Trgovina Goga
Preminuo petrinjski povjesničar dr.sc.Ivica Golec Preminuo petrinjski povjesničar dr.sc.Ivica Golec
PETRINJA – Povjesničar dr.sc. Ivica Golec, rođen 23. travnja 1943. godine u Petrinji preminuo je u 75. godini nakon teške bolesti u nedjelju 13.... Preminuo petrinjski povjesničar dr.sc.Ivica Golec

PETRINJA – Povjesničar dr.sc. Ivica Golec, rođen 23. travnja 1943. godine u Petrinji preminuo je u 75. godini nakon teške bolesti u nedjelju 13. kolovoza u 6 sati i 20 minuta. Autor je brojnih povijesnih radova, među kojima su najznačajniji, oni o povijesti Petrinje, osnovno školovanje i Učiteljsku školu završio je u rodnom gradu, a visoku stručnu spremu pravnog smjera stekao je u Zagrebu.

Kao pravnik od 1968. radio je u Medicinskom centru Petrinja, a poslije sloma „hrvatskog proljeća“, budući je bio jedan od utemeljitelja Ogranka Matice Hrvatske u Petrinji, morao je napustiti Medicinski centar, te je počeo raditi na pravnim poslovima u poduzećima Hidrotehna i Hidroput.

Povijesnim istraživanjima samozatajno se bavio od 1967., a tek početkom demokratskih promjena u Hrvatskoj počeo je raditi kao arhivist-istraživač regionalne povijesti u Povijesnom arhivu u Sisku.

Nakon položenih ispita iz temeljnih disciplina znanstvenog područja Povijesne znanosti pri Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu prihvaćena mu je tema za doktorsku disertaciju, koju je pod naslovom „Vojni komunitet Petrinja 1765.-1881.“ obranio na istom fakultetu 1996. i time stekao znanstveni stupanj doktora društvenih, humanističkih i teoloških znanosti iz područja povijesnih znanosti. Od 1994. bio je zaposlen u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu i to na projektu „Vojna krajina-građa i studije“. Dvije godine kasnije, kao vanjski suradnik, predavao je povijest na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji.

Bavio se uglavnom hrvatskom povijesti od 18.-20. stoljeća, ponajviše povijesti bivše Hrvatsko-slavonske vojne krajine, posebice Banske krajine i njezina političko-administrativnog središta-Petrinje.

Bio je recenzent školskih udžbenika, sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima. Objavio je sljedeće knjige:

  • Tiskarstvo, izdavaštvo i knjižarstvo petrinje (1881. – 1991.), Zagreb, 1992.
  • Povijest grada Petrinje (1204. – 1592. – 1992.), Zagreb, 1993.
  • Petrinjski biografski leksikon, Petrinja, 1999.
  • Povijest školstva u Petrinji (1700. – 2000.), Petrinja, 2000.
  • Vojni komunitet Petrinja kao gospodarsko i prosvjetno kulturno središte Banske krajine (1777. – 1871.), Sisak, 2003.
  • Hrvatsko pjevačko društvo Slavulj, Petrinja, 2004.
  • Gradska limena glazba Petrinja (1808. – 2008.), Petrinja, 2008.
  • Hrvački športski klub Gavrilović (1948. – 2008.), Petrinja, 2008.
  • 100 godina nogometa u Petrinjii (1910. – 2010.), Petrinja, 2010.
  • Povijest grada Petrinje (1204. – 1592. – 2014.), Petrinja, 2014.
  • Razvoj novčanih zavoda na području današnje Sisačko-moslavačke županije (1860. – 1945.), Sisak, 2014.

te više od 100 znanstvenih, stručnih i preglednih radova i novinskih članaka u časopisima, zbornicima, leksikonima, novinama i sl. Sudjelovao je na više od 20 znanstvenih skupova, bio je recenzent mnogih radova iz hrvatske povijesti, posebice onih iz vojnokrajiškog razdoblja, a nedovršenom je ostala knjiga o 130 godina vatrogastva u Petrinji.

Primio je i brojna priznanja i nagrade, među kojima su svakako najznačajnije:

-odlikovan je državnim Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi

– bio je počasni član Hrvatskog pjevačkog društva “Slavulj”

-dobitnik  je Priznanja Matice hrvatske u Zagrebu

-dobitnik je Nagrade Grada Petrinje za životno djelo.

Posljednji ispraćaj dr.sc.Ivice Goleca bit će u srijedu 16.kolovoza u 14 sati na Groblju sv.Benedikt.

Komentari

Marin Fran Informativni urednik / Novinar

Glavni urednik informativnog programa Petrinjskog radija. Osim o informativnom programu, Marin Fran je posvećen i radijskom programu, tako da osim pisanja vijesti, Marin je i voditelj te urednik nekoliko emisija u programu Petrinjskog radija, kao što su emisija Trenica, A sada vi te Zvona Svetog Lovre.