“ o početku škole
Započela je nova sezona naše emisije „I to je život“, a započela je i nova školska godina. Ljeto je na odlasku, školski praznici su... „I to je život“ o početku škole

Započela je nova sezona naše emisije „I to je život“, a započela je i nova školska godina. Ljeto je na odlasku, školski praznici su završili, škola je počela. Kako pomoći djeci da što bolje budu pripremljena za nove aktivnosti i kako da pri tome imaju pozitivne osjećaje, razgovaramo s našom stalnom suradnicom dr.sc.Dašom Poredoš lavor i današnjom gošćom, diplomiranom učiteljicom Anom Uzelac, koja ovu školsku godinu započinje s još jednim prvim razredom.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 14.rujna 2018.godine

TEMA : Počinje škola

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli na početku nove sezone emisije „I to je život“. Započela je nova sezona naše emisije „I to je život“, a započela je i nova školska godina. Ljeto je na odlasku, školski praznici su završili, škola je počela. Kako pomoći djeci da što bolje budu pripremljena za nove aktivnosti i kako da pri tome imaju pozitivne osjećaje, razgovaramo s našom stalnom suradnicom dr.sc.Dašom Poredoš lavor i današnjom gošćom, diplomiranom učiteljicom Anom Uzelac, koja ovu školsku godinu započinje s još jednim prvim razredom.

Mario: Što možemo učiniti da našem školarcu i sebi olakšamo polazak u školu?

Daša : Za prvašiće polazak u školu poseban je doživljaj. Važno je da se roditelji, starija braća i sestre, kao i drugi članovi obitelji potrude da boravak u školi dožive kao radost i igru, a ne kao napornu obavezu. Pričajte s djetetom o školi (zapamtite: uvijek pozitivno!), a važno je i to da tijekom ljetnih praznika nismo zapostaviti aktivnosti poput čitanja, pisanja, bojanja, crtanja ili pak kvizova znanja primjerice, za kišnog vremena ili putem svojevrsnog natjecanja s vršnjacima. Odvojite vrijeme i pomognite svom djetetu da se pravilno i pravovremeno pripremi za prvi dan u školskim klupama nakon podužih praznika, te ga pošaljite psihički i fizički pripremljena. Polazak u školu početak je novog razdoblja u životu vašeg djeteta. Prirodno je da brinete kako će se dijete uklopiti u novu sredinu, i hoće li biti spremno za zadatke koji ga čekaju. S druge strane, upravo mu vi najviše možete pomoći da odlazak u školu prihvati s veseljem. Prije samog početka nastave predstavite djetetu školu na lijep i jednostavan način da bi ono moglo usvojiti i stvoriti pozitivan stav prema cjelokupnom školskom sustavu. Održavajte dobre odnose s nastavnicima. Na taj ćete način uputiti i dijete da se s poštovanjem odnosi prema njima.  Osigurajte dovoljno vremena i prostora za privikavanje. Djetetu će biti zanimljivije i lakše do škole ići s vršnjacima iz susjedstva. Potražite ih.

Mario: Možemo li govoriti o uskoj povezanosti razvijanja i poticanja radnih navika kao bitnog preduvjeta za dobar školski početak?

Daša: Kada dijete krene u školu, neke stvari bi već trebalo samo obavljati – kao što su odijevanje, doručkovanje i spremanje kreveta. Kako bi steklo radne navike, roditelj ga treba još od djetinjstva poticati da se samo brine o stvarima koje mu trebaju. Važno je dijete naučiti da zna samo spremiti školsku torbu prema nadolazećem rasporedu i naučiti ga da to obvezno učini navečer. Od iznimne važnosti je i poticanje održavanje osobne higijene, pristojan odnos prema nastavnicima i tolerantan odnos prema drugim učenicima (važno za prevenciju vršnjačkog nasilja).

Mario: Za pretpostaviti je da je mnogima problem jutarnje buđenje. Što možemo učiniti?

Daša: Djetetu se vjerojatno tijekom praznika poremetio ritam buđenja, stoga ga tjedan dana prije  počnite postupno privikavati na rano ustajanje. U suprotnom, prvih nekoliko dana dijete će provesti spavajući na klupi. Važno je na vrijeme poći na počinak, u prostoriji umjerene temperature i da dijete makar dva sata prije spavanja ne bude izloženo uznemirujućim situacijama kao što su PC igrice, filmovi uznemirujućeg sadržaja i sl. jer to bi mu moglo otežati usnivanje. Školarci moraju biti naspavani, odmorni i svježi kako bi mogli koristiti svoje male „sive stanice“. Preporučuje se najmanje 8 sati sna, pa je nužno odrediti vrijeme odlaska na počinak i toga se pridržavati. Važno je da se dijete ujutro ustane na vrijeme, te da se smireno spremi. Ako dijete nemirno spava, važno je provjeriti da li ga muče neki strahovi ili ružni snovi, ili je problem „tehničke prirode“ da mu je neudoban madrac, neodgovarajući jastuk, buka i sl.

Mario: Koliko je važno sve što se tiče početka škole obaviti na vrijeme?

Daša: Svi smo se susretali sa životnom situacijom: Dijete kasni u školu, Vi na posao. Svako jutro počinje jurnjavom i nemate vremena za pripremu zdravog obroka za vašeg školarca. Promijenite svoje navike pa će ih promijeniti i vaše dijete. Navijte sat 15 minuta ranije.

  • Olakšajte sami sebi i sve što se može pripremite dan ranije.
  • Smanjite količinu loše hrane.
  • Uvijek pokušajte ubaciti komadić povrća u sendvič.
  • Pratite što dijete voli jesti.
  • Ne zaboravite spremiti dovoljno tekućine (vode).

