Uz blagoslov djece i ljiljana i Antunovske susrete, Čuntić proslavio blagdan svog zaštitnika Uz blagoslov djece i ljiljana i Antunovske susrete, Čuntić proslavio blagdan svog zaštitnika
HRVATSKI ČUNTIĆ – Proslava blagdana Svetog Antuna Padovanskog koja je u Hrvatskom Čuntiću počela prijepodnevnim misnim slavljem, poslijepodne je nastavljena „dječjom“ misom uz tradicionalni... Uz blagoslov djece i ljiljana i Antunovske susrete, Čuntić proslavio blagdan svog zaštitnika

HRVATSKI ČUNTIĆ – Proslava blagdana Svetog Antuna Padovanskog koja je u Hrvatskom Čuntiću počela prijepodnevnim misnim slavljem, poslijepodne je nastavljena „dječjom“ misom uz tradicionalni blagoslov djece i ljiljana.

Misno slavlje je, uz koncelebraciju domaćih svećenika, predvodio dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, fra Mario Cifrak.

Koja je simbolika, odnosno zašto se na Antunovo blagoslove djeca i ljiljani, pojasnio nam je pater Petar Žagar, upravitelj župe Sv. Antuna Padovanskog u Čuntiću.

„Sveti Antun ima dva simbola – jedan je ljiljan, a drugi je knjiga. Ljiljan simbolizira čistoću i predanost Bogu, a knjiga predstavlja Sveto pismo po kojem se moramo ravnati i koje je putokaz na ovom našem životnom putu. Sveti Antun još ima u naručju i malog Isusa, jer ga je ljubio svim svojim srcem i čitav život je njemu predao i možemo reći, Isusa je svojim životom proslavio. Zato mi danas blagoslivljamo djecu i ljiljane i stavljamo ih na poseban način pod Božju zaštitu, a onda svakako i pod moćnu zaštitu sveca čitavoga svijeta, a to je sveti Antun“, ispripovijedao je fra Petar.

Nakon misnog slavlja, mještani i njihovi gosti okupili su se pred crkvom uz Antunovske susrete folklora koje tradicionalno, 13. godinu za redom, organizira KUD „Čuntićanka“.

„Kao i svake godine imali smo „poldanicu“. Mi smo kao KUD u narodnim nošnjama sudjelovali u procesiji, na misi i u pjevanju, a kao i svake godine pripremili smo i „Antunovske susrete“ folklornih društava. Malo nas je kiša omela, ali evo molimo Boga i sv. Antuna da ne pada. Došla su nam u goste četiri društva : „Polačno“ iz Severina kod Bjelovara i naši KUD-ovi iz Hrastovice, Graberja i Viduševca. Ako već zbog kiše nećemo moći na pozornici, nastupit ćemo pred crkvom, a kako su to „Susreti“ , družit ćemo se i to je najbitnije“, rekla je Katica Radošević, predsjednica KUD-a „Čuntićanka“koji je ove godine proslavio 15 godina svog djelovanja.

Za članove „Čuntićanke“ predaha neće biti ni ljeti.

„Za nas nema sezone godišnjih odmora. U toj sezoni mi najviše i radimo. Predstoji nam niz nastupa za različite blagdane poput sv. Ivana u Graberju i sv. Vida u Strašniku. Imamo 13. i 14. srpnja  i Dane sjećanja na naša stradanja. Slijedi potom i Bartolovo i još puno toga“, otkriva predsjednica KUD-a „Čuntićanka“ čiji su članovi kao domaćini i otvorili „Antunovske susrete“. Nastup je bio prilika i da predstave svoje instrumentalno „pojačanje“ – novi bubanj.

„Prije ovog bubnja koji možete vidjeti, improvizirali su dva bubnja od vodovodne cijevi i zaštitnog odijela, ali sada uz pomoć Grada Petrinje imaju bubanj sličan onome koji se koristio prije stotinjak godina na svim vrstama zabava“, otkrila je voditeljica programa Antonija Vuk.

„Vraćajte se mladi ovoj župi, sveti Antun nek’ nas sve okupi“, zapjevali su domaćini iz KUD-a „Čuntićanka“, nakon kojih su nastupili i njihovi gosti iz KUD-a „Hrastovička gora“ iz Hrastovice, Kulturno – umjetničke udruge „Viduševac“ iz Viduševca, Kulturno – umjetničke udruge „Seljačka sloga“ iz Graberja te, po prvi put u Čuntiću, KUD-a „Palična“iz Severina kod Bjelovara koji su se predstavili bilogorskim svatovskim običajem ispraćaja mladenke iz kuće roditelja.

Naravno, nakon druženja uz pjesmu i ples, domaćini su se pobrinuli da nitko iz Čuntića ne ode ni gladan ni žedan. A o tome kako se danas živi u Hrvatskom Čuntiću, ispričao nam je mještanin, član KUD-a „Čuntićanka“ i predstavnik Mjesnog odbora, Ivan Radošević.

„Život u Čuntiću je sad drugačiji nego prije Domovinskog rata, zato što su se ljudi iselili. Mladi se nisu vratili i sad ima pedesetak ljudi koji ovdje žive stalno. Mi ostali povremeno dođemo – moja supruga i ja češće, ostali dođu vikendom ili za neki blagdan, kao što je danas zaštitnik naše župe, sveti Antun, pa je došlo više ljudi“.

Čuntić inače ima dugu, burnu i bogatu povijest. Prvi put se u pisanim dokumentima spominje već u 13. stoljeću kada je pripadao crkvenom redu cistercita.

„Prvi spomen Čuntića datira iz 1211. godine. Mi smo ponosni na to. O tome je 2011. godine objavljen i zbornik „Osam stoljeća Čuntića“. Ponosni smo na Čuntić koji i danas traje, u drugačijem povijesnom obliku, ali evo – tu je“, kaže Ivan Radošević, dobar poznavatelj povijesti ovog mjesta i autor jednog od tekstova u spomenutom zborniku.

Među hodočasnicima koji su došli na Antunovo u Čuntiću bilo je i puno ljudi koji su na petrinjsko područje devedesetih godina prošlog stoljeća doselili iz Bosne. „Poveznica nije slučajna“, kaže Radošević.

„Ljudi iz Bosne rado hodočaste svetom Antunu, a ta poveznica između nas i ljudi iz Bosne je u tome što su nas fratri doveli 1670. godine i tu nas nastanili. Franjevci koji su se na ove prostore, zajedno s narodom iz Bosne doselili nakon turskih ratova, nakon izgradnje samostana, podigli su u Čuntiću 1699. godine i crkvu koja je 1702. godine posvećena svetom Antunu. Znači, naši korijeni i uspomene vezani su uz njih i Bosnu, tako da je to jedna interesantna poveznica“.

Kameno zdanje crkve u Čuntiću, čiji su se oblici zadržali do danas, podignuto je pak 1748. godine. Tijekom stoljeća, crkva je dva puta bila rušena, posljednji put u Domovinskom ratu. Nakon  Domovinskog rata, na istom mjestu, sagrađena je nova crkva istovjetnog oblika.

Komentari

Slađana Marković Novinar

Osvježenje Petrinjskog radija od srpnja 2016.godine. Dugogodišnja novinarka i radijska voditeljica s bogatim iskustvom u ovom poslu, što potvrđuju i brojne nagrade struke. Osim što je u novoj redakciji zadužena za novinarski dio posla, uskoro će slušatelji Petrinjskog radija moći uživati i u njezinom glasu u našem radijskom eteru.