Okrugli stol: „Pitomi kesten, zaštita i gospodarenje“ Okrugli stol: „Pitomi kesten, zaštita i gospodarenje“
PETRINJA – U sklopu trodnevnog Festivala kestena u Petrinji, održan je Okrugli stol na temu „Pitomi kesten, zaštita i gospodarenje“. Na temu „Projekti kestena... Okrugli stol: „Pitomi kesten, zaštita i gospodarenje“

PETRINJA – U sklopu trodnevnog Festivala kestena u Petrinji, održan je Okrugli stol na temu „Pitomi kesten, zaštita i gospodarenje“.

Na temu „Projekti kestena u Gornjoj Bačugi“ mr. sc. Boris Liović, s Hrvatskog šumarskog instituta, govorio je: „O mogućnostima unapređenja  proizvodnje kestena na širem području Petrinje u smislu da bi se u šumama izdvojila stabla za koja ljudi znaju da rađaju krupnim plodovima, da bi se ispitalo je li to genetsko svojstvo kestena ili je favorizirano dubinom tla ili pronalaskom vode. Izdvojili bi takve kestene, cijepili bi ih, dali bi im ime s područja na kojem se nalaze i napravili neku masovnu proizvodnju koja bi se koristila u pošumljavanju, ali i za voćarsku proizvodnju na području Petrinje, a i šire.“

O „Gospodarenju i oplemenjivanju šuma“, između ostalih i sa šumama kestena, govorio je mr. sc. Tihomir Pejnović, iz Hrvatskih šuma – Uprave šuma Sisak: „Trenutno su to šume nastale iz panja i u budućnosti ih nastojimo prevesti u sjemenjače. To je jedan dugotrajan proces za koji će trebati puno truda, znanja i puno vremena, ali je on dugoročno isplativ. Tada ćemo dobiti stabilne šume, zdrave šume u kojima će kesten biti puno zdraviji nego što je sada. Sada znamo kavo je stanje, da je on obolio, odnosno uz rak kestenove kore tu se pojavila i osa šiškarica, dakle mi nastojimo to svesti na nekakav minimum i kesten dovesti u nekakvo normalno zdravstveno stanje.“

Dodao je i kako bi te šume bile puno prirodnije nego što su ove danas, zato što su današnje šume koje imaju panjače koje su nastale antropogenim djelovanjem, odnosno negativnim djelovanjem čovjeka koji je svojom neplanskom sječom doveo ih u takvo stanje. Zadaća je šumara i svih ostalih koji sudjeluju u njihovom radu, da dovedu te šume u nekakvo optimalno stanje.

Dr. sc. Tomislav Dubravac, iz Hrvatskog šumarskog instituta, govorio je o „Konverziji kestenove panjače“, te je naglasio: „Konverzija znači prevođenje šume niskog uzgojnog oblika u šume višeg ili visokog uzgojnog oblika, dakle iz one panjače iz onih degradiranih šuma da ih prevedemo u bolje uzgojne oblike, u visoke šume tzv. šume sjemenjače. Predavanje je bilo naslonjeno na naša iskustva znanstvenih istraživanja koje radimo u Hrvatskom šumarskom institutu i na prošlogodišnji natječaj koji je objavilo Ministarstvo poljoprivrede i naša, dakle istraživanja i pokuse koje smo radili unazad dvadeset godina.“

Još je dodao da kada se govori o konverzijama postoje dva tipa, a to su neizravni i izravni. Neizravna konverzija znači prevođenje tih šuma panjača, u dužem vremenskom razdoblju, u visoke šume uzgojnog oblika u šume sjemenjače, a izravna konverzija znači da nakon čiste sječe, kada sklone s površine ono što im je lošije kvalitete, onda sadnjom biljaka ili sjetvom sjemena te šume u kraćem razdoblju prevode u šume visokog uzgojnog oblika autohtone vrste, odnosno one koju žele imati nakon tih radova.

Na Okruglom stolu je sudjelovao i Ante Marić, dipl. ing. agr., privremeni pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i imovinu Grada Petrinje, a govorio je o: „Pitomom kestenu kao voćarskoj kulturi i gospodarskim aspektima, znači koje su to prednosti, kako ga proizvoditi, kako ga uvesti u kulturu i ponovo sam ukazao na prednosti, jer on može dati doprinose, visoke novčane prinose, pogotovo u uzgoju s međukulturom. Ovo područje odgovara za kesten, sve znamo i malo sam potencirao domaće, petrinjske sorte kestena.“

Također, predavanje o interakciji pčelarstva i pitomog kestena održao je dr. sc. Zdenko Franić, s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada i predsjednik Udruge „Zrinska gora“, te je istaknuo: „Ono što ljudi u Hrvatskoj, a pogotovo u svijetu, malo znaju da se ovdje na Banovini nalaze ponajveći kompleksi pitomog kestena u Europi i Udruga „Zrinska gora“, potpomognuta istraživanjima provedenim na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, te Hrvatskom poljoprivrednom agencijom, već duže vremena provodi karakterizaciju kestenovog meda s ovog područja. Ustanovljena su izuzetno dobra svojstva vezana uz antioksidacijske potencijale, zatim koncentracije fenola i flavonoida, što sve kandidira kestenov med s ovog područja da dobije jednu od europskih oznaka kvalitete, najvjerojatnije oznaku izvornosti.“

Još je naglasio kako su u tom kontekstu izračunali, na osnovu empirijskih podataka o prinosu kestenovog meda po prosječnoj košnici, da bi otprilike ovo područje moglo biti pokriveno s 50 tisuća košnica.

U ime Grada Petrinje na Okruglom stolu je bila zamjenica gradonačelnika Viktorija Kaleb, koja je i otvorila ovogodišnji trodnevni „Festival kestena“.

Komentari

Ivica Mioković Novinar / Sportski Urednik

Urednik, novinar i radijski voditelj na Petrinjskom radiju i Portalu 53. Novinarstvom se bavi više od 30 godina, a bogatu novinarsku karijeru ispunio je brojnim člancima i emisijama. Danas, osim novinarskog posla i izvještavanja sa brojnih terena, je glavni urednik sportske redakcije Petrinjskog radija i Portala 53, te vodi i uređuje sportsku emisiju Treće poluvrijeme.