Mario: Recite nam nešto o učenju i domaćim zadaćama.

Daša: Važno je odrediti vrijeme za učenje – po mogućnosti neka bude svaki dan u isto vrijeme. Važno je da dijete bude odmorno i koncentrirano. Dijete treba imati miran kutak za učenje – gdje ga nitko i ništa ne bude ometalo. Značajno olakšanje će biti to da djetetu gradivo za učenje pomognete podijeliti na više cjelina. Prvo valja učiti teže gradivo, jer je koncentracija veća na početku učenja. Valja isključiti TV, računalo, maknuti mobitel, a glazbu je moguće potiho slušati samo onda kada dijete već nauči učiti i kada mu glazba nije omatalo pažnje. Važno je da roditelj ne piše djetetu domaće zadaće – pomognite djetetu, usmjerite ga, ali ne preuzimajte njegove obveze. Dok je dijete u fazi „učenja učenja“ – kada napiše zadaću, pogledajte je, ukažite mu na pogreške, kako bi ih moglo samo ispraviti.

Pohvalite dijete kada sve dobro učini i dovrši.

Mario: U nastavku naše emisije „I to je život“ telefonskim putem uključujemo našu večerašnju gošću, diplomiranu učiteljicu Anu Uzelac iz Siska. Lijep pozdrav i hvala vam što ste danas s nama. Za početak, recite nam nešto o važnosti pripremljenosti djece za školu s osobitim osvrtom na znanje i vještine čitanja i pisanja. Nekada su djeca išla u školu da bi učila čitati i pisati, bila su dovoljna samo neka osnovna predznanja – a danas dijete treba doći u školu s već usvojenim vještinama čitanja i pisanja … Kakvo je vaše stručno mišljenje o tome svemu …

Ana: Mišljenje struke je da dijete ne treba znati čitati i pisati prilikom polaska u školu. Prilikom testiranja učenika za polazak u prvi razred, djeca ne moraju znati čitati i pisati, ali se testira njihova motorika i koordinacija oko ruke. Tu se može primijetiti drži li dijete olovku kako treba i kroz se to vidi je li mu motorika šake sazrjela. Dijete ne mora znati ispravno pisati riječ, već se pazi drži li se i koliko pri pisanju i crtanju oblika pravocrtnih linija, prolazi li izvan crta i okvira, koliko u određenom intervalu može narisati zadanih likova i kroz to se uočava koliko je razvijena pažnja i koncentracija kod djeteta. Što se tiče čitanja, gotovo svaka odrasla osoba kojoj je stalo do dobrobiti djece zna, da je čitanje djeci najvažniji alat za poboljšanje njihovih čitalačkih vještina.

Mario: S obzirom da sada imate ponovo prvi razred, opišite nam malo kako izgleda učionica prvog razreda – i koliko je važno da učionica ima prostor i za učenje, ali i za igru i odmor.

Ana: Djeca provode u školi svakodnevno nekoliko sati i prostor u kojem borave treba biti veseo, razigran i edukativan. Razred je opremljen modernom tehnologijom jer djeca te dobi već koriste tablete, mobitele i igraju igrice. Učionica je funkcionalno opremljena, u središnjem dijelu odvija se nastava, a u kutovima učionice su smješteni Centri za igru, čitanje, likovni.

Mario: Recite nam nešto o projektu Centara igre Korak po korak u koji ste aktivno uključeni.  

Ana: U prostoru naše škole Braća Bobetko Centar igre je posebno mjesto u kojem se djeca starosti od 0 do 14 godina i članovi njihovih obitelji, bez obzira na dob igraju i sudjeluju u kreativnim i društvenim igrama. Oni neformalno tu uče i dobivaju informacije o razvojnim karakteristikama djece, zdravlju, ranom učenju i razvoju i gdje se mogu susresti s drugom djecom, roditeljima, bakama i djedovima, različitog podrijetla. A stariji članovi u Centru igre mogu se družiti, ali i poučavati, dijeliti svoja iskustva i znanja s djecom i odraslima.

Mario: Možemo li ovako radijskim putem roditeljima dati neke upute vezane čitanje i pisanje, te učenje i ponašanje uopće malih prvašića? A može i pokoja uputa i za one malo starije školarce.

Ana: Trebamo odgajati sretnu, znatiželjnu i empatičnu djecu. U obiteljskom okruženju se stječu radne navike i vještine i pozitivan odnos prema radu. Prije učenja samog čitanja i pisanja radi se nešto što se zove globalno čitanje. To je pamćenje riječi poput slika. Dakle, dijete vidi riječ, na primjer škola, ono ne zna pročitati tu riječ slovo po slovo, ali je zapamtilo sliku te riječi i zna da tu piše škola. Poruka starijim školarcima je da što više uživaju u školskim danima njegujući prijateljstvo.

Mario : Što nam možete poručiti na kraju?

Daša: Važno je od najranijih dana naučiti djecu da uče za znanje, a ne za ocjenu, da to znanje treba biti dugotrajno usvojeno s mogućnošću povezivanja s novim nadolazećim sadržajima.

Važno je djecu učiti zdravim socijalnim vještinama, odgovornom ponašanju koje uključuje toleranciju i prihvaćanje različitosti, kao i mirno rješavanje problema, te distanciranje od svakog oblika nasilja. Na žalost, vršnjačko nasilje u svojim raznim pojavnim oblicima danas je prilično rašireno u među djecom i mladima, a ako kažemo da je obitelj središte odgoja – onda vidimo da je važno da se roditelji od najranijih dana zalažu za ne nasilje i da uče djecu da za nasiljem nema niti potrebe niti opravdanja.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo prva ovosezonska emisija „I to je život“. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Komentari

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.