Mala sredina za veliki uspjeh. Učenik Srednje škole Glina Nikola Mihaljević prvak države u natjecanju strukovnih zanimanja Mala sredina za veliki uspjeh. Učenik Srednje škole Glina Nikola Mihaljević prvak države u natjecanju strukovnih zanimanja
GLINA – Svjetla reflektora, kad su u pitanju strukovna zanimanja, ovih dana su bila usmjerena prema Srednjoj školi Glina. Učenik smjera elektroinstaler Nikola Mihaljević... Mala sredina za veliki uspjeh. Učenik Srednje škole Glina Nikola Mihaljević prvak države u natjecanju strukovnih zanimanja

GLINA – Svjetla reflektora, kad su u pitanju strukovna zanimanja, ovih dana su bila usmjerena prema Srednjoj školi Glina. Učenik smjera elektroinstaler Nikola Mihaljević osvojio je prvo mjesto na državnom natjecanju ‘World skills’ namijenjenom učenicima strukovnih škola. Natjecanje je održano u Zagrebu od 26.-29.ožujka, bilo je otvoreno za javnost, a privuklo je 15.000 posjetitelja. Mnogi od njih su bili predstavnici tvrtki koji su bili u potrazi za mladom i perspektivnom radnom snagom.

Nikoli je stručno povjerenstvo oduzelo svega četiri od sto bodova prilikom ocjenjivanja. Nikola je tako s lakoćom nadvisio svoju konkurenciju iz Zagreba, Splita, Rijeke, Varaždina, Siska i drugih gradova puno većih od Gline. Pogođena negativnim demografskim trendovima Srednja škola Glina broji tek dvjestotinjak učenika, no njezini učenici nerijetko postižu zapažene uspjehe na županijskim i državnim razinama. Koliko je ovo veliki uspjeh neka govori i činjenica da u razred s Nikolom idu još dva učenika, odnosno, razred broji svega njih troje.

Povodom ovog uspjeha razgovarali smo s Nikolom, njegovim mentorom Borislavom Kostićem i ravnateljicom Srednje škole Glina Marijom Margušić Novosel.

P53: Učenicima se danas nudi veliki izbor trogodišnjih i četverogodišnjih smjerova. Kako si se odlučio upisati srednju školu za elektroinstalatera?

„Volim raditi, ne privlači me studiranje, a ova škola mi daje konkretno znanje da odmah (i što prije) mogu krenuti raditi i zarađivati.“

P53: Elektroinstalater radi s puno alata, treba imati puno teoretskog znanja kako bi bio uspješan. Je li to težak posao?

„Nijedan posao koji voliš raditi nije težak. Ne volim monotone poslove. Posao elektroinstalatera je dinamičan, stalno se događa nešto novo, dolaze moderne tehnologije, uvijek je zanimljivo, a ja zapravo stalno učim. Normalno, može se i dobro zaraditi.“

P53: Kako bi približio učenicima osmih razreda koji razmišljaju o struci, kakva je to škola, što se uči?

„Biti majstor nekog zanimanja znači biti cijenjen i dobro zarađivati. Moja škola je jako dobro opremljena za školovanje elektroinstalatera, uživam učiti na nastavi, uživam raditi na praksi. Učimo o elektrotehnici, elektronici i upravljanju, električnim mrežama i postrojenjima, električnim instalacijama u kući i u industriji tj. sve od proizvodnje do potrošnje električne energije.“

P53: Opiši nam od čega se sastojao, kako je izgledao zadatak na državnom natjecanju?

„Radili smo nadžbuknu instalaciju na tri radne plohe po dokumentaciji koja je bila na 17 stranica A4. Radilo se o instalaciji u kojoj su bile zastupljene sve varijante spajanja upravljanja i trošila. Razvodni ormar sa osiguračima, stubišni bistabil, izmjenične sklopke, LED rasvjeta, panik rasvjeta, monofazne, trofazne i industrijske utičnice, tipkala, signalne lampice, motorne i zaštitne sklopke itd. Prvo smo morali postaviti vrlo precizno izrezane i montirane razne kanalice, grla, priključne kutije i ormare. Zatim smo provlačili kablove i žice, pa onda radili spajanje po zadanoj shemi. Morali smo paziti na debljinu i boju žica, kvalitetu spojeva i izgled. Bodovala se i urednost, te korištenje zaštitne opreme.“

P53: Školovanje je pri kraju. Posla u struci ima. Gdje se vidiš u budućnosti?

