PETRINJA – Na Odjelu za odrasle u Gradskoj knjižnici i čitaonici Petrinja magistra logopedije Katarina Matijević održana je stručno predavanje pod nazivom „Svjetski dan čitanja naglas“, upravo povodom 5.veljače koji se u svijetu obilježava kao Svjetski dan čitanja naglas. Istaknula je kako je ovo važan dan, kako za djecu, tako i za njihove roditelje.
„Ono što se zapravo želi promovirati ovim danom je važnost čitanja. Čitanje nije važno samo za školarce i za odrasle koji imaju već usvojenu vještinu čitanja, nego je ono posebno važno za one naše najmlađe. U svijetu postoji veliki broj programa koji potiču čitanje od samog rođenja, neki sugeriraju i prije rođenja da majke čitaju svojoj djeci dok su u njihovom trbuhu, tako da postoje brojni programi u cijelome svijetu. U Hrvatskoj od 2013.godine postoji nacionalna kampanja koja se zove „Čitaj mi“ koja promiče važnost čitanja, važnost čitanja od najranije dobi“, rekla nam je uvodno Matijević.
Dodaje kako čitanje nije važno samo radi budućeg učenja i postizanja akademskog uspjeha, već je čitanje važno i kako bi odgojili kvalitetne odrasle osobe. „Ne čitamo djeci zato jer ih samo sušto želimo nešto naučiti i usaditi mu u glavu neke suhoparne činjenice, djeci čitamo jer želimo odgojiti odrasle koji čitaju jer znamo da odrasli koji čitaju razmišljaju svojom glavom, to su otvorene i emancipirane osobe, a to je upravo ono što želimo promicati kroz čitanje naglas. Znamo da je najteže biti zatvoren u svome svemiru i svojoj glavi, a čitanje je zapravo prozor u svijet. Zato je ovaj dan jako važan za svu djecu i roditelje koji žele i shvaćaju važnost čitanja na glas“, ističe Matijević.
Na naše pitanje koliko danas djeca čitaju te koliko roditelji čitaju djeci, Matijević odgovara : „Postoji jedna engleska izreka, koja kada bi ju preveli kaže majmun radi ono što majmun vidi. To zvuči malo grubo, ali zapravo djeca čitaju onoliko koliko čitaju njihovi roditelji. Smatram da djeca danas zapravo dosta čitaju, ali je početak najvažniji. Ako mi njima u najranijoj dobi usadimo važnost čitanja i ljubav prema čitanju, a oni to jednostavno sami ne mogu, nego je ta odgovornost na nama, odraslima, onda nećemo biti u brizi kada ta djeca napune 10 godina i kada već mogu sama čitati, da će im nekakve društvene mreže ili video igrice ukrasti njihovo kvalitetno vrijeme i odvući ih od spore pisane riječi, ukoliko tu ljubav prema čitanju usadimo dovoljno rano“, odgovara Matijević.
Također dodaje kako je jako važno štivo prilagoditi dobi djeteta. „To je jako važno. Važno je čitati djeci od samog početka. To ne znači da ćete vi novorođenčetu pročitati cijeli roman ili cijelu knjigu. Za početka ćete privući djetetu pažnju na slike, to je već čitanje. Vi ćete imenovati nazive nekakvih sličica unutar slikovnica ili knjiga koje dijete zanimaju, onda ćete, kako to dijete odrasta, i kako se njegov jezik izgrađuje i postaje složeniji, tako će i te priče postajati složenije i bogatije. Tako djeca od dvije i tri godine, najčešće čitaju slikovnice jer je to štivo koje oni mogu pratiti i kasnije sami sebi u glavi nekako posložiti i obrazložiti, dok će djeca predškolske dobi biti zainteresirana za bajke i basne jer je to razina koju oni mogu pratiti. Naravno da je važno svaki sadržaj prilagoditi mogućnostima djeteta i prezentirati ih na zanimljiv način“, dodaje Matijević.
Na samom kraju, Katarinu Matijević smo pitali koliko razvoj tehnologije i sve učestalija upotreba mobitela, tableta, računala i sličnih tehnoloških novotarija, utječe na to koliko zapravo djeca i odrasli čitaju. „Djeca većinom uče po modelu, da li to djeca rade jer je to njima nešto instinktivno, ili je to nešto što oni vide iz svoje okoline, o tome bi se dalo dublje prodiskutirati. Ali u principu ako su djeca u svom domu, vrtićkim skupinama okružena knjigama, ako su njima mediji za čitanje dostupni uvijek i stalno i oni ih mogu stalno koristiti bez stalnog upozoravanja ne moj listati knjigu tako potrgat ćeš je, ne moj mi upadati u riječ dok ti čitam priču, nema velike bojazni da će ekrani ukrasti tu ljubav prema čitanju jer je to nešto što se ne može nadomjestiti niti jednim ekranom, ali je važno djelovati odmah, od najranije dobi, čitati na glas, svojim primjerom pokazivati kako se to zapravo radi“, rekla je Matijević.
Na samom kraju dodaje kako neka istraživanja kažu da djeca kojoj se čita od najranije dobi su puno zadovoljniji i uspješniji u svladavanju nekakvih problemskih situacija u životu.
