Radna terapija i uloga roditelja terapeuta Radna terapija i uloga roditelja terapeuta
U našim dosadašnjim emisijama „I to je život“  često smo razgovarali o stanjima zdravlja i bolesti, o osobama s invaliditetom i kvaliteti života obitelji... Radna terapija i uloga roditelja terapeuta

U našim dosadašnjim emisijama „I to je život“  često smo razgovarali o stanjima zdravlja i bolesti, o osobama s invaliditetom i kvaliteti života obitelji koje brinu o svojim bolesnim ili onesposobljenim članovima. A danas ćemo razgovarati o metodama rehabilitacije i tako ćemo nešto više saznati o tome što su to psihoterapija, socioterapija i radna terapija. Uz našu stalnu suradnicu dr. sc. Dašu Poredoš Lavor  s nama je i gospođa Ana Protulipac iz Karlovca – majka djeteta s teškoćama u razvoja koja svojim domišljatim idejama i kreacijama aktivno utječe na unapređenje životnih vještina i obrazovnih postignuća onih koji su po nečemu drugačiji.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 10.studenoga 2017.godine

TEMA : Radna terapija i uloga roditelja terapeuta

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju “I to je život”. U našim dosadašnjim emisijama često smo razgovarali o stanjima zdravlja i bolesti, o osobama s invaliditetom i kvaliteti života obitelji koje brinu o svojim bolesnim ili onesposobljenim članovima, a danas ćemo razgovarati o metodama rehabilitacije i tako ćemo nešto više saznati o tome što su to psihoterapija, socioterapija i radna terapija. Uz našu stalnu suradnicu dr. sc. Dašu Poredoš Lavor  s nama je i gospođa Ana Protulipac iz Karlovca – majka djeteta s teškoćama u razvoja koja svojim domišljatim idejama i kreacijama aktivno utječe na unapređenje životnih vještina i obrazovnih postignuća onih koji su po nečemu drugačiji.

Mario: Pojasnite nam ukratko pojmove psihoterapija i socioterapija.

Daša: Psihoterapija i socioterapija imaju zajednički cilj: poboljšati emocionalni sklad u klijenta. Razlikuju se u putovima svoga djelovanja. Psihoterapija djeluje izravno na klijenta uspostavljajući poseban profesionalni odnos između klijenta i psihoterapeta. U ovisnosti o terapijskom cilju upotrebljavaju se različite tehnike. Tako postoje: sugestivne, re-edukativne i rekonstruktivne tehnike psihoterapije. Važan preduvjet psihoterapiji je primjereno educirani psihoterapeut. Grupna psihoterapija je most prema socioterapiji. Koristeći grupni potencijal u grupi se prepoznaju vlastiti konflikti i mijenjaju stavovi. Socioterapija djeluje putem realiteta ostavljajući ga prirodnim ili ga mijenja u većoj ili manjoj mjeri. Primjerenije ozračje omogućuje bolju prilagodbu klijenta i pomaže njihovoj kreativnosti. Socioterapija je definirana kao metoda, odnosno skupina različitih aktivnosti koje se primjenjuju u fazi resocijalizacije odnosno rehabilitacije klijenata, s temeljnim ciljem motiviranja i uključivanja istih u vlastito liječenje. Socio­terapija jest rekonstruktivna terapijska metoda koja bolesniku odnosno klijentu omogućuje funkcioniranje na rela­ciji pojedinac – društvena sredina.

Mario: Možemo li socioterapijske postupke podijeliti prema vrstama?

Daša: Socioterapijski postupci međusobno se razlikuju prema vrsti aktivnosti koja se provodi i prema in­dividualnim i grupnim ciljevima prema kojima su usmjereni. Zbog opsežnosti teme socioterapijske postupke ćemo samo spomenuti: terapijska za­jednica, radna i okupacijska terapija, učenje soci­jalnih vještina, rekreacija, glazboterapija, ples, filmterapija, odnosno sve one aktivnosti s kojima se pojedinac susreće u svakodnevici.

