panežićnaslov-2

Stjepan Panežić novi je predsjednik Udruženja obrtnika Petrinje, Gline i Topuskog

PETRINJA – Nakon preranog odlaska svog predsjednika Ivana Solomuna koji je 13. srpnja ove godine iznenada preminuo u 59. godini života, članovi Skupštine Udruženja obrtnika Petrinja, Glina i Topusko na izvanrednoj su izbornoj sjednici održanoj ovog četvrtka (12.rujna 2019.) u Petrinji, izabrali novog predsjednika. Tajnim glasovanjem, članovi Skupštine većinom su glasova za novog predsjednika Udruženja koje okuplja 480 obrtnika izabrali Stjepana Panežića, autoprijevoznika iz Petrinje.

Na početku sjednice minutom šutnje odana je počast preminulom predsjedniku Solomunu, a članovima Skupštine obratio se i predsjednik Obrtničke komore SMŽ Adolf Cvanciger.

„Iznenadnom smrću našeg velikog prijatelja i kolege i vašeg predsjednika, došli smo u ove izvanredne izbore koji su pred vama. Nadam se da će novoizabrani predsjednik ili predsjednica biti na usluzi svim obrtnicima vašeg Udruženja i da će voditi brigu o svim cehovima. Također, da će naći mogućnosti da na kvalitetan način okupi članstvo i da na kvalitetan način vodi Udruženje do redovnih izbora koji će se održati za dvije godine“, rekao je Cvanciger u svom uvodnom obraćanju.

U nastavku, sebe i svoje viđenje smjera daljnjeg djelovanja Udruženja predstavila su dvojica kandidata za predsjednika – Dario Supan i Stjepan Panežić. Tajnim glasovanjem, većina (13 od 21-og nazočnog člana Skupštine) izabrala je na kraju Stjepana Panežića, 60-godišnjeg autoprijevoznika iz Petrinje koji se već dvadeset godina bavi cestovnim prijevozom robe. Za sebe kaže kako je druga generacija obrtnika u obitelji (otac se bavio ugostiteljstvom), a u Udruženju obrtnika kojem je postao novi predsjednik, u tri mandata bio je član upravnih tijela.

Članovima Skupštine, Panežić je zahvalio na ukazanom povjerenju, rekavši kako je to velika čast, ali i odgovornost. Izrazio je nadu da će ukazano povjerenje i opravdati. Zahvalio je i svom protukandidatu Dariju Supanu koji je kao potpredsjednik, u proteklom razdoblju, nakon iznenadne smrti predsjednika Solomuna, vodio Udruženje do ove izborne Skupštine.

Novoizabrani predsjednik, najavio je kako će fokus djelovanja Udruženja obrtnika Petrinja, Glina i Topusko u narednom razdoblju usmjeriti na tri točke. Prva je aktivnije uključivanje obrtnika na čitavom području koje Udruženje pokriva. Smatra naime kako su dosad obrtnici s područja Gline, Topuskog i Hrvatske Kostajnice nekako „ostali po strani“, zanemareni.

„Već sam u svom predstavljanju kao kandidat, navodeći glavne smjernice, rekao da je cilj da i ostali obrtnici iz bivših udruženja Gline, Topuskog i Hrvatske Kostajnice koji su sada dio ovog zajedničkog Udruženja, budu aktivni, da ih jednostavno privolimo da dođu ovdje. Da bismo to postigli, moramo mi najprije otići k njima. Ne možete očekivati da će vam netko iz Dubice doći ovdje, ako vi niste otišli tamo, k tim ljudima, obišli ih na terenu i porazgovarali s njima. Treba otići do samih obrtnika, održati Upravne odbore i u Glini i Topuskom i Hrvatskoj Kostajnici. Znači, to mi je cilj broj jedan“, najavio je Panežić.

Druga točka na koju se planira fokusirati je suradnja s lokalnom samoupravom.

„Mi smo jedna „velika tvornica“ za njih sve i oni velikim dijelom žive od nas, od naših poreza i doprinosa i zato je potrebna komunikacija. S Petrinjom je suradnja dosta dobra, ali uvijek vjerojatno može i bolje; Glina skoro ništa, Topusko nešto, Kostajnica skoro ništa“, rekao je Panežić u nadi kako će se i to promijeniti.

 

Treća točka problem je na koji su upozorili i Panežićev protukandidat, ali i predsjednik Obrtničke komore SMŽ – nedostatak interesa za školovanje za obrtnička zanimanja, što u konačnici rezultira manjkom kvalificirane radne snage, ali i izumiranjem pojedinih obrta. Ono u čemu se obrtnici slažu s novim predsjednikom je da treba poraditi na pozitivnoj percepciji obrtničkih zanimanja, prvenstveno kod djece i mladih.

„Obrti nam odumiru. Mi sad u Petrinji više nemamo nekih starih obrta poput recimo, urara. Vjerojatno više nemamo ni postolara. Ne znam postoji li još uopće koji. Mladi ljudi se ne školuju za obrtnička zanimanja, a da bi do toga došlo treba očito porazgovarati i s ravnateljima škola. Cehovi su ti koji bi trebali podnijeti najveći teret u tome – svaki ceh za sebe, da ode, da porazgovara, da pred kraj školske godine prezentira učenicima što to znači baviti se nekim zanimanjem, što znači biti postolar ili zidar ili tesar. Čitao sam nedavno kako je neko dijete u školi reklo da će biti zidar, pa su mu se ostali smijali na tome. Djeci treba objasniti da je svako zanimanje časno“, rekao je Panežić.

Na prijedlog novog predsjednika, članovi Skupštine Udruženja obrtnika Petrinje, Gline i Topuskog na sjednici su izabrali i novog potpredsjednika Udruženja – Željka Novosela, autoprijevoznika iz Gline. Za članicu Upravnog odbora, umjesto Matije Roganca izabrana je Ljiljana Strmečki iz Topuskog. Svoje prijedloge, predsjednik Panežić obrazložio je željom da u upravnim tijelima budu zastupljeni i članovi iz drugih gradova i općina koje pokriva ovo obrtničko udruženje.

Na kraju, članovima Skupštine još jednom se obratio predsjednik Obrtničke komore SMŽ, Adolf Cvanciger. Uz čestitku novoizabranom predsjedniku, Udruženju je poželio novi zamah u radu. I on je obrazovanje istaknuo kako jednu od „bolnih točaka“ obrtništva. Kaže kako je to problem na koji obrtnici uzaludno, već dvadesetak godina upozoravaju i Županiju kao osnivača srednjih škola i same škole, odnosno njihove ravnatelje koji odbijaju prelazak na jedinstveni model obrazovanja. Ukratko, obrtnici su nezadovoljni što nakon trogodišnjeg školovanja za određeno zanimanje, mladi ljudi koji dolaze na tržište rada, nisu za to svoje zanimanje adekvatno osposobljeni. Problem koji je on ilustrirao na primjeru mesara i Srednje škole Petrinja, nažalost, kaže, postoji i u drugim županijama i cijelom spletu drugih obrtničkih zanimanja.

„Mi imamo problem s radnom snagom. Da li se u budućnosti nazire nešto bolje? Ja to u ovom trenutku ne vidim. Ja vidim samo što će se dogoditi za pet godina ako ne reagiramo, ako se te škole ne transformiraju u ono što gospodarstvu treba. Ne možemo više čekati, jer je već sve otišlo. S kim ćemo raditi? Možemo raditi sami sa sobom, s članovima vlastite familije i tu je priči kraj! To je veliki problem i na to gubimo jako puno energije i vremena, međutim nitko ne sluša s druge strane“, rekao je Cvanciger, naglasivši kako nema nikakve političke pozadine u onome što govori jer ga politika i političke „boje“ ne zanimaju. Cehove je pak pozvao da se više aktiviraju, jer, kako je rekao, nitko njihove probleme ne može prepoznati i artikulirati bolje od njih samih.

Miroslav Sačer

Miroslav Sačer

Tonski realizator programa Petrinjskog radija. Upravo za izgled naših prijašnjih web stranica, kao i za izradu naših radijskih jinglova, osvaja nagrade Hrvatske udruge radija i novina, što je samo potvrda kvalitete njegova rada.

NAJNOVIJE VIJESTI

X