PETRINJA – Mjesec rujan u Petrinji posvećen je Danima sjećanja na poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civilne žrtve grada Petrinje u Domovinskom ratu te razaranja našeg grada u rujnu 1991. godine.
Središnja komemoracija rujanskih Dana sjećanja održava se svake godine upravo na današnji datum, 16. rujna, dan koji je 1991. godine u povjesnici Petrinje ostao zabilježen kao dan strašnih razaranja grada i teškog ratnog zločina za koji ni danas nitko nije odgovarao. Tog dana, oko 11.40 sati minobacačkim napadima, a potom i tenkovima i pješaštvom, iz tadašnje kasarne „Vasilj Gaćeša“ krenuli su žestoki napadi tzv. JNA na grad i okolna naselja Brest i Mošćenicu. Poslijepodne pogođen je u tvornici „Gavrilović“ rezervoar u kojem se nalazilo 87 tona amonijaka. U sisačku bolnicu, tog dana prevezeno je 40-ak ranjenih gardista i civila. Strašan zločin dogodio se i na položajima oko Nove bolnice i Vile Gavrilović gdje je zarobljeno i strijeljano 17 pripadnika MUP-a i Zbora narodne garde koji su pokušavali grad zadržati u hrvatskim rukama.
Ovogodišnje sjećanje na 16. rujna 1991. započelo je jutros svetom misom zadušnicom za poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civile koju je u župnoj crkvi sv. Lovre predvodio sisački biskup Vlado Košić.
Nakon mise formirana je „Kolona sjećanja“ koja je od petrinjskog parka prošla ulicama, sada i potresom razrušenog grada, do spomenika pukovniku Predragu Matanoviću i suborcima na Senjaku.
Kod spomenika, nakon molitve koju su predvodili biskup Vlado Košić i Aleksandar Ivanov, arhiepiskop Hrvatske pravoslavne crkve (koja inače u Hrvatskoj nije formalno priznata), brojna izaslanstva predvođena roditeljima poginulih branitelja, polaganjem vijenaca i svijeća odala su počast za 598 žrtava čiji su životi utkani u temelje današnje Hrvatske.
I ove godine pročitana su imena svih stradalih.
Po materijalnim razaranjima i po broju žrtava u odnosu na broj stanovnika, Petrinja je nakon Vukovara, najviše stradala u Domovinskom ratu. Prema podacima koji su objavljeni u knjizi „Petrinjski žrtvoslovni leksikon Domovinskog rata“ te kasnije prikupljenim podacima, na području grada Petrinje, od srpnja 1991. do 30. kolovoza 2017. godine, uključujući i stradanja od mina, poginulo je, ubijeno i nestalo 598 osoba i to: 303 branitelja, 293 civilne žrtve i dvije strane osobe. Još uvijek je nepoznata sudbina 89 osoba: 12 branitelja (od toga 8 Petrinjaca i 4 iz ostalih dijelova Republike Hrvatske) te 77 civila.
„Petrinja, pogotovo na ovaj dan, zaslužuje puno više pozornosti“, rekao je nakon komemoracije predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Petrinje, Darko Dumbović.
„Petrinja 16. rujna zaista zaslužuje puno veću pozornost i ja kao hrvatski branitelj, dragovoljac, sudionik Domovinskog rata od početka do kraja, izražavam duboku ogorčenost i mogu reći – sram sve one koji danas nisu ovdje bili, a trebali su. Znaju oni tko su. Doživjeli smo da i nakon 30 godina u Petrinju nije došao niti jedan predsjednik Vlade, niti jedan predsjednik Sabora, niti jedan predsjednik Republike. Ne znam doduše jesu li pozvani, je li ih organizator, Grad Petrinja pozvao, ali bez obzira na to 16. rujna je prepoznatljiv u Hrvatskoj. Kako su došli ljudi iz Šibenika, Knina, Zadra, Vukovara, Slunja, Busovače … ? Kako su oni znali za 16. rujna i došli u Petrinju?“, komentirao je Dumbović.
Dodajmo kako su ove su godine prvi put na središnjoj komemoraciji u Petrinji sudjelovali i pripadnici Slunjske počasne gradske straže u svojim povijesnim odorama.
