Mišja groznica – ima li je kod nas i što o prevenciji trebamo znati? Mišja groznica – ima li je kod nas i što o prevenciji trebamo znati?
SISAK – Domaći mediji proteklih su tjedana javljali o povećanom broju oboljelih od hemoragijske, tzv. „mišje groznice“ u Hrvatskoj. Ima li je i na... Mišja groznica – ima li je kod nas i što o prevenciji trebamo znati?

SISAK – Domaći mediji proteklih su tjedana javljali o povećanom broju oboljelih od hemoragijske, tzv. „mišje groznice“ u Hrvatskoj. Ima li je i na području naše županije, pitali smo ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije, Inoslava Brkića, dr. med. spec. epidemiologije.

„Točno je da ova godina ima pokazatelje epidemijske godine. Na našoj županiji imamo 22 oboljele osobe, od toga samo je jedna bila u Petrinji. U Republici Hrvatskoj broj oboljelih do sada iznosi  219 osoba. Ako bi to komparirali s prošlom godinom, onda je vidljivo da je lani u našoj županiji bilo samo 8 oboljelih, a u Republici Hrvatskoj 32 oboljela. Međutim, mnoge države navode povećan broj oboljelih u ovoj godini. Ako pogledamo svježe izdanje Europskog centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti, vidimo da je povećan broj oboljelih u Austriji, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Francuskoj, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji itd.“, kaže doktor Brkić.

Zašto se bolest zove „mišja groznica“?

„Zovemo je „mišjom“ zato što je prenose miševi, odnosno mišoliki sisavci. Zašto hemoragijska groznica sa bubrežnim sindromom? Zato što postoje krvarenja u toku kliničke slike i zahvaćenost bubrega. Prvi slučaj ove bolesti kod nas je opisan daleke 1954. godine. Otad se bolest pojavljuje pretežno sporadično. U Europi se opisuje od tridesetih godina prošlog stoljeća. Svoj današnji naziv dobila je 1982. godine, a etiologija je utvrđena godinu dana ranije“.

Što je bitno znati o ovoj bolesti?

„Uzročnik ove bolesti je virus otporan na uvjete okoliša u kojima može dugo preživjeti. Izvor zaraze za čovjeka su mišoliki sisavci i to uglavnom oni sa šumskim staništem kao što su riđa voluharica i žutogrli miš, međutim uzročnik je dokazan i u plućima poljskog i šumskog miša te livadne voluharice i oni se u Europi spominju kao rezervoari ove bolesti. Uzročnika bolesti izlučuju slinom, fecesom ili mokraćom“. Čovjek će se zaraziti ako uzročnika udahne ili proguta”.

Izloženije zarazi ovom bolešću su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno češće borave na otvorenom u prirodi: šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici. Čovjek se može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima su boravili glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini – vikednicama, podrumima, garažama, tavanima i sl.

Inkubacija kod čovjeka traje dva do tri tjedna, a sama bolest ima pet faza, napominje doktor Brkić.

„Prva je febrilna faza koja traje oko tjedan dana i praćena je visokom temperaturom i do 40 stupnjeva, bolovima u mišićima, leđima, mučninom, bolovima u trbuhu, proljevom te crvenilom po vratu i glavi.

Druga faza je hipotenzivna faza koja traje svega dva dana. Praćena je padom tlaka i poremećajem osjetilnih funkcija. Tu već rastu kreatinin i urea, dolazi do pada trombocita i kapilarnih krvarenja.

Treća , oligurijska faza traje do sedam dana. Tu se javlja hipertenzija, crvenilo nestaje, ali javljaju se krvarenja iz nosa, a može nažalost doći i do cerebrovaskularnih i gastrointestinalnih krvarenja.

Četvrta je poliurijska faza koja traje do dva tjedna u kojoj dolazi do pojačanog mokrenja – može se izlučivati čak 3 do 10 litara mokraće.

Peta je faza oporavka koja traje i po nekoliko mjeseci. Sve te faze ne moraju biti jasno izražene. Kod većine pacijenata imamo i neprepoznatu bolest, jer su to veoma blagi klinički oblici, pa se to može zamijeniti i s nekom febrilnom bolesti u ljetnom periodu. Bolest uglavnom ne ostavlja posljedice na organizam. Glavninu oboljelih imamo u proljeće i ljeto, dok je zima gotovo bez oboljelih“.

Liječnik kaže kako razloga za zabrinutost ne bi trebalo biti, pridržavamo li se mjera prevencije.

„Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca pohranjivanjem u zatvorene posude. Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte. Ne dirajte uginule glodavce i njihova gnijezda bez zaštitne opreme. Čistite vikendice ili druge prostore uz što manje podizanja prašine – primijenite tzv. vlažno čišćenje uz deficijense i koristite pri tom zaštitnu masku preko lica kako s prašinom ne biste udahnuli virus. Prije konzumacije jela i pića, (pa i cigarete ako ste pušač), dobro treba oprati ruke. Boravite li u prirodi, nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora. Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro isperite tekućom vodom. U gradovima i selima treba pak redovito provoditi sveobuhvatnu preventivnu deratizaciju“, savjetovao je ravnatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo.

Komentari

Slađana Marković Novinar

Osvježenje Petrinjskog radija od srpnja 2016.godine. Dugogodišnja novinarka i radijska voditeljica s bogatim iskustvom u ovom poslu, što potvrđuju i brojne nagrade struke. Osim što je u novoj redakciji zadužena za novinarski dio posla, uskoro će slušatelji Petrinjskog radija moći uživati i u njezinom glasu u našem radijskom eteru.