Toplinski val – ne zanemarujte savjete liječnika! Toplinski val – ne zanemarujte savjete liječnika!
Foto: ilustracija Zapad i sjever Europe već nekoliko dana bilježe nezapamćene vrućine koje pristižu sa sjevera Afrike. Temperature mjestimice dosežu i 40-ak stupnjeva, a... Toplinski val – ne zanemarujte savjete liječnika!

Foto: ilustracija

Zapad i sjever Europe već nekoliko dana bilježe nezapamćene vrućine koje pristižu sa sjevera Afrike. Temperature mjestimice dosežu i 40-ak stupnjeva, a zbog velike vlažnosti zraka, osjećaj vrućine i sparine dodatno se pojačava. Toplinski val jučer je zahvatio i Hrvatsku, a njegov vrhunac meteorolozi su najavili upravo za danas (četvrtak, 27. lipnja) kada bi se temperature mogle kretati oko 35°C, pa i više.

Visoke temperature negativno utječu i na ljudsko zdravlje, pogotovo  kroničnih bolesnika, starijih osoba i djece. Upozorenja liječnika ne bi trebale zanemariti ni zdrave osobe, jer na vrućini se krvne žile šire, tlak se snižava, mijenja se i viskozitet krvi, pa uslijed dehidracije može doći i do tromboze, inzulta mozga ili infarkta srca.

Iako nam liječnici iz godine u godinu ponavljaju savjete za ljetne vrućine i mnogima su oni već poznati, nije naodmet još jednom podsjetiti na preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine (da vam boja urina bude svijetla). Uzimati dovoljno tekućine je važno, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.

Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.

Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)

Osobe koje rade vani (npr. građevinski radnici) trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.

Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.

Nosite laganu, široku, svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.

Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.

Jedite češće male, po mogućnosti tekuće obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili pripremite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.

Rashladite svoj dom

Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima.

Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.

Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.

Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike u prostoriji. (No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka).

Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.

Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.

Klonite se vrućine

Ako je moguće, izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana (od 10.00 do 18.00 sati).

Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati.

Potražite sjenu.

Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu.

Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.

Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.

Pomozite drugima

Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati vašu pomoć tijekom vrućih dana.

Razgovarajte o toplinskom udaru s obitelji. Svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti.

Ako je netko koga poznajete izložen riziku, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.

Uzimaju li te osobe lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

Ako imate zdravstvene probleme

Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).

Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.

Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše

Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.

Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja;

Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu,

Pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (npr. juhu, „smoothie“ od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć;

Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Važni brojevi telefona za cijelu Hrvatsku:

Hitna pomoć – 194

Jedinstveni komunikacijski centar za hitne situacije – 112

 

Komentari

Slađana Marković Novinar

Osvježenje Petrinjskog radija od srpnja 2016.godine. Dugogodišnja novinarka i radijska voditeljica s bogatim iskustvom u ovom poslu, što potvrđuju i brojne nagrade struke. Osim što je u novoj redakciji zadužena za novinarski dio posla, uskoro će slušatelji Petrinjskog radija moći uživati i u njezinom glasu u našem radijskom eteru.