„Sad su mnogi zainteresirani da radim za njih. Najjača ponuda je iz firme Schrack. U budućnosti sam možda u nekoj velikoj firmi, možda uspješan privatnik, ali ono što je sigurno, to je zasad tajna.“

Ništa bez dobrog mentora

Nikola ovakav uspjeh ne bi postigao bez svog mentora. Profesor Borislav Kostić ga je pripremao i vodio na državno natjecanje. Kroz razgovor s mentorom uviđamo kako osim znanja jako važan odnos koji ostvare mentor i učenik. Među njima treba vladati ozračje razumijevanja i podrške. Nadalje, jako je važna i činjenica, ističe mentor Kostić, to da je i sam godinama radio u struci i živio od tog posla pa je Nikoli mogao dati brojne savjete oko praktičnog dijela posla koje se često ne mogu naučiti u školi.

P53: Jeste li očekivali ovakav uspjeh na natjecanju?

„Jako dobro poznajem svoje učenike, njihove sposobnosti i mogućnosti. Znao sam da Nikola može više od onog čega je on sam bio svjestan. Nakon što je na međužupanijskom natjecanju pokazao da je u znanju i vještini osjetno ispred drugih natjecatelja, dogovorili smo de da na državno idemo po srebrnu medalju. Ali Nikola je bio i mentalno potpuno spreman. Nakon prvog dana natjecanja smo zaključili da bi bilo lijepo osvojiti nagradu Faust Vrančić, pa se Nikola ipak odlučio za zlatnu medalju. Da, znao sam da on to može i da će biti najbolji.“

P53: Je li dovoljno voljeti struku ili je potrebno enormno puno „trenirati“ da bi se postigao ovakav uspjeh?

„Voljeti, osnovni je preduvjet. Za znanje je potrebna zainteresiranost, a vještina se stječe ponavljanjem. Ne treba puno trenirati, mašta je bitna i mogućnost predviđanja radnji. Naravno, treba slušati i pamtiti savjete iskusnih majstora i učitelja, jer oni znaju „trikove“ kako nešto učiniti brže i kvalitetnije.“

P53: Kakvim kao profesor ocjenjujete natjecanje „Worldskills“? Je li ono realan pokazatelj kvalitete škole?

„Natjecanje je za svaku pohvalu. Posjetitelji su mogli dva dana pratiti kako rastu i napreduju radovi natjecatelja. Učenici osnovnih škola osjete što ih privlači i što bi u budućnosti željeli biti. Tri učenika prve godine elektroinstalatera naše škole, zadivljenim pogledom su promatrali Nikolu dok je izrađivao svoj rad, a onda su mi rekli da žele za dvije godine biti na njegovom mjestu. To je taj motiv i poticaj. Na državno natjecanje došli su najbolji učenici u državi, najbolji od najboljih, svi podjednaki. Međutim, na kraju pregledamo bodove i vidimo velike razlike. Ti bodovi su direktan i realan pokazatelj kvalitete škole. Usuđujem se reći: najbolja smo škola za elektroinstalatere u Hrvatskoj.“

Mala škola, ali veliki uspjeh. Ravnateljica Marija Margušić-Novosel ne skriva ponos

U ovaj uspjeh utrošeno je i puno truda i napora kako bi Nikola zajedno s mentorom Borisom predstavio školu u najboljem svjetlu. Ravnateljica Marija Margušić-Novosel je bila sretna kad se taj trud vratio na najljepši mogući način kroz osvojeno prvo mjesto. Pokazatelj dobre atmosfere u školi je i doček kojeg su organizirali za Nikolu u kojeg su bili uključeni svi učenici, nastavnici i osoblje škole. Za tu prigodu se radilo cijeli vikend, a u nedjelju popodne je cijeli obližnji Viduševac mirišao po kolačima koji su se pekli povodom dočeka.

P53: Što školi znači ovaj uspjeh?

 „U dvije riječi: ponos i priznanje. Nikola je osvojio prvo mjesto na državnom natjecanju WorldSkills Croatia 2019. Riječ je o novom konceptu strukovnih natjecanja po uzoru na svjetska i europska natjecanja mladih u vještinama. Čuti ime i prezime vašeg učenika kako ga prozivaju da se popne na najviše postolje i vidjeti ga kako prima zlatnu medalju i prestižnu nagradu Faust Vrančić, biti jedan od najboljih 580 učenika u 43 discipline koji se u ta dva dana borio i sanjao ono, što smo mi, u konačnici i dosanjali, PONOS je koji ćemo zauvijek osjećati i trenutak kojeg ćemo zauvijek pamtiti. Ponos, prvenstveno na Nikolu koji je 12 sati bio na nogama, koji je zadržao smirenost i koncentraciju od prve do zadnje minute, ali i ponos na njegovog mentora Borislava Kostića koji je, osim stručne, Nikoli bio i velika psihološka podrška. Usmjeravao ga je, pripremao na nepredviđene situacije tijekom natjecanja jer, bio je potreban samo jedan krivi potez, jedna spojena kriva žica da bi se dogodio neuspjeh. Mnogi su natjecatelji pokleknuli pred tim izazovom jer ovo je bilo natjecanje otvoreno za javnost i procjena je da je oko 15000 posjetitelja u ta dva dana posjetilo Zagrebački velesajam. Osim ponosa, škola je ovim Nikolinim uspjehom dobila i veliko PRIZNANJE svojega rada. Nikola je maturant i u ove su ga tri godine njegovog obrazovanja, do ovog velikog uspjeha zajedničkim radom doveli i nastavnici struke koje je potrebno spomenuti i zahvaliti im, a to su Mijo Šimundić i Branislav Kerošević. Bio je to jedan uigrani tim koji je, u konačnici, iznjedrio državnog prvaka.“

P53: Na web stranici škole ste objavili vijest o dočeku kojeg ste organizirali za Nikolu na nivou škole. To je učeniku sigurno jedan dodatan poticaj za dalje. Primjećuje se jedno zajedništvo u školi kojem je pridonio velik broj nastavnika i učenika. Koliko je važna atmosfera u školi na ovakve uspjehe?

 „Vijest o Nikolinom uspjehu brzo je odjeknula, a onda je pred nama bio zadatak organizirati u školskom okruženju doček državnog prvaka. Bio je to vrlo radni vikend za nas iz škole, ali i ono što nas veseli, jest podrška naših sugrađana koji su na razne načine uskočili i pomogli nam. Nikola nije znao što mu spremamo. Dogovorili smo se da se svi učenici i nastavnici točno u deset sati u tišini okupe u holu škole, a kada se to dogodilo, pozvali smo Nikolu da izađe iz razreda. Bio je vidno iznenađen, no ovom gestom, svi smo zajedno pokazali koliko se radujemo i koliko cijenimo njegov uspjeh. No, jednako tako radujemo se i svim ostalim uspjesima naših učenika, potičemo ih na izvrsnost, usmjeravamo… Ako u školi imate 187 učenika, što je relativno malo, ako vam 97 učenika izađe na školska natjecanja samo u općim predmetima, ako vam se 46 njih plasira na županijska natjecanja, ako 16 njih osvoji prva tri vodeća mjesta i ako imate 4 sudionika na državnim natjecanjima… onda su to podatci koji se itekako trebaju glasno izgovoriti. Uspjehu svakog našeg učenika neizmjerno se radujemo; od spomenutih natjecanja, odličnih rezultata na državnoj maturi i visokom postotku upisa na fakultete. To su samo neki od pokazatelja kvalitete naše škole; naših učenika i nastavnika.“

 P53: Ovaj uspjeh je dokaz da i manje sredine mogu imati državne prvake u svim područjima. Koje potrebe ima Srednja škola u Glini, kao škola u manjem gradu, a na koje bi Ministarstvo trebalo obratiti više pažnje?

„Kada su na završnici natjecanja prozivali najbolje, većinom su to bile škole koje broje 500, 700 pa i preko 1000 učenika. Bili smo među najmanjima, došli skromno, ali spremni, pokazali se u najboljem svjetlu i otišli visoko uzdignute glave; na iznenađenje mnogih. Mnogi su nam te večeri prišli i čestitali od srca. „Bravo! Pokazali ste nama ‘velikima’ u čemu je veličina.“ Dokazali smo kako za vrhunske rezultate nije potreban broj, iako ne bismo imali ništa protiv da ova trenutna brojka od 187 učenika bude puno, puno veća. Što se Ministarstva tiče, od jeseni svi krećemo s frontalnim uvođenjem Cjelovite kurikularne reforme. U tijeku su opremanja škola, određena su sredstva osigurana i u narednim mjesecima pred nama je nabavka opreme. Potrebno je napomenuti kako i Grad Glina te Županija kao naš osnivač također puno ulažu. Prema Ministarstvu smo iskazali svoje potrebe za opremom koja još nedostaje za naša strukovna usmjerenja, a prvenstveno novi smjer drvodjeljskog tehničara dizajnera, no, s obzirom na velika osigurana sredstva upravo za strukovne škole, vjerujemo da ćemo i po tom pitanju naići na sluh resornog Ministarstva.“

