Treći petrinjski salon grafike – Pokupske grafičke mape Treći petrinjski salon grafike – Pokupske grafičke mape
PETRINJA – U sklopu obilježavanja Dana Hrvatskog doma, sinoć je u petrinjskoj Galeriji Krsto Hegedušić otvorena izložba pod nazivom „Treći petrinjski salon grafike /... Treći petrinjski salon grafike – Pokupske grafičke mape

PETRINJA – U sklopu obilježavanja Dana Hrvatskog doma, sinoć je u petrinjskoj Galeriji Krsto Hegedušić otvorena izložba pod nazivom „Treći petrinjski salon grafike / Pokupske grafičke mape“ iz grafičke zbirke Borisa Vrge. Ovaj petrinjski liječnik, vrsni poznavatelj likovne umjetnosti, autor značajnih monografija, pasionirani kolekcionar likovnih djela i likovni kritičar, na otvaranju izložbe podsjetio je kako je ideja o Petrinjskom salonu grafike zaživjela još 2008. godine.

„Kada smo pokretali Prvi petrinjski salon grafike, zamišljali smo da će to biti bijenalna izlagačka smotra koja će biti posvećena organiziranoj promociji petrinjske i pokupske grafike, a samim time, metodom „pars pro toto“ i hrvatske nacionalne grafike. Činjenica da ovu izložbu – 3. petrinjski salon grafike organiziramo devet godina nakon prvoga, na neki način označava da nismo uspjeli održati taj bijenalni ritam izlaganja, ali smo zadovoljni i s trogodišnjim ritmom izlagačkih priredbi, tim više što se jedna takva, važna izlagačka grafička smotra u Hrvatskoj, a pogotovo u Petrinji, održala cijelo jedno desetljeće“.

Bilo je onih koji su tada pitali : „Kakve veze ima Petrinja s grafikom i treba li Petrinji grafički salon?“. Kao jedan od argumenata zašto je baš Petrinja pozvana organizirati ovakav grafički salon, Vrga navodi  činjenicu da je upravo grafika najstarija likovna umjetnost u Petrinji.

„Zapravo je grafika u Petrinji stara koliko i sam grad. Naš grad je stvoren 100 godina poslije Kolumbovog otkrića Amerike, dakle 1592. godine, a već 1593. imamo grafičke listove s prikazima Petrinje. Ne samo te godine, nego i nadalje. Zbog važnog strateškog položaja na granici između kršćanskog i islamskog svijeta, Petrinja je često bila tema putujućih vedutista i bakropisaca, tako da Petrinjski salon na neki način treba održavati i memoriju na te stare autore. Vjerujem da bismo jedan naredni Petrinjski salon mogli posvetili upravo tim starim grafičarima. Dovoljno je reći da je među njima jedan Valvasor, dakle mogli bismo napraviti izložbu samo od tih starih grafičkih listova“.

Drugi razlog za pokretanje ovog Salona, rekao je Vrga, bila je činjenica da su u Petrinji rođena dva gotovo najznačajnija hrvatska likovna umjetnika – Krsto Hegedušić i Ivan Kožarić.

„Oni nisu samo umjetnici općeg tipa, nego su i vrlo cijenjeni grafičari i to avangardni grafičari. Krsto Hegedušić na planu socijalno – kritičke umjetnosti, a Kožarić,  svi znate da je to konceptualna umjetnost, anarhoidna, ludistička. Oni nisu samo umjetnici, nego su i grafičari. Kožarić je čak možda i autor sa najviše grafičkih mapa – ovdje on ima osam dosad objavljenih grafičkih mapa. Činjenica je i da ovdje već trideset godina imamo galeriju “Krsto Hegedušić”. Hegedušić je imao i svoju majstorsku školu u kojoj su bili brojni grafičari koji su donirali svoje radove i sada se u galerijskom fundusu nalazi nezanemariv broj grafičkih listova. Jedan Petrinjski salon grafike mogli bismo napraviti samo od tih grafika koje imamo u fundusu naše galerije“, kazao je Vrga na otvaranju izložbe.

Postoji i niz drugih argumenata koji govore u prilog salonu grafike u Petrinji. U našem gradu imamo niz školovanih grafičara i vrsnih grafičkih pedagoga, grafičkih majstora …

„Osim toga, mi u Petrinji imamo i kolekcionare grafika, ljude koji kolekcioniraju grafičke mape i grafičke listove, a da je tome tako dokazuje i ova izložba, kao i izložba koja je bila prije ove – „Krsto Hegedušić iz privatnih i javnih zbirki“. Da je tome tako dokazuje i izložba koja će biti nakon ove – „Hrvatska zemlja“ iz privatne zbirke Bešlić“, kazao je Vrga.

Treći Petrinjski salon grafike posvećen je pokupskim grafičkim mapama i donosi 21 grafičku mapu 21- og autora : Antolčića, Biočića, Butala, Čačića, Detonija, Gjurića, Forenbahera, Kovačevića, Kožarića, Vere Kutner, Krupa, Novaka, Resteka, Senečića, Stanića, Striegla, Šuputa, Tiljka, Vaića, Vanište i Žilića.

Zašto “Pokupske grafičke mape”?

„Pa zbog toga što je Kupa neizostavni dio našeg zavičajnog i urbanog identiteta. Zato što nas ona povezuje, ja kažem, s cijelim svijetom. Isto tako, ona nas povezuje s jednom regijom iz koje su ponikli najznačajniji hrvatski grafičari od Tomislava Krizmana, do Vilka Gecana, Svečnjaka, Striegla, Steinera, već spomenutih Hegedušića i Kožarića, da ne nabrajam dalje. Ukoliko sami nećemo raditi na afirmaciji naših regionalnih specifičnosti, vjerujte mi, nitko to drugi neće učiniti umjesto nas. Zato i imamo galeriju da promoviramo zavičajne vrijednosti“, rekao je Vrga koji je autor koncepcije ove izložbe te njezina popratnog kataloga.

Izložbu je otvorio konstatacijom kako je ovo vjerojatno prva izložba grafičkih mapa u Hrvatskoj.

„Kada to kažem, želim reći da je bilo i do sada izložbi grafičkih mapa, ali iz jedne ili dvije grafičke mape, da je bilo izložbi na kojima su bili izloženi listovi iz grafičkih mapa i tzv. slobodni grafički listovi koji nisu uključeni u nijednu mapu. Čak je bila i jedna izložba isključivo grafičkih mapa. Međutim ta izložba koja je održana 2002. godine u Splitu bila je zapravo problemska izložba, posvećena jednoj grafičkoj tehnici u kojoj su te mape bile izrađene, ali nije bila posvećena samom fenomenu grafičke mape. Ovo je sada prva prilika da zapravo vidimo i upoznamo što je to grafička mapa“, zaključio je Vrga.

„Treći petrinjski salon grafike / Pokupske grafičke mape“, u petrinjskoj galeriji Krsto Hegedušić možete posjetiti do 10. prosinca.

Komentari

Slađana Marković Novinar

Osvježenje Petrinjskog radija od srpnja 2016.godine. Dugogodišnja novinarka i radijska voditeljica s bogatim iskustvom u ovom poslu, što potvrđuju i brojne nagrade struke. Osim što je u novoj redakciji zadužena za novinarski dio posla, uskoro će slušatelji Petrinjskog radija moći uživati i u njezinom glasu u našem radijskom eteru.