Na Metalurškom fakultetu održan „Sisak MetalFest“ Na Metalurškom fakultetu održan „Sisak MetalFest“
SISAK – „Sisak MetalFest“ aktivnost je projekta „Nova industrijska kultura u Središnjoj Europi“ Indocult 2.0 koji provodi Sisačko-moslavačka županija s osam partnera iz Europe,... Na Metalurškom fakultetu održan „Sisak MetalFest“

SISAK – „Sisak MetalFest“ aktivnost je projekta „Nova industrijska kultura u Središnjoj Europi“ Indocult 2.0 koji provodi Sisačko-moslavačka županija s osam partnera iz Europe, a prezentiran je na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

„Interpretacijski centar baštine Banovine i Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizirali su ovu aktivnost u kojoj su održana brojna predavanja na temu arheologije, metala i industrijske baštine. Ujedno ovo je prilika da predstavimo i projekt Metalurškog fakulteta i Interpretacijskog centra baštine Banovine u kojem smo izradili repliku novca Nikole III Zrinskog koji je imao svoju tvornicu novca u utvrdi Gvozdansko, koja se danas nalazi u Općini Dvor. Organizirali smo i radionicu u kojoj smo prikazali kako se radi sam novac, a uz kalup novca izradili smo i kalup logotipa Metalurškog fakulteta, tako da su obje ustanove dobile, u krajnjoj liniji, nekakav oblik suvenira koji ima nekakvu povijesnu vrijednost i tradiciju.“ – kazala je Martina Mladenović, ravnateljica Interpretacijskog centra baštine Banovine.

Pojasnila je i koje su poveznice Centra i Metalurškog fakulteta: „Mislim da se o njoj ne zna dovoljno, ali upravo zato samo mi ovdje da prezentiramo i upoznamo javnost kakve mi zapravo industrijske vrijednosti imamo na ovim područjima. Banovina, kao što znamo, naseljena je od prahistorije, a bogato je nalazište što se tiče prirodnih ruda i prirodnih bogatstava iz kojih dade i lijepo raditi i živjeti. Zrinski, koji su kao plemenitaši boravili na području Banovine od 14. do 16. stoljeća prepoznali su tu vrijednost i u Općini Dvor, na nalazištima Trgovske i Zrinske gore, otvarali su rudarska okna, iscrpljivali rudu i u krajnjoj liniji tako isticali gospodarsku moć, jer su od kraljeva koji su tada vladali dobivali dozvole za kovanje vlastitog novca. Taj su novac koristili da podignu svoje utvrde za obranu od osmanlija što je tada bila vrlo jaka ugroza, kao i da opremaju vojsku cjelokupnog hrvatskog kraljevstva koja je i dalje na granicama Europe branila slobodnu Hrvatsku.“

Što ovakve manifestacije znače za Metalurški fakultet pojasnila je dekanica, izv.prof.dr.sc. Zdenka Zovko Brodarac: „Ovakve manifestacije su od izrazitog značaja za Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ali za cijelu Hrvatsku. Ova tzv. „Festa od metala“ ili „MetalFest“ apsolutno pridonosi atraktivnosti ove struke i promidžbi. Naravno, kroz osmišljeni program interaktivnih predavanja, prezentacija radionica zapravo ćemo pokušati dokazati i ustvari proširiti dijapazon onoga čime se mi ustvari bavimo.“

Dalje je dodala: „Naravno, matematika, fizika i kemija čine osnovu svih tehničkih znanosti, međutim dizajniranje materijala, njihova sinteza, proizvodni procesi, apsolutno pridonose razvoju proizvoda za automobilsku i svemirsku industriju, odnosno cijeli dijapazon stvaranja novih suvremenih materijala i suvremenih tehnologija proizvodnje. Inače, naše studente zanima i suradnja s gospodarstvom, tu oni prepoznaju nekakve svoje ambicije, definiraju svoje interese i u principu definiraju svoje buduće zanimanje. Metalurški fakultet, pa tako i Grad Sisak, baštini značajnu industrijsku tradiciju, međutim mi smo okrenuti prema budućnosti upravo proširivanjem naših studijskih programa, a u tijeku je potpisivanje ugovora za jedan infrastrukturni projekt „Centar za ljevarstvo Sisak“, vrijedan više od 40 milijuna kuna, koji će apsolutno pridonijeti popularizaciji struke, proširivanju znanja, vještina, odnosno sveobuhvatnih kompetencija koje mladi stručnjak treba imati.“

Sisačko-moslavačka županija podupire sve sveučilišne ustanove na svom području, pa tako i Metalurški fakultet, što je potvrdio i zamjenik župana Roman Rosavec: „Moram se zapravo zahvaliti Metalurškom fakultetu što je prihvatio našu suradnju u vidu promocije industrijske kulture, zajedno s našim Interpretacijskim centrom baštine Banovine. Naime, radi se o projektu „Indocult“ čiji je sudionik i naša Županija, a danas smo ovdje kako bi čuli određene rezultate po projektnim aktivnostima, a pored toga bit će i predavanja svih onih drugih dionika samoga projekta. Naravno da je to interesantno Sisačko-moslavačkoj županiji koja nastoji biti određeno središte po pitanju visokog obrazovanja. Poznato je i da intenzivno radimo na projektu „Lađarska“ koji je također jedan od segmenata važnih u visokoškolskom obrazovanju, a također radimo i na projektu „Bešlinca“, kovanice novca, dakle to je jedna od pridruženih sfera vezanih i uz ovaj projekt i slične koje nastojimo provoditi.“

Na „MetalFestu“ je bio i prof.dr.sc. Ante Markotić, professor emeritus Metalurškog fakulteta koji je ocijenio doprinos promociji tehničkih fakulteta: „Uvijek kažem da je tehnika, u izvjesnom smislu, jedna od disciplina koja je danas neminovnost. Tehnika je povezana s gospodarstvom, razvoj gospodarstva, neka se nitko ne uvrijedi, duguje tehničkim znanostima, a jedna od njih je i metalurgija. Imam običaj i reći da je to jedan od najstarijih zanata u povijesti našeg svijeta, o čemu je danas i bilo riječi, što je metalurgija u povijesti na ovamo učinila s općom civilizacijom i kakvu civilizaciju na ovim prostorima i što metali kao osnova metalurgije znače inače za razvoj civilizacije, gospodarstva i razvoj ove sredine u kojoj se mi danas nalazimo zajedno s nositeljem ovih aktivnosti, jedinim Metalurškim fakultetom u Lijepoj našoj, koji slavi 58. obljetnicu. Inače, kvantitativni broj upisanih studenata nikada nije bilo mjerilo neke kvalitete, jer slični fakulteti u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Slovačkoj ili Češkoj nemaju veliki broj studenata, ali je činjenica da diplomirani studenti ovih studija, dakle metalurgije, nisu nezaposleni.“

Komentari

Ivica Mioković Novinar / Sportski Urednik

Urednik, novinar i radijski voditelj na Petrinjskom radiju i Portalu 53. Novinarstvom se bavi više od 30 godina, a bogatu novinarsku karijeru ispunio je brojnim člancima i emisijama. Danas, osim novinarskog posla i izvještavanja sa brojnih terena, je glavni urednik sportske redakcije Petrinjskog radija i Portala 53, te vodi i uređuje sportsku emisiju Treće poluvrijeme.