Siskom prošlo više od 600 folkloraša iz 14 županija, najbolji KUD je onaj iz Dugopolja Siskom prošlo više od 600 folkloraša iz 14 županija, najbolji KUD je onaj iz Dugopolja
SISAK – Najuspješnija skupina u kategoriji izvornog folklora na 24.susretima hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina, koji su održani u sisačkom Rafinerijskom domu, je... Siskom prošlo više od 600 folkloraša iz 14 županija, najbolji KUD je onaj iz Dugopolja

SISAK – Najuspješnija skupina u kategoriji izvornog folklora na 24.susretima hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina, koji su održani u sisačkom Rafinerijskom domu, je KUD „Pleter“ iz Dugopolja, dok je druga nagrada pripala KUD-u „Sveti Juraj“ iz Draganića. Treće mjesto osvojio je KUD „Sloga Đurđic“ iz Ivanske u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a o njihovom radu više nam je otkrila njihova tajnica Željka Strmota.

„KUD Sloga Đurđic sa svojim radom je počeo jako davno, ali nažalost, situacija na terenu je bila takva da smo prestali s radom. No obnovili smo rad društva 2004.godine i službeno smo registrirali KUD 2006.godine. Plešemo i pjevamo izvorne moslavačke pjesme, bijele Moslavine, što nema puno društva koji se bave time. Održavamo na životu nekakve tradicijske vrijednosti našeg kraja, pjesme, plesove i običaje“, rekla je Strmota i dodaje kako imaju oko 50-tak članova, od čega 20 najmlađih.

Ličko-senjsku županiju predstavljalo je Folklorno društvo „Otočac“ čija nam je voditeljica Vera Dasović rekla kako postoje već 19 godina. „Dolazimo ovdje sa programom Ivanja koju smo obradili na osnovu zapisa iz starih knjiga, a isto tako na osnovu govorenja naših starih članova. Mi smo zahvalni stručnom povjerenstvu koje nas je odabralo na našoj 18.smotri folklora u Otočcu, koja je jedina smotra folklora u Ličko-senjskoj županiji. Možemo vam reći da smo ponosni što možemo biti dio ove jedne velike folklorne skupine odnosno gdje se vidi da je folklor u srcu svih ovih ljudi koji se nalaze u Sisku ovdje danas. Osim naše izvorne tradicionalne baštine i očuvanja Like i ličkih običaja, mi imamo priliku pokazati svima sve ostale plesove iz Hrvatske“, pohvalila se Dasović.

Veliku pozornost privukli su svojom tradicionalnom narodnom nošnjom članovi KUD-a „Lipa“ iz Semeljaca iz Osječko-baranjske županije čiji nam je predsjednik Mirko Mihaljević otkrio više o društvu. „Sami počeci folklornog amaterizma u Semeljcima su krenuli 1892.godine kroz Hrvatsko seljačko društvo Lipa iz Semeljaca, poslije kroz ogranke Seljačke sloge 30-tih godina je društvo djelovalo, ali ne pod imenom kao kulturno-umjetničko društvo nego tek 1966.godine je društvo službeno osnovano kao KUD. To je izvorni folklor semeljačkog kraja. Nastojimo njegovati sve one stvari koje smo naslijedili od naših starih. Predstavit ćemo se danas sa koreografijom Semeljačkog kralja koju je zabilježila prva školovana etnologinja Zdenka Lehner 1961.godine. Mi smo pokušali sada vratiti te kraljeve na folklornu scenu“, otkriva nam Mihaljević.

Kao gostujuće društvo nastupilo je Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Rodoč“ iz Mostara iz susjedne Bosne i Hercegovine čiji nam je voditelj Vedran Vidović otkrio kako su mladi kao društvo. „Mi smo mlado društvo koje je osnovano 2001.godine s ciljem očuvanja tradicije Hrvata u BiH, čuvanje našeg identiteta kao konstitutivnog naroda u BiH. Naš glavni i primarni cilj je okupljanje mladih ljudi kako bi njegovali svoja nematerijalna dobra i dobra Hrvata iz BiH. U svom programu izvodimo plesove, pjesme i običaje Hrvata iz čitave BiH. Danas ćemo se predstaviti s plesovima iz Zapadne Hercegovine, s našim izvornim plesovima koji nama pripadaju“, rekao je Vidović.

Siskom je prodefiliralo više od 600 folkloraša iz 14 županija, a boje Sisačko-moslavačke županije branio je KUD „Seljačka Sloga“ iz Grede Sunjske čija nam je predsjednica Anita Mlinarić nakon nastupa otkrila kako su imali veliku čast što su predstavljali našu županiju na ovim susretima. „Za jedno tako malo selo kao što je Grada Sunjska to je velika stvar da smo se digli na tu razinu da možemo predstavljati županiju. Zadovoljni smo nastupom, uvijek može biti bolje i nadam se da smo dostojno obranili ovu titulu koja nam je dodijeljena. Kao jedno relativno mlado društvo po godištu, uspijevamo ipak prenijeti taj izvorni izričaj koji je bio u našem kraju. Što se tiče drugih društava s kojima se trenutno nalazimo, moramo priznati da smo počašćeni jer smo u jako dobrom društvo i mogu reći među velikim igračima na današnjoj sceni izvornog folklora“, rekla je Mlinarić.

Zadovoljstvo Siskom kao domaćinom ovih susreta izrazio je Dražen Jelavić, tajnik Hrvatskog sabora kulture. „Hrvatski sabor kulture je krovna organizacija kulturno umjetničkog amaterizma na razini Hrvatske, okuplja 941 kulturno-umjetničku udrugu sa 80 tisuća članova. Možemo reći da je tu veliki doprinos očuvanju kulturno-umjetničkog identiteta, odnosno njegovom razvoju. Svaka smotra, bila ona županijska ili nacionalna, mjesto je zajedničkog susreta svih ansambala, mjesto je njihovog učenja i izmjene informacija, i dakako, to rezultira povećanom kvalitetom rada, ali i očuvanjem svih vrijednosti i baština pojedinih lokaliteta“, rekao je Jelavić.

Jedan od pokrovitelja ovih susreta bila je i Sisačko-moslavačka županija, a župan Ivo Žinić je izrazio zadovoljstvo što je više od 600 folkloraša boravilo u Sisku. „Ovo je jedan veliki događaj za Sisak i Sisačko-moslavačku županiju. Kao županija nastojimo pomagati upravo one koji itekako brinu o tradiciji i običajima o izvornim našim pjesmama. Sva druga kulturno-umjetnička društva također potičemo. Godišnje izdvajamo više od 100 tisuća kuna za razne manifestacije, a posebice za izvorni folklor. I dalje ćemo pomagati“, rekao je Žinić, koji je susrete pratio uz svoje zamjenike Ivana Celjaka i Romana Rosavca, kao i predsjednicu Županijske skupštine Ivanku Roksandić.

Susreti su održani u organizaciji Hrvatskog sabora kulture i uz materijalnu potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Međimurske županije, Grada Čakovca, Sisačko-moslavačke županije i Grada Siska.

Komentari

Mario Gršić Direktor / Novinar / Voditelj

Svoj put na Petrinjskom radiju započinje kao student, a nakon pet godina dobiva priliku za zaposlenje. Osim što ga možete čuti u radijskom eteru, ponekad vidjeti i na novinarskom terenu, uređuje još glazbenu emisiju Slušaonica kao i emisiju o svakodnevnim životnim pričama I to je život. Od 2016.godine postaje direktor Petrinjskog radija.