Mario: Pokušajmo definirati što je radna terapija odnosno tko su radni terapeuti.

Daša: Radna terapija je zdravstvena djelatnost čiji je cilj omogućiti pojedincima i skupinama postizanje optimalnog funkcioniranja u aktivnostima dnevnog života koje uključuju samozbrinjavanje, produktivnost i slobodno vrijeme. Radna terapija namijenjena je osobama čije su sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti umanjene razvojem, ozljedom ili bolešću, starenjem, psihološki, socijalno ili kombinacijom navedenog. Radni terapeuti su zdravstveni djelatnici koji pomažu ljudima sa smanjenim tjelesnim i mentalnim sposobnostima da budu što samostalnjiji i da se što bolje uključe u normalan život. Mnoge ozljede i bolesti ostavljaju trajne posljedice zbog kojih je teško obavljati svakodnevne aktivnosti, stoga radni terapeuti uče ljude novim vještinama kako bi svoje teškoće u svakodnevnom funkcioniranju što bolje prevladali.

Mario: Ove metode odnosno pristupi najčešće se primjenjuju u zaštiti mentalnog zdravlja. Recite nam nešto o specifičnim ciljevima u rehabilitacijski psihijatrijskih bolesnika – s obzirom da imate iskustva u radu u tom području.

Daša: S obzirom na ranije navedene ciljeve rehabilitaci­je, jasno je da u rehabilitaciji psihijatrijskog bole­snika sudjeluje tim različitih stručnjaka. Oni nisu uvijek i isključivo samo usko medicinske struke. Psihijatar, medicinska sestra (tehničar), psiholog, defekto­log, socijalni radnik i radni terapeut čine široku paletu profila koji sudjeluju u rehabilitaciji psihi­jatrijskog bolesnika. Uspjeh rehabilitacije je individualan, ovisi o poje­dincu i o vrsti bolesti ili poremećaja od kojega osoba boluje. O težini bolesti mogu ovisiti terapij­ski ciljevi i uspjeh same rehabilitacije. U nekim se slučajevima rehabilitacijom može postići potpuno izlječenje simptoma bolesti. To je slučaj kod razli­čitih akutnih psihijatrijskih stanja koja su najčešće reaktivnog karaktera. S ovakvim se slučajevima sve češće susrećemo, a posljedica su stresa u sva­kodnevnom životu. Kod kroničnih duševnih bole­sti koje na bolesniku ostavljaju trajne posljedice, cilj rehabilitacije bit će u zalječenju duševne bole­sti. Rehabilitaciju možemo ocijeniti uspješnom kada u proces liječenja uspijemo uključiti i okoli­nu klijenta. Zaključno: Uspješna rehabilitacija psihijatrijskog bolesnika pretpo­stavlja prije svega suradljivost samog bolesnika, no jed­nako je važna i spremnost njegove okoline da aktivno sudjeluje u njegovu liječenju. Primarno se to odnosi na njegovu obitelj, a šire – na radnu sredinu i na društvenu zajednicu općenito.

Mario: Iz navedenog možemo zaključiti da je uloga obitelji iznimno važna. Recite nam nešto više o tome …

Daša: Za poboljšanje kvalitete života preporučuje se psihosocijalna intervencija s obitelji i s psihički oboljelom osobom, kao npr. obiteljsko rješavanje problema, redovno uzimanje psihofarmaka, kri­zne intervencije u smislu suočavanja s krizom, vježbanje socijalnih vještina i kognitivno-bihevio­ralne strategije. U obitelji će rehabilitacija biti usmjerena na poboljšanje obiteljskih odnosa, na obiteljsko prihvaćanje i razumijevanje bolesnika i njegove bolesti i na stvaranje ili jačanje podrške bolesniku. Rezultati raznih istraživanja pokazali su da je najbitniji čimbenik koji utječe na brzinu opo­ravka podrška prijatelja, poznanika i ljudi iz okoli­ne. No, tu želim istaknuti i vrijednost rada i značenje rada. Rad je ključna komponenta svih osmišljenih me­toda integriranja u zajednicu, a neki će reći da je i najbitnija. Rad poboljšava i pridonosi kvaliteti života psihičkih bolesnika. Rad ne­sumnjivo poboljšava i pridonosi kvaliteti života psihičkih bolesnika.

