Izbornik
okruglistolprevsuicnaslov

Okrugli stol „Prevencija suicidalnosti kod hrvatskih branitelja“: najvažniji faktor prevencije – pripadanje skupini koja nas prihvaća baš takvima kakvi jesmo

PETRINJA – „Prevencija suicidalnosti kod hrvatskih branitelja“ naziv je okruglog stola koji su u utorak, 15.listopada, pod pokroviteljstvom Grada Petrinje, u Hrvatskom domu organizirali Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Petrinje i Neuropsihijatrijska bolnica „Dr. Ivan Barbot“ Popovača.

„Današnji okrugli stol organiziran je u povodu obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja koji ove godine ima za temu „Prevenciju suicidalnosti“. Tu smo našli jednu poveznicu, da vidimo gdje se nalazimo kada je u pitanju suicidalnost kod hrvatskih branitelja, odnosno da pokažemo tu zajedničku suradnju jedne lokalne sredine – Grada Petrinje, braniteljskih udruga, u ovom slučaju Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Petrinje i naše bolnice koja je, kao što znate, značajan faktor u zbrinjavanju i liječenju hrvatskih branitelja, članova njihovih obitelji i drugih stradalnika Domovinskog rata od samog početak rata, znači od 1991. godine pa do danas“, rekla je primarijus dr. Marina Kovač, ravnateljica Neuropsihijatrijske bolnice „Dr. Ivan Barbot“ Popovača, ujedno i koordinatorica zdravstvenih projekata Grada Petrinje.

Istaknuvši važnost prevencije, upozorila je kako u njoj zajedno trebaju sudjelovati različiti čimbenici – od pojedinaca i obitelji, preko ministarstava zdravlja, branitelja, obrane, unutarnjih poslova, braniteljskih udruga, općina, gradova, županija pa do crkve i medija.

„Kao i općenito u medicini, prevencija je ono na čemu trebamo raditi, jer uz sve ono što radimo kroz dijagnostiku i liječenje, prevencija nam je vrlo važan faktor. Njome želimo potaknuti i jednu zajedničku suradnju, jednu poveznicu između udruga i pojedinaca. Dakle, između udruga koje djeluju na području na kojem njihovi članovi žive i svoje članove dobro poznaju. To je iznimno važno u nekim kriznim situacijama u koje branitelji dođu iz različitih razloga. Odluka da se učini suicid je vrlo kompleksna, ona nije jednostavna i na nju utječu različiti faktori. Upravo u trenucima kad nastupi jedna takva krizna situacija, važno je da branitelj nije sam, da ima podršku svoje sredine, da ima podršku svojih suboraca, da ga oni mogu saslušati, podržati, savjetovati mu što u tom trenutku napraviti. To je velika stvar i zaista je rezultat onda jedan pozitivan ishod.“

Iako je od završetka Domovinskog rata prošlo više od dva desetljeća, pitanje suicidalnosti kod hrvatskih branitelja i dalje je tema kojoj treba posvetiti punu pozornost.

„Računamo na to da je braniteljska populacija sve starija. Prema nekim iskustvima, što se tiče suicidalnosti, upravo ljudi između pedesetih i šezdesetih godina su više skloni razmišljanju o suicidu. Pogotovo kad imate ljude koji su traumatizirani ratom, koji imaju niz poteškoća – od socijalizacije, problema u obitelji koji proizlaze iz te njihove bolesti, pa onda i to neko vrijeme koje dolazi može biti za njih kritično. Tim više što se u tim godinama javljaju i druge somatske, tjelesne bolesti koje su povezane i s njihovim psihičkim stanjem koje pak pomaže da se neka bolest razvije. Dakle, imamo puno posla, bez obzira što vidimo da je broj suicida u braniteljskoj populaciji negdje približan kao i u općoj populaciji. Znači, nema nekih posebnih razlika, ali trebamo o tome voditi računa. Upravo zato i radimo ovakve okrugle stolove“, kazala je Kovač.

Na okruglom stolu sudjelovala je i prim.mr.sc. Elvira Koić, dr.med.spec.psihijatar iz popovačke bolnice „Dr. Ivan Barbot“ koja je već više od 20 godina članica tima za psiho-socijalnu pomoć hrvatskim braniteljima pri Ministarstvu hrvatskih branitelja, a vodila je i Udrugu za prevenciju suicida.

„U određenom trenutku to je bio jedan širi problem. U posljednje vrijeme primijetili smo ipak trend stagnacije te situacije i nadamo se da je to i uslijed povoljnijih društvenih trendova – ma što mi mislili, ali i uslijed toga što su doista razvijeni najrazličitiji programi. Naša ravnateljica je sasvim u pravu kad kaže da je jako važno napraviti  spregu civilnog društva i službenih struktura. Ministarstvo ima programe, bolnice imaju svoje programe kojih se drže i provode ih, a onda još u skladu s udrugama i njihovim programima i projektima, mislim da se ipak postigao neki cilj.“

Koić je podsjetila kako upravo u Petrinji, od 2015. godine uspješno djeluje Ambulanta za psihotraumu.

„Mi smo prije nego što smo došle na ovaj skup išle posjetiti ambulantu naše bolnice, jer jedna bolnička ambulanta za psihotraumu je organizirana ovdje u Petrinji. Vodi ju doktorica Milun koja je sa svojom ekipom jako uspješna u tom poslu. Oni vode i takav Odjel u bolnici u Popovači. Moram reći da svi branitelji koji se tamo liječe, zaista imaju pozitivna i ugodna iskustva iz tog tretmana – ne doživljavaju se kao pacijenti, nego su baš uključeni u prave programe“.

Najvažniji faktor u prevenciji suicidalnosti je pripadanje skupini koja nas prihvaća baš takvima kakvi jesmo, poručila je doktorica Koić.

„Najvažnije je zapravo od svega, ovakvo organiziranje udruga civilnog društva i braniteljskih udruga, jer ono što štiti čovjeka od suicida, uz sve razne druge faktore, je pripadati nekoj skupini koja nas prihvaća takve kakvi smo, pa što god to bilo – folklor, ples, braniteljska udruga, zadruga, molitvena udruga, kakva god – samo neka je to neka skupina koja nas prihvaća takve kakvi smo. Kad se mi u jednom trenutku negdje osjećamo prihvaćenima, baš takvi kakvi jesmo, to je najbolja prevencija od suicida. To uvijek savjetujem ljudima da rade i svojoj djeci – da ih „ubacuju“ u sve moguće udruge – sportske, kulturne, duhovne, svakakve, dok ne nađu tu ekipu koja će ih prihvatiti takve kakvi su i to je najbolja zaštita od suicida“.

U prevenciji suicida važna je i duhovna komponenta o kojoj je na ovom okruglom stolu govorio mag.theol. Vjekoslav Uvalić, trajni đakon i duhovni savjetnik branitelja.“Duhovna komponenta nezaobilazna je kad se govori o svakom pojedincu“, kazao je.

„Sigurno je da je mnogo onih koji su u sebi povrijeđeni, nose osjećaj odgovornosti, ne samo iz Domovinskog rata, nego i svi oni koji se osjećaju obezvrijeđeni i možda žive na margini društva sa svojim stavovima koji nisu usklađeni s društvom, pa ih drže za sebe. Nezaobilazno je da se u tom slučaju dotakne i tema duhovnosti. Crkva kao „Kristova zaručnica“, uvijek je imala tu dimenziju i zadaću obratiti pažnju na čovjeka, bez obzira na njegov poziv, poslanje, na njegovu vjeroispovijest. Doktorica Kovač uvidjela je potrebu da se s braniteljima koji se liječe u bolnici u Popovači radi i na duhovnoj bazi, da se uskladi taj njihov život i u duhu i u njihovoj tjelesnosti, na čemu onda psihijatri surađuju i s duhovnicima, mjesnim župnikom, posjetom našeg biskupa Vlade, pa i mojom malenkošću koji svake druge srijede imam duhovnu obnovu s njima. U njihovim izvješćima vidi se da im je to zaista potrebno i da donosi rezultate. Danas smo možda svi malo „zaslijepili“ na bolesne, pogotovo na branitelje, pa bi možda i Crkva morala malo više, malo „žešće“ poraditi na tom putu“, rekao je Uvalić.

Sudionike okruglog stola pozdravio je i petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović.

„Kada sam preuzeo odgovornost za Grad Petrinju, onda je trebalo izraditi Strategiju, trebalo je povesti računa o standardu ne samo nekih ciljanih skupna kojima je jako teško u životu nego i svima onima kojima zdravstvo baš i nije dostupno, koji ga nemaju, koji su se u našim devastiranim odnosima teško privikli na život poslije rata. Tada sam rekao da moramo imati dobar plan, dobru strategiju i vidjeti kako u fokus staviti hrvatskog branitelja, sve njegove probleme, članove njihovih obitelji, njihovu djecu. Potaknuli su me na to, ne samo činjenica da sam i sam hrvatski branitelj, nego i ljudi, branitelji koji su dolazili u moj ured, od koji su neki bili u teškim, bezizlaznim životnim situacijama. I to nije bilo lako. Zna to i primarijus Kovač koja nam je pomagala u tim situacijama. Uz nju i kroz sve ono što u gradu Petrinji radimo kroz našu Ambulantu za branitelje i Petrinjsku kuću zdravlja kako bismo zdravlje učinili dostupnijim svima i ono što ćemo raditi kroz budući Veteranski centar gdje ćemo zajednički nastojati doći do određenih standarda, na čemu zahvaljujem i udrugama proisteklim iz Domovinskog rata, nastojimo da braniteljska populacija ima što manje problema. Mislim da je ovo područje prošlo stvarno puno toga – od raznih frustracija, strahova za život i opstanak, do ostvarenih ili neostvarenih prava i nepravdi kroz život. Sve to može potaknuti suicidalnu ideju, ali o tome samo struka može kompetentno govoriti. Mi kao politika možemo pomoći koliko možemo kako do takvih situacija ne bi dolazilo“, kazao je Dumbović.

Kako napominju psihijatri, svoju ulogu u prevenciji imaju i mediji, koji bi o suicidima trebali izvješćivati krajnje suzdržano, bez naglašavanja vijesti o samoubojstvima i pokušajima samoubojstva i bez ulaženja u intimu stradalog, kako svojim izvješćivanjem ne bi potaknuli stradanja drugih osoba. Uostalom, i Kodeks časti hrvatskih novinara kaže kako novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava.

 

Slađana Marković

Slađana Marković

Dugogodišnja novinarka i radijska voditeljica s bogatim iskustvom u ovom poslu, što potvrđuju i brojne nagrade struke. Osim što je u novoj redakciji zadužena za novinarski dio posla, uskoro će slušatelji Petrinjskog radija moći uživati i u njezinom glasu u našem radijskom eteru.

NAJNOVIJE VIJESTI

X