Izbornik
zbirkabešlićnaslov

Virtualna Noć muzeja u Interpretacijskom centru baštine Banovine – klikom miša kroz Zavičajnu zbirku obitelji Bešlić

PETRINJA – Zanimljivo, poučno i zabavno bilo je u Noći muzeja i u Interpretacijskom centru baštine Banovine u Petrinji gdje je prezentiran projekt Digitalizacije zavičajne zbirke obitelji Bešlić. (Ovo je inače bio četvrti put kako se Interpretacijski centar, osnovan 2016. godine uključuje u manifestaciju „Noć muzeja“).

„Večeras je Interpretacijski centar baštine Banovine predstavio rezultate projekta Digitalizacije zavičajne zbirke obitelji Bešlić koja je podrazumijevala stvaranje online kataloga svih dijelova zbirke i dvije interaktivne igrice s motivima predmeta iz zbirke. U vitrinama smo pokazali i neke od predmeta koji se u zbirci nalaze“, otkrila je ravnateljica Interpretacijskog centra, Martina Mladenović.

U suradnji s Ministarstvom kulture i njegovim Konzervatorskim odjelom u Sisku, popisivanje Zbirke počelo je 2016. godine, da bi krajem 2017. ona bila registrirana pri Ministarstvu kulture, odnosno upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Javnosti je prvi put u prosincu te godine predstavljena na izložbi „Petrinjska zemla, materijal“ održanoj u petrinjskoj galeriji „Krsto Hegedušić“. Izložba je gostovala i u Novskoj te u Hrvatskoj Kostajnici, a logičan slijed u približavanju Zbirke javnosti, bila je njezina digitalizacija.

„Prošle godine smo najavili digitalizaciju Zbirke, a ove godine je to i ostvareno. Veći dio predmeta iz naše obiteljske zbirke dignut je na web i poslan u virtualni svijet, tako da širom svijeta svatko može doći do web stranica Interpretacijskog centra i tu pogledati Zbirku koja je podijeljena u tri segmenta: Arheologija, Uporabna keramika i Umjetnička keramika. Znači, kad se svaki od tih linkova otvori tu su kompletno fotografije i osnovni podaci za svaki pojedinačni predmet – dimenzije, vrijeme nastanka, kontekst“, pojasnio je Hrvoje Tomo Bešlić, jedan od vlasnika zbirke koju sa svojim ocem Josipom godinama marljivo sakuplja i gradi.

Projekt „Digitalizacije zavičajne zbirke Bešlić“ financiralo je Ministarstvo kulture kroz svoj Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2019. godinu. Uz fotografije Borisa Savića, posao digitalizacije obavio je Zvonimir Mikšić, inače jedan od autora kurikuluma novog programa „tehničar za razvoj videoigara“ u Tehničkoj školi Sisak i stručnjak u edukaciji pri Poduzetničkom inkubatoru PISMO Novska u kojem se obrazuju budući game developeri.

Ravnateljica Interpretacijskog centra baštine Banovine, Martina Mladenović dodaje kako su u procesu digitalizacije vodili računa i o najmlađoj publici koja baštinu tek treba upoznati i zavoljeti. Stoga su, uz online katalog zbirke, osmislili i dvije igrice koje se mogu zaigrati na njihovoj web stranici, ali i na info stupu u samom Interpretacijskom centru.

„Radi se o igrici pamćenja parova „Memory“ i slagalici „Candy Crash Saga“, a obje igrice sastoje se od sličica predmeta iz zbirke. U slagalici imamo sedam predmeta koji se skupljaju u nizovima i redovima, dok „Memory“ ima osam razina, tako da donosi 50-tak predmeta koji se izmjenjuju u tim parovima. Kroz igru i zabavu, paralelno upoznajemo i predmete iz zbirke“, objasnila je.

Zbirka obitelji Bešlić koja trenutno broji 194 kataloške jedinice, marljivo je prikupljana generacijama – s oca na sina, s djeda na unuka. Priča je to koja zapravo nikad nije završen posao, jer uvijek naiđu na neko novo otkriće.

„Zbirka je uvijek u razvoju. Neki predmeti se čak i razbiju, s druge strane dođu neki novi. Ono što je bitno reći je da smo mi, kad smo radili inventarizaciju naše Zbirke, pod određene brojeve stavili nekoliko predmeta, međutim, za ovu trajnu registraciju Zbirke koja će se odvijati u naredno vrijeme, sve ćemo te predmete izdvojiti iz skupine i svaki će dobiti svoj inventarni broj, tako da će Zbirka narasti i do 300, čak 400 predmeta“, kaže Hrvoje Bešlić.

Dodaje kako ih raduje svaki novi predmet koji pronađu i otrgnu od zaborava, jer na taj način, od zaborava i propadanja, spašavaju i petrinjsku baštinu, uslijed ratova, razasutu po čitavom svijetu.

„Naše sakupljanje nije samo puko sakupljanje, da stavite predmete u vitrinu i brišete prašinu s njih. To je i istraživanje, to je vraćanje predmeta iz zaborava, vraćanje izgubljene baštine. Petrinja još uvijek nema svoj muzej. Otac i ja smo smatrali da treba nešto pokrenuti. Ako ćemo stalno pričati, slagati izložbe, a da se to na neki način ne institucionalizira, to nije posao kako treba. I evo, naišli smo stvarno na susretljivost novoosnovane institucije koja je imala sluha da to stavimo na jedno mjesto, odnosno da se po novim standardima, po pravilima struke, formira jedna zbirka koja ima „glavu i rep“ i koja Petrinju predstavlja u tom smislu.“

Predstavljajući digitaliziranu verziju Zbirke, Bešlić je ispričao niz zanimljivih priča o predmetima koji se u njoj nalaze, njihovoj povijesti i tome kako su do njih došli. Posjetitelji su tako mogli doznati čemu su u srednjem vijeku služili „pećnjaci“, otkud rimske ciglice na petrinjskom području; čuti zanimljive priče o lončarima po kojima je Petrinja bila čuvena i uporabnoj keramici koju su vješto izrađivali, dovijajući se vrlo originalnim, praktičnim rješenjima. Božićni svijećnjaci, posuda za pečenje guske s vrškom za cijeđenje masti, hranilice za piliće, odzračnici na zgradama, hladionici za vino – sve je to bilo napravljeno vještim rukama lončara, od kvalitetne petrinjske gline. Danas su rijetki oni koji znaju kako su ti predmeti uopće izgledali, a osim starih majstora poput Mateja Stanešića, malo tko ih još zna izraditi.

„Takvi predmet polako odlaze u povijest i krajnje je vrijeme da se ti neki stari predmeti izvuku iz memorije još živućih lončara, da se materijaliziraju, da se pohrane materijalno, ali i da se presele u virtualni svijet, da ta jedna priča o našoj autohtonoj kulturi i keramičarskoj baštini ode u svijet“, kaže Bešlić.

Uporabna keramika, dodaje, u jednom je razdoblju u Petrinji dosegnula i visok umjetnički nivo. U Petrinji je tako djelovao niz čuvenih keramičarki poput Jelene Babić, Blanke Dužanec, Erne Šajn, Mile Wood, Antonije Stranjski.

„Iz svakog segmenta Zbirke mi smo večeras ovdje izložili po nekoliko primjeraka. Od umjetničke keramike ovdje je npr. „Pjetlić“ naše čuvene kiparice Jelene Babić, ali i pjetlići Antonije Stranjski i gospođe Krasnov. Pijetlovi su na neki način vjesnici, pa sam tako i za jednu temu uzeo upravo njih – oroze, kokote, pijevce. Tu je i jedna vaza iz radionice Stanešić, kao i ove male stucke koje su simbol grada. Prikazali smo i „umanjenice“ stucki kao današnje suvenire koji su dosta popularni. Naime, mnogi Petrinjci kad se žene, poklone tu malu stucku kao zahvalnicu.“

Zanimljiv izložak bio je i grb Gradske limene glazbe, rad čuvenog  petrinjskog kipara Lovre Findrika.

„To je grb čiji je jedan odljev pronađen, pa smo kod gospodina Stanešića radili kalup i tako „oživjeli“ taj grb Gradske limene glazbe Petrinja za koji se nije dugo znalo“.

Bešlić je na kraju izrazio nadu kako će Zbirka uskoro dobiti svoj stalni postav.

„Mi smo prišli ovom projektu koji će, nadam se, rezultirati stalnim postavom, tu u dvorišnim zgrada Interpretacijskog centra. Nadam se da ćemo uspjeti nabaviti i peć za keramiku, a pokušat ćemo uspostaviti i kontakt sa živućim keramičarima koji su nekad djelovali u Petrinji poput gospođe Merle i gospodina Gerića, pozvati ih u Petrinju da održe tečajeve, jer očito Petrinja je ponovno zrela za tečajeve fine keramike. Zrela da u njoj ponovo oživi ta kultura oblikovanja i da se počne stvarati fundus novih predmeta, a ne da stalno prekopavamo, recikliramo po