HRASTOVICA – U sklopu proslave blagdana sv. Bartola, nebeskog zaštitnika petrinjskog prigradskog naselja Hrastovica, KUD „Hrastovička gora“ i Interpretacijski centar baštine Banovine upriličili su izložbu „Život i djelo dr. Antuna Radića“ koja je ujedno i dio programa obilježavanja 150. godišnjice rođenja hrvatskog velikana Stjepana Radića.
„Naš dio se fokusirao na dr. Antuna Radića budući je on bio začetnik etnologije u Hrvata i to nam je izuzetno važno, uz to što nam je Hrastovica mjesto osnutka same Hrvatske pučke seljačke stranke koju i dan danas znamo pod imenom Hrvatska seljačka stranka i koja nam je ostavila vrlo vrijedne vrijednosti i politička djelovanja kroz povijest. Također, blagdan je i sv. Bartola, sveca zaštitnika mjesta Hrastovica, tako da je ovo bila predivna prigoda da u Narodnom domu „Stjepan Radić“ postavimo izložbu.“ – kazala je Martina Mladenović, ravnateljica Interpretacijskog centra baštine Banovine i dodala kako će izložba u Hrastovici biti postavljena do božićnog vremena.
Kako je došlo do suradnje KUD-a i Centra kazala je predsjednica Ljiljana Sigur: „Suradnja s Interpretacijskim centrom baštine Banovine kod nas je vrlo česta i došlo je do ideje da se otvori tematski vezano uz naš kraj, uz HSS, uz Radića, a i sam Dom se zove „Stjepan Radić“. Došlo je do ideje da se otvori izložba i to smo dosta brzo riješili, dogovorili i isto tako i realizirali. Moguće je doći i sa školama u dogovoru s nama, Mjesnim odborom, profesori mogu dovesti djecu i ovdje isto tako nešto naučiti, vidjeti i pogledati. „
Izdvojila je i kako ima nešto njihovih starih predmeta koje su uspjeli sakupiti, zapravo postavljena je i mala „Etno izložba“, odnosno jedan dio govori o građanskom, a jedan dio o životnom dijelu.
Autor izložbe je dr. sc. Domagoj Sremić koji je pojasnio što izložba nudi: „Izložba nudi presjek života dr. Antuna Radića koji je vrlo bitan u toj hrvatskoj političkoj prošlosti iz kraja 19. do početka 20. stoljeća, tim više što je jako svojim kulturnim, pedagoškim, prosvjetnim djelovanjem utjecao na daleko poznatijeg brata Stjepana. Možemo reći da je on bio idejni začetnik sve te politike Hrvatske pučke seljačke stranke, integracije seljaka, širokog sloja hrvatskog naroda, gotovo devedesetpostotnog, tada u politiku, ali to se nije moglo desiti preko noći. Najprije je trebalo osvijestiti narod, tko su i što su, odnosno njegove korijene.“
Dodao je i što je sve prezentirano: „Kroz petnaestak panoa sve je sažeto, od te njegove profesure, dakle profesurske djelatnosti na gimnazijama diljem Banske Hrvatske i Slavonije, sve do djelovanja u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti na izdavanju Zbornika za narodni život i običaje južnih Slavena, a nakon toga njegovo gotovo desetgodišnje djelovanje u Matici Hrvatskoj. To su bile čelne institucije koje su bile nositelji svekolikog obrazovanja o hrvatskog kulturnog identiteta koliko je to bilo moguće u doba žestokog mađaronstva, germanizacije i svega ostaloga što je rastresalo Hrvatsku u to doba, dakle te dualističke Austro-ugarske monarhije.“
Naglasio je i kako je Antunov privatni život također bio vrlo tegotan, često je pobolijevao i na kraju ga je snašla smrt u 51-oj godini, ali i u tom kratkom životnom razdoblju napravio je jako puno i zadužio hrvatski narod.- zaključio je Sremić.