Mario: Sada u našu emisiju uključujemo i gospođu Anu Protulipac iz Karlovca. Povodom Svjetskog dana radne terapije – vi, vaš suprug Željko i sin Gabrijel bili ste gosti u Udruzi OSI SMŽ. Recite nam kako je došlo do susreta i suradnje s našom petrinjskom udrugom uopće.

Ana: Moj suprug i ja članovi smo Facebook grupe Građanska inicijativa Pomozimo djeci s invaliditetom, prko koje smo upoznali veliki broj obitelji s djecom s teškoćama u razvoju, pa smo došli preko njih u kontakt sa udrugom u Petrinji.

Mario : Kako ste došli do ideje ili potrebe da sami osmišljavate razna pomagala u učenju koja su iznimno korisna i praktična za djecu s teškoćama u razvoju?

Ana: Već vrlo rano utvrdila sam da školski materijal , a mislim na udžbenike i radne bilježnice, nije prilagođen mome djetetu koji je neverbalan, tj. On ne može govoriti. S toga sam se odlučila samostalno napraviti materijale putem kojih se od može izraziti a sve to kako bih mogla dokazati da moje dijete može puno više nego što se od njega očekuje.

Daša : Opišite nam neka od pomagala koja ste osmislili.

Ana : Pa prvenstveno koristimo radne listove gdje u zaglavlje umetnemo boardmaker sličice sa uputama za rad jer je bitna vizualizacija zadatka, a u zadnje vrijeme izrađujem specijalne powerpoint prezentacije sa radnim zadacima tako da dijete samostalno bez tuđe pomoći odgovara na pitanja.

Mario : Što bi poručili roditeljima općenito – neovisno o tome da li imaju djecu s teškoćama u razvoju ili cjelovito i samostalno funkcionalnu djecu – kako da provode zajedničko vrijeme?

Ana: Igrajte se s djecom i čitajte s njima priče. To je jedan od najučinkovitijih načina da se dijete nešto nauči – kroz igru, jer dijete tada niti ne primijeti da nešto uči.

Daša : Hvala za sudjelovanje u našoj današnjoj emisiji I to je život. Srdačni pozdravi gospodinu Željku i sinu Gabrijelu …

Ana: Hvala i vama na pozivu.

Daša : Glavni cilj radne terapije usmjeren je na pojedinca i njegovo postizanje maksimalne neovisnosti u svakodnevnim aktivnostima i poboljšanje njegove kvalitete života. Nikako ne smijemo zaboraviti poštivati osobnosti, individualnosti, ograničenja i fleksibilnost korisnika. Važno je poticati korisnika/dijete na stvaranje pozitivnog stava o sebi i okolini kako bi svaku naučenu vještinu pretočio u svrsishodnu aktivnost, te time pomogao sebi u prevladavanju teškoća i barijera u svakodnevnom životu. Ljubav i empatija trebaju biti vodilja u radu na putu prema uspjehu. I poruka: „Ako želite da vam djeca postanu dobri ljudi, potrošite na njih duplo više vremena i potrošite duplo manje novca.“

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija “I to je život”. Mi smo ponovno zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme. Do tada, srdačan pozdrav.

 

Komentari

Mario Gršić Direktor / Novinar / Voditelj

Svoj put na Petrinjskom radiju započinje kao student, a nakon pet godina dobiva priliku za zaposlenje. Osim što ga možete čuti u radijskom eteru, ponekad vidjeti i na novinarskom terenu, uređuje još glazbenu emisiju Slušaonica kao i emisiju o svakodnevnim životnim pričama I to je život. Od 2016.godine postaje direktor Petrinjskog radija.