Trideset godina djelovanja Galerije „Krsto Hegedušić“ u Petrinji Trideset godina djelovanja Galerije „Krsto Hegedušić“ u Petrinji
PETRINJA – „Trideset godina djelovanja Galerije „Krsto Hegedušić“ u Petrinji“ naziv je knjige autora Borisa Vrge i Zvonimira Martinovića -Mike koja je u istoimenoj... Trideset godina djelovanja Galerije „Krsto Hegedušić“ u Petrinji

PETRINJA – „Trideset godina djelovanja Galerije „Krsto Hegedušić“ u Petrinji“ naziv je knjige autora Borisa Vrge i Zvonimira Martinovića -Mike koja je u istoimenoj petrinjskoj galeriji predstavljena u ponedjeljak, 6. kolovoza 2018. u sklopu ovogodišnjeg programa „Lovrenčevo u Petrinji“.

Nakon uvodnih riječi moderatora Dine Žilića, o knjizi su govorili sami autori. Boris Vrga podsjetio je kako je do osnivanje galerije „Krsto Hegedušić i suradnici“ 1987. godine u Petrinji, došlo na inicijativu redakcije tada utjecajnog dnevno-političkog lista „Vjesnik“ i Milana Sigetića, jednog od urednika u tom listu. U redakciji „Vjesnika“ smatrali su naime da ne mora sva umjetnička ponuda biti koncentrirana u najvećim hrvatskim gradovima i njihovim galerijama i muzejima. Upravo tragom te  (i danas aktualne ideje) o decentralizaciji kulturnih sadržaja i njihovoj disperziji u manje sredine, inicirali su osnivanje galerije u Petrinji u kojoj bi bile smještene slike Krste Hegedušića, jednog od najutjecajnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća koji je 1901. godine rođen upravo u ovom gradu.

Neposredni povod za osnivanje galerije bili su 13. obljetnica smrti Krste Hegedušića i svjetska sportska manifestacija „Univerzijada“ kojoj je te 1987. godine Petrinja bila jedan od domaćina (ugostila je četiri košarkaške i četiri nogometne utakmice). Gostima „Univerzijade“, Petrinja se htjela predstaviti ne samo kao sportsko, nego i kulturno središte.

„Da je upravo taj povod bio ključan u čitavoj ovoj priči, dokazuje i činjenica da je Petrinja te godine dobila „Zlatni lampaš“ koji je dodjeljivao Turistički savez Hrvatske za najuređeniji grad i grad koji je najviše uložio u promoviranje kulture i kulturnih sadržaja“, podsjetio  je Vrga.

Novac za osnivanje galerije pribavljen je od tadašnjih radnih organizacija na čelu s „Gavrilovićem“, a dijelom iz samodoprinosa za komunalne, sportske i kulturne objekte. U relativno kratkom roku, za nepunih šest mjeseci nakon inicijative „Vjesnika“, u Petrinji je 27. lipnja 1987. otvorena galerija koja je nosila naziv „Krsto Hegedušić i suradnici“.

Zanimljiva je priča i o stvaranju fundusa galerije.

„Moramo reći da je tu Petrinja imala veliku sreću, jer je praktički bez novaca došla do jako vrijednog fundusa. To opet možemo zahvaliti redakciji „Vjesnika“ i agilnom Milanu Sigetiću, jer je preko „Vjesnika“ bio raspisan javni poziv svima onima koji imaju neku sliku Krste Hegedušića, a žele ju donirati za galeriju koja će biti osnovana u Petrinji, da tu sliku daju redakciji „Vjesnika“ koja će posredovati da  slika dođe do fundusa nove galerije. Osim tog javnog poziva, upućen je i osobni poziv svim sudionicima Majstorske radionice Krste Hegedušića da doniraju po jedno svoje djelo, što su oni u najvećem broju i učinili. Angažirala se odmah i Hegedušićeva obitelj – njegova tri brata Željko, Smiljan i Mladen te Krstina kći Mirjana koja je također donirala jednu sliku. Donirali su i drugi članovi obitelji, prijatelji, tajnik Majstorske radionice i drugi. Zahvaljujući tome, Petrinja je stvorila zavidan fundus u kojem se u trenutku otvorenja nalazilo stotinjak – točnije 99 slika, među kojima i 11 slika Krste Hegedušića“, ispričao je Vrga koji je u svom izlaganju podsjetio i na djelovanje Majstorske radionice Krste Hegedušića.