 P53: Bliži se kraj nastavne godine. Što biste poručili učenicima i roditeljima pred kojima se nalazi velika odluka o upisu u srednju školu?

„Usuđujem se reći kratko i jasno: „Postanite dio naše obitelji!“ I dat ću za svaki smjer kojeg upisujemo u idućoj školskoj godini obrazloženje. OPĆA GIMNAZIJA – upisujemo 20 učenika

Nudi temeljito opće obrazovanje, naši učenici imaju 100% prolaznost na 1. roku državne mature, upisnost na fakultete je 97% i to 86% na sveučilišta, od čega je najzastupljenije Zagrebačko sveučilište te 14% na veleučilišta, od kojih je na prvome mjestu Zdravstveno veleučilište. U posljednjih nekoliko godina povećala se upisnost na fakultete iz STEM područja. Zanimanja su iz ovoga djelokruga deficitarna i jako dobro plaćena, a studentima se otvara mogućnost konkuriranja za ostvarivanje prava na državne stipendije. Poticanje učenika u tom smjeru i njihov uspjeh, dokaz je da škola prati moderne trendove.

EKONOMIST – upisujemo 20 učenika

Četverogodišnje strukovno usmjerenje koje otvara široke mogućnosti zaposlenja te nastavak školovanja nakon polaganja državne mature. U 3. i 4. razredu osigurana je dodatna nastava kao priprema za polaganje ispita državne mature iz predmeta hrvatski jezik, engleski jezik i matematika. Učenici ekonomisti uključeni su u europski projekt Erasmus + putem kojeg imaju mogućnost izvođenja praktične nastave i u inozemstvu, a za iduću školsku godinu dogovara se i izvođenje praktične nastave u gradskim firmama Hipp Croatia d.o.o. Glina i Drvnom centru te u petrinjskoj tvrtci Gavrilović d.o.o.

DRVODJELJSKI TEHNIČAR DIZAJNER – upisujemo 20 učenika

Četverogodišnje strukovno usmjerenje koje otvara mogućnost zaposlenja te nastavka školovanja nakon polaganja državne mature. Praktična nastava se izvodi u Drvnom centru Glina koji odlične učenike stipendira mjesečnim iznosom od 1000 kuna te vrlo dobre učenike koji su odlični u praktičnom dijelu obrazovanja iznosom od 500 kuna. Kako bi usavršili svoje vještine, organizirana je besplatna praktična nastava u jednoj od vodećih strukovnih škola u Republici Hrvatskoj; Strukovnoj školi Vice Vlatkovića u Zadru, a suradnja se planira i u školskoj godini 2019./2020.

ELEKTROINSTALATER – upisujemo 14 učenika

ELEKTROMEHANIČAR – upisujemo 6 učenika

Školovanje traje tri godine, a nakon završetka školovanja i nakon položenog pomoćničkog ispita i najmanje dvije godine radnog iskustva otvara se mogućnost polaganja Majstorskog ispita u majstorsko zvanje – elektroinstalater, elektromehaničar. Majstorski ispiti su državno priznati ispiti, a majstorska zvanja cijenjena u Hrvatskoj i Europi. Škola je potpisala partnerski ugovor s Tehničkom školom Sisak koja je proglašena Centrom kompetentnosti u sektoru elektrotehnike i računalstva tako da će i učenici i nastavnici imati prilike dodatno usavršavati strukovne vještine. S obzirom da je riječ o deficitarnim zanimanjima, pruža se mogućnost županijskih i državnih stipendija.“

Komentari

Marin Fran Informativni urednik / Novinar

Glavni urednik informativnog programa Petrinjskog radija. Osim o informativnom programu, Marin Fran je posvećen i radijskom programu, tako da osim pisanja vijesti, Marin je i voditelj te urednik nekoliko emisija u programu Petrinjskog radija, kao što su emisija Trenica, A sada vi te Zvona Svetog Lovre.