Sjećanje na 16. rujna 1991. – dan koji je duboko urezan u sjećanje Petrinjaca Sjećanje na 16. rujna 1991. – dan koji je duboko urezan u sjećanje Petrinjaca
PETRINJA – Čitav mjesec rujan u Petrinji je posvećen Danima sjećanja na poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civilne žrtve grada Petrinje u... Sjećanje na 16. rujna 1991. – dan koji je duboko urezan u sjećanje Petrinjaca

PETRINJA – Čitav mjesec rujan u Petrinji je posvećen Danima sjećanja na poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civilne žrtve grada Petrinje u Domovinskom ratu te razaranja našeg grada u rujnu 1991. godine. Središnja komemoracija Dana sjećanja održana je danas, u spomen na 16.rujna ’91. koji je u povjesnici Petrinje ostao zabilježen kao dan velikih razaranja grada i teškog ratnog zločina za koji ni danas nitko nije odgovarao.

Odavanje počasti poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima i civilima započelo je jutros svetom misom zadušnicom koju su u crkvi. Sv. Lovre predvodili župnik Josip Samaržija i trajni đakon Vjekoslav Uvalić, duhovni savjetnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja. U propovijedi, đakon Uvalić kazao je kako cijeli ovaj dan odiše posebnim osjećajima ozbiljnosti i tuge, ali i ponosa i nade.

„Tko je mogao naslutiti 16. rujna 1991. da će i grad Petrinja kao i mnoga druga mjesta diljem domovine Hrvatske mnogo pretrpjeti, biti odbačena, njeni građani prezreni, ubijani? Ali uskrsnuo je naš grad. Oživje iz početka, u slobodi, miru i radosti. Ima nas prognanih Hrvata s mnogih mjesta koji taj dan nismo bili prisutni, no suosjećamo sa svima onima koji su to doživjeli. To je danas i naš grad. Po Božjoj promisli, da u te dane nije bilo hrvatskog srca, hrvatskog bića, hrvatskog branitelja i braniteljice i žrtava civilnih stradalnika, bi li bilo ovoga sada što živimo?“, rekao je između ostalog Uvalić u propovijedi.

Nakon mise u prepunoj crkvi sv. Lovre, u petrinjskom gradskom parku na Strossmayerovom šetalištu formirana je Kolona sjećanja koja se zaputila prema spomeniku pukovniku Predragu Matanoviću i suborcima na Senjaku gdje je održana središnja komemoracija.

„Jutro ni po čemu nije nagovješćivalo tragediju po kojoj će povijest pamtiti taj dan. Tišinu prijepodneva, poslije 11 sati prekida zaglušujuća buka. Počeo je minobacački napad na Petrinju, Brest,  Mošćenicu. U rušilačkoj nakani, sijući smrt, iz vojarne izlazi pješadija i tutnje tenkovi zloglasne JNA. Poslijepodne pogođen je rezervoar amonijaka u tvornici „Gavrilović“ koji je sa svojih 87 tona opasnog plina zaprijetio ekološkom katastrofom. Vatra, prašina, dim, strah, jauk, krv, mrtva tijela i nevjerica živih. Tog 16. rujna 1991. u sisačku bolnicu stiže četrdesetak ranjenih gardista i civila. U nastojanjima zadržavanja grada u hrvatskim rukama, na položajima oko Nove bolnice i Vile „Gavrilović“ zarobljeno je i strijeljano 17 pripadnika MUP-a i Zbora narodne garde. 16. rujna 1991. ugasilo se 17 živih svijeća, u nebo je uzletjelo 17 mladih hrvatskih duša“, pročitano je na komemoraciji, u podsjetniku na taj dan.

Uz Vukovar, Petrinja je u Domovinskom ratu podnijela najveće žrtve. Stradavanja su se nastavila i nakon rata, u minskim poljima.

„Prema podacima koji su objavljeni u knjizi Petrinjski žrtvoslovni leksikon Domovinskog rata i novoprikupljenim podacima, na području Grada Petrinje, od srpnja 1991. do 30. kolovoza 2017. godine, uključujući i stradanja od mina, poginulo je, ubijeno i nestalo 598 osoba i to: 303 branitelja, 293 civilne žrtve s našeg područja i 2 strane osobe. Još uvijek ne znamo sudbinu naših 89 sugrađana i branitelja. Tragamo za istinom o njima. Nije pronađeno 12 branitelja, od toga 8 Petrinjaca i četvorica iz ostalih dijelova Republike Hrvatske, te 77 civilnih osoba“.

Za ratne zločine u Petrinji, do danas nitko nije odgovarao, istaknuto je na komemoraciji na kojoj su pročitana imena svih 598 žrtava. Vijence i svijeće položili su članovi obitelji poginulih branitelja – roditelji, udovice, djeca, a potom i brojna izaslanstva – izaslanici predsjednice Republike, Vlade i ministara obrane i hrvatskih branitelja, predstavnici Grada Petrinje i Sisačko-moslavačke županije, predstanici Hrvatske vojske, policije, učenici petrinjskih škola, članovi udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici nacionalnih manjina, političkih stranaka te brojni gosti, predstavnici braniteljskih udruga iz Vukovara, Zadra, Splita, Sv. Ivana Zeline, Križevaca, Rijeke…

U ime Grada Petrinje cvijeće i svijeće položili su zamjenici petrinjskog gradonačelnika Branimir Bešlić i Viktorija Kaleb.

„Razmišljajući danas o tragediji koju je prošla Petrinja, ne mogu ne reći koliko smo dužni prema ovim braniteljima koji su dali svoje živote za nas. Ti ljudi nisu kalkulirali što, kako, za koga, kad … Znali su za koga. Znali su zašto idu i ušli su svim srcem i dali svoj život za nas. To obvezuje. To obvezuje svakog od nas tko je ostao živjeti u Petrinji. Petrinja je danas napredovala u odnosu na devedesete, ali sve je to još uvijek malo. Obzirom da smo mi iza Vukovara drugi grad po broju branitelja, po broju ljudi koji su dali svoj život za ovu zemlju, mislim da Petrinja zaslužuje više, daleko više i bolje. Bez obzira koja Vlada bila trenutno u poziciji, Petrinja kao i Vukovar zaslužuje trajnu skrb. Ne u smislu donacija, nego u smislu konkretnih pomoći, u smislu razvoja. I ono što je najvažnije, Petrinja treba ostati grad u kojem će ljudi ostati, ali i u koji će dolaziti“, rekla je zamjenica gradonačelnika.

Počast su kod spomenika odali i predstavnici Gradskog vijeća – predsjednica Magdalena Komes i potpredsjednik Nenad Radošević.

Izaslanstvo Sisačko-moslavačke županije predvodio je župan Ivo Žinić koji je na ovoj komemoraciji bio i izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović.

„Današnje sjećanje, Kolona sjećanje i polaganje vijenaca ovdje je nešto što u normalnim ljudima izaziva tugu, ali s druge strane i ponos da danas imamo slobodnu Petrinju, da Petrinja živi, da živi ovaj grad, da živi naša Hrvatska. To je jedna velika cijena koju smo platili kao ovo područje. Sisačko-moslavačka županija je jedna od najteže stradalih županija i po broju žrtava i po broju uništenih materijalnih dobara – kuća, sakralnih objekata. Bez obzira na sve žrtve koje su dane u Hrvatskoj, ovo je područje doista stradalo i posljedice se i danas osjećaju ovdje – posljedice na ljudima i na svemu onome što je sada prisutno. Međutim, to nas ne treba pokolebati i upravo to mora biti poruka prema mladim ljudima: budite hrabri, budite ustrajni, a na nama je da u Hrvatskoj stvaramo kvalitetniji i bolji život“, rekao je župan Žinić. Dodao je kako je ovogodišnja komemoracija u Petrinji organizirana na jedan posebno dostojanstven način.

Središnjoj komemoraciji u Petrinji, nazočila je i zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.

„S tugom i poštovanjem se sjećamo svih žrtava Domovinskog rata, danas ovdje u Petrinji, svih Petrinjki i Petrinjaca. Čuli smo da ih je gotovo 600 ubijeno, nestalo, zatočeno, a za neke još ni danas ne znamo gdje su im grobovi. Njihove obitelji i najmiliji traže pravdu, a vidimo da do danas nitko nije odgovarao za te strašne zločine koji su počinjeni u Domovinskom ratu”, rekla je Petir, izrazivši nadu da će Hrvatska iskoristiti instrumente koji su joj na raspolaganju kako bi „pritisnula“ Srbiju da se počnu rješavati pitanja nestalih.

Darko Dumbović, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Petrinje, jednog od organizatora rujanskih Dana sjećanja, na kraju je rekao:

„Nastojimo svake godine komemoraciju unaprijediti da se iskaže što veći pijetet i poštovanje prema našim sugrađanima koji su nažalost izgubili život u Domovinskom ratu. Ovo je i najznačajnija, središnja manifestacija u rujanskim Danima sjećanja na kojoj se čitanjem njihovih imena, prisjećamo 598 naših sugrađana koji su izgubili živote na području Petrinje. To je trajna vrijednost koja ne smije biti zaboravljena, vrijednost koju moraju znati i generacije koje dolaze iza nas. Oni su dali ono što su imali – samo svoj život, a to je navrijednije što svaki čovjek ima“.

Rujanski Dani sjećanja u Petrinji nastavljeni su navečer na Trgu hrvatskih branitelja puštanjem lampiona u nebo, u sklopu programa „Put svjetlosti za ranjene duše“. Program je organizirala Udruga djece poginulih hrvatskih branitelja.

Komentari

Slađana Marković Novinar

Osvježenje Petrinjskog radija od srpnja 2016.godine. Dugogodišnja novinarka i radijska voditeljica s bogatim iskustvom u ovom poslu, što potvrđuju i brojne nagrade struke. Osim što je u novoj redakciji zadužena za novinarski dio posla, uskoro će slušatelji Petrinjskog radija moći uživati i u njezinom glasu u našem radijskom eteru.