Petrinjska legenda i priča o prokletniku s Peckog jezera Petrinjska legenda i priča o prokletniku s Peckog jezera
PETRINJA – Turistička zajednica grada Petrinje već sedmu godinu za redom priredila je manifestaciju „Petrinjske legende i priče“, ove godine na temu „Prokletnik s... Petrinjska legenda i priča o prokletniku s Peckog jezera

PETRINJA – Turistička zajednica grada Petrinje već sedmu godinu za redom priredila je manifestaciju „Petrinjske legende i priče“, ove godine na temu „Prokletnik s Peckog jezera“. Kako je istaknula Ivanka Držaj, direktorica Turističke zajednice grada Petrinje, petrinjskih povijesnih legendi i priči te predaja ima jako puno.

„Kao grad ponosni smo što baštinimo tako bogate kulturne doživljaje, povijesne činjenice. Posebice ove legende koje imaju svoj veliki odaziv u turizmu, zapravo turistima nije danas samo cilj da čuju povijesne činjenice o građevinama i kulturno-povijesnim znamenitostima, nego žele čuti neke posebnosti, između ostaloga i priče, odnosno legende“, rekla je Držaj.

Stoga su se ove godine odlučili obraditi priču o „Prokletniku s Peckog jezera“ kojeg su opjevali Ivan plemeniti Trnski i Đuro Arnold. „Svaka na svoj način govori o ovoj legendi, različite su, a mi smo potrudili da od te dvije legende spojimo jednu, naravno sa završetkom kako smo mi mislili da je najbolje, budući je to najvećim dijelom ljubavna priča. Ono što me raduje to je definitivno što upravo Petrinjci sudjeluju u ovom programu. Sve su dionici Petrinjci, kulturne udruge, a isto tako i mladi okupljeni u dramskoj sekciji koji imaju prigodu se afirmirati, naučiti nešto i naravno nama pokazati“, kazala je Držaj i dodaje kako je u cijelom ovom projektu sudjelovalo gotovo stotinjak ljudi.

Ono što je svakako zanimljivo bilo vidjeti na gradskom Rukometnom stadionu gdje je manifestacija održana, veliko jezero, dio scenografije za koju je i ove godine bio zaslužan Valentino Valent. Ističe kako scenografiju za manifestaciju „Petrinjske legende i priče“ radi već pet godina.

„Ja se već godina planiram povući iz ovoga svega, prepustiti tu ulogu nekim novim amaterima da se s ovim bave, no obzirom da ekipa od Ivanke i profesorice Gordane, znaju što mene može zainteresirati. Nagovorile su me na Pecko jezero i to mi je bilo izazov. Onda smo se odlučili da napravimo ovako vjerodostojan prikaz te scene Peckog jezera. Sve to ide dosta brzo. Ja sam kreativac od uvijek. Nacrtam si to u glavi, imam ekipu koja mi čita misli i za dva dana se sve složi. Gušt mi je to raditi i entuzijazam kada se to sve pomiješa nastane ovako nešto preko noći“, rekao nam je Valent.

Pokrovitelj ove manifestacije je Grad Petrinja, a petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović je istaknuo kako su „Petrinjske legende i priče“ postale turistički brend. „Rekao bih da su one već postale jedna vrsta kulturne institucije koja pokazuje kako se može kroz turističku promidžbu i kroz jednu dobru turističku priču koja povezuje sve one udruge i mlade ljude. To je dobra i velika nadgradnja Petrinje i da možemo pokazati kako Grad već sedmu godinu živi na jedan drugi način. Pokazuju se specifičnosti, pokazuju se legende, nešto što su ljudi prije živjeli iz nekih petrinjskih priča. Ovo je za grad toliko malo novaca, a toliko vrijednih ljudi se organiziralo i pokazalo jedan drugi način života, ulazimo u jedan novi svijet, ali svijet koji je nekada živio u priči Petrinjaca. Puno je gledalište i to je smisao svega onoga da se moramo družiti, kroz lijepe priče vratiti se u povijest, a misliti na budućnost“, rekao je Dumbović.

Turistička zajednica Grada Petrinje organizira kulturnu manifestaciju Petrinjske legende i priče od 2012. godine. Svake godine istraži i uprizori drugačiju legendu ili povijesni događaj. Dosada su uprizoreni glazbeno-scenski programi: Legenda o Cvijeti Brestovskoj, Strašna noć na Klinac gradu, Intermezzo Napoleonove vlasti u Petrinji, Srednjovjekovna Petrinja 1240., Doroteja i Martin Frankopan.

U sklopu ovogodišnje manifestacije održana je likovna radionica ilustriranja legendi o Peckom jezeru u tehnikama krede i ugljena koju je vodila Ivana Švragulja, a radove nastale na ovoj radionici svi posjetitelji su mogli razgledati za vrijeme trajanja manifestacije. Također je bio organiziran natječaj na kratku priču o Peckom jezeru te natječaj za najbolju fotografiju s temom vode i ljubavi. Svi koji su svratili na „Petrinjske legende i priče“, mogli su se fotografirati u staroj tehnici mokri kolodij zahvaljujući Miroslavu Arbutini, a gradom su mogli prošetati uz kostimirane pripovjedače.

U scenskom prikazu „Prokletnik s Peckog jezera“ sudjelovali su: Dramska sekcija Petrinjski akordi, Mario Valentić, Umjetnička udruga Otvorena vrata, Dora Lovreković i Laura Sučec, Plesni klub Petrinia, Pučko otvoreno učilište Hrvatski dom Petrinja, Interpretacijski centar baštine Banovine, Udruga Terra Banalis, Miroslav Arbutina – foto klub Siscia Obscura, Ivan Novak. Za tekst i dramaturgiju bila je zaslužna Matea Andrić, režiju Gordana Šelendić, produkciju Ivanka Držaj, scenografiju Valentino Valent, kostimografiju krojački obrti Slavica i Jana. Sponzori manifestacije bili su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Sisačko-moslavačka županija, Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije i Smit commerce.

Predaja o nastanku Peckog jezera tajnovita je kao i jezero koje je do Drugog svjetskog rata bilo omiljeno izletište Petrinjaca i njihovih gostiju. Tajnovit je i nestanak Peckog jezera u šumovitom okruženju romantičnog krajolika Hrastovičke gore na području grada Petrinje. Mnogi bjegunci u prirodu našli su tamo odmorište od svakidašnjice i životnih briga i tegoba. U tom su prirodnom raju osluškivali govor lišća i vode. Uz postanak i nestanak jezera, narodna je mašta isplela priče koje se i danas čuvaju na njegovu dnu.

Pjesnik Ivan plemeniti Trnski koji je službovao u Petrinji u stožeru Druge banske pukovnije od 1841. do 1842. godine napisao je pjesmu Prokletnik u Peckom jezeru koja je objavljena u Vijencu 1869. U svojoj baladi piše o prokletstvu bana zbog njegove nevjere banici, kao i o postanku ovog jezera od njezinih suza. Prokletnik je živio na dnu jezera, a čim bi čuo da se netko kupa, povukao bi nesretnika na dno. Nadalje, priča je to o pastiru i njegovoj ljubavi prema djevojci koja je svaki dan uz jezero vezla ruho za njihovo vjenčanje. Dok je ona vezla i krajičkom ga oka gledala, on je bezbrižno plivao i vodom ju prskao. Tada su se zatalasali valovi po jezeru koje je osjetio prokletnik ban, povukao ga na dno i okovao ga zlatnim lancima. Djevojka je gorko zaplakala te je počela zapomagati i moliti bana da joj pusti dragoga. Kako je voda na jezeru ostala nepomična, djevojka je za svojim dragim uskočila u jezero. No, tada se ban smilovao i pastira oslobodio okova te ga na svojim rukama izvukao iz vode, a potom i djevojku. Nekada prokletnik, a sada već sijedi starac, izjavio je da ih je njihova vjera u ljubav spasila.

Sličnu, ali ipak različitu priču o nastanku ovog jezerca nalazimo u baladi pjesnika Đure Arnolda. I on je pošao stazama narodnoga vjerovanja prema kojem se na obali ovog jezera odigrala tragedija mladosti. Otac bogataš, čiji se dvor bijeli na obali, sili kćer jedinicu da se uda za nepoznatog mladoženju. Njezino srce vene i čezne za ribarom na drugoj strani jezera koji je svoje uboge dane provodio ribareći. Jedina mu je radost bila djeva u bijelome čamcu kojoj je poklonio svoje srce.  Kći je zapamtila riječi svoje pokojne majke koja joj je govorila da sluša svoje srce kada bude birala svoga odabranika. No, njezin škrti otac želio ju je što prije udati i to isključivo za bogatoga muškarca kako ne bi potrošio njezin miraz. Uzalud ga je preklinjala, ali otac je ostao neumoljiv i nemilosrdan. Ogorčena očevim riječima, kći usred noći odjevena u vjenčanicu i s vijencem od cvijeća na glavi odlazi do jezerca, ulazi u svoj čamac i baca se u jezero. Bogataš je zapalio svoj bijeli dvorac kada je shvatio što je učinio i otišao u daleki i nepoznati svijet, gdje mu se gubi svaki trag. Što se dogodilo s ribarom, samo dragi Bog zna. Zato kad se u jesen nad jezercem spusti magla siva, njime se u čamcu bijelom dvoje vozi i strastveno cjeliva.

Komentari

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.