Tri desetljeća djelovanje galerije, mogu se podijeliti na dvije koncepcijske faze.

„Prva faza je bila od 1987. do 1991. kada se galerija zvala „Krsto Hegedušić i suradnici“ i kada je imala stalni postav te je bila posvećena umjetnicima koji su bili suradnici Majstorske radionice Krste Hgedušića. U to vrijeme djelovala je pod tadašnjim Domom kulture. U tom periodu održane su svega tri izložbe. Druga faza bila je od 1995. do današnjih dana, kada galerija djeluje pod nazivom „Krsto Hegedušić“. Galerija više nema stalni postav, nego samo periodičke izložbe“, rekao je Vrga.

Tijekom Domovinskog rata veći dio eksponata bio je otuđen ili devastiran (oko 60% fundusa). U obnovi fundusa pomogla je i donacijska izložba „Grad Zagreb i zagrebački umjetnici gradu Petrinji“ koja je na inicijativu tadašnjeg ministra kulture Bože Biškupića održana 1995. u „Mimari“ u Zagrebu. Odazvalo se 27 autora (od toga 10 članova Majstorske radionice Krste Hegedušića) koji su donirali ukupno 34 djela. Odlukom Upravnog vijeća Hrvatskog doma, 1996. godine galerija naziv „Krsto Hegedušić i suradnici“ mijenja u ime „Krsto Hegedušić“. Do promjene naziva dolazi uz obrazloženje da se mijenja koncepcija rada i da galerija više neće biti samo stalni postav uz povremene izložbe iz Majstorske radionice, nego da će biti galerija općeg tipa, otvorena prema izlagačima različitih profila.

U ovoj drugoj, poslijeratnoj fazi, Galerija razvija razgranatu izložbenu, ali i nakladničku djelatnost (katalozi koji prate izložbe, četiri mogorafije itd.). Godine 2008. pokrenut je i Petrinjski salon grafike (do sada su održana tri).

Danas se ova kulturna ustanova suočava i s određenim problemima poput premalenog izložbenog prostora kao i nedostatka adekvatnog prostora za deponiranje fundusa od sedamstotinjak eksponata. Boris Vrga upozorava na još jedan problem:

„Jedan od problema je i publika. Kako je koji stari Petrinjac umro, tako je njegovo mjesto u galeriji ostalo prazno. Znači, nismo uspjeli animirati mlade ljude da dolaze u galeriju, niti kod njih razviti prave navike posjećivanja izložbi“.

Ipak, kako je na kraju svog izlaganja zaključio autor Vrga, ova kulturna ustanova ima itekako važno mjesto u petrinjskoj kulturnoj povijesti.

„Moramo naglasiti da je osnutak galerije sretan događaj u kulturnoj povijesti grada Petrinje i da je tijekom 30 godina svog djelovanja galerija itekako opravdala svoju svrhu – postala je ne samo eksponent određene izlagačke politike, nego je svojom preorijentacijom na muzeološki princip sačuvala znatan dio i petrinjske i hrvatske likovne baštine. Tu baštinu ona ima u svom fundusu i vjerujem da će se u narednom periodu iznaći modaliteti da se ta baština na adekvatan način eksponira“.

Koautor knjige „Trideset godina Galerije „Krsto Hegedušić“ u Petrinji“, Zvonimir Martinović, dugogodišnji voditelj Galerije podsjetio je na brojne umjetnike koji su u njoj izlagali.

„Ovdje je izlagao veliki broj umjetnika, pogotovo iz Petrinje. Mislim da nema nijednog akademskog umjetnika, pa čak i amatera iz Petrinje koji nije izlagao u našoj galeriji – od Staniosa, Salopeka, Čačića, Žilića, Andrića, Pejakovića, Kožarića koji je uvijek isticao da je rođen u Petrinji što je pokazao na svojim izložbama, ne samo u Hrvatskoj nego i izvan nje. Bili su tu i brojni drugi likovni umjetnici – iz „Petriarta“ i petrinjskog likovnog kruga. Bilo je tu i izložbi radova djece dječjih vrtića, učenika petrinjskih škola, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Turističke zajednice, Udruge „Hrvatska žena“, izložbi vinara, pčelara, političkih stranaka, izložbi vojne i crkvene tematike. Izlagala je kod nas i većina umjetnika iz Siska i naše županije – legendarni slikar Striegl, kipar Glavnik, profesor Rupčić, dobri Antolčić, slikar i glazbenik Mareković, Sabolić Stric i mnogi drugi. Iz Zagreba su došli Generalić i Lacković, slikari naive koji su bili izuzetno počašćeni što mogu izlagati u galeriji koja nosi ime Krste Hegedušića. Bili su tu i osebujni roker Davor Gobac, pa Atač, Nada Žiljak, Vilko Žiljak i najveći donator našoj galeriji – Anton Cetin s 80 svojih radova“.

Kako je Martinović pedantno pobrojao, u 30 godina djelovanja, Galerija „Krsto Hegedušić“ ugostila je 296 izložbi. Održano je 111 samostalnih izložbi akademskih slikara, 37 tematskih izložbi likovnih umjetnika, 30 izložbi iz fundusa galerije, 21 izložba petrinjskih likovnih umjetnika – članova „Petriarta“, 7 izložbi lončarstva i keramike, 21 izložba fotografija, 15 etnografskih izložbi, 19 foto – dokumentarnih izložbi, 14 povijesnih te 21 izložba s temom iz Domovinskog rata. U prosjeku, 14 izložbi godišnje.

„Najposjećenije tri izložbe bile su „Petrinja i Petrinjci na fotografijama Ateliera Miffek“ s 1477 posjetitelja. Druga je bila izložba „Pobjeda Oluja 1995. – 2005.“ s 1110 posjetitelja. Treća je bila „ Ban Josip Jelačić – obnova spomenika Banov kamen“ s 825 posjetitelja. Obzirom da broj posjetitelja nismo upisivali do 2002. godine kada smo dobili naputak Ministarstva da to činimo, pretpostavljamo da je kroz ovu našu galeriju u 30 godina prošlo oko 70 tisuća posjetitelja“, rekao je Martinović koji je na kraju zahvalio svima koji su u posljednjih 30 godina na bilo koji način sudjelovali u radu galerije.

Trideset godina djelovanja Galerije „Krsto Hegedušić“ i objavljivanje knjige o njezinu radu, pohvalio je sinoć i gradonačelnik Petrinje, Darinko Dumbović.

„Trideset godina Galerije je nešto što je jako lijepo za grad i po tome se vidi da smo mi bili i ostali grad kulture i da to nikada nije bilo sporno, pogotovo što postoje ljudi poput doktora Vrge i Martinovića i drugih koji su kroz noviju povijest pokazali ljubav i entuzijazam prema kulturi. Bez takvih ljudi jednostavno se to ne bi moglo zabilježiti. Ovako to ostaje zapisano za buduće generacije. Tu je zabilježeno ono što je smisao ove galerije u ovih zadnjih trideset godina koja je postala kulturna institucija grada Petrinje kroz koju je prošlo jako puno značajnih umjetnika. Mislim da time dajemo jednu lijepu poruku što grad treba činiti gradom“, rekao je Dumbović.

Knjiga „Trideset godina djelovanja Galerije „Krsto Hegedušić“ u Petrinji“izdana je u nakladi Pučkog otvorenog učilišta Hrvatski dom Petrinja i same Galerije. Njezino objavljivanje financijski su pomogli Ministarstvo kulture RH i Grad Petrinja.

 

Komentari

Slađana Marković Novinar

Osvježenje Petrinjskog radija od srpnja 2016.godine. Dugogodišnja novinarka i radijska voditeljica s bogatim iskustvom u ovom poslu, što potvrđuju i brojne nagrade struke. Osim što je u novoj redakciji zadužena za novinarski dio posla, uskoro će slušatelji Petrinjskog radija moći uživati i u njezinom glasu u našem radijskom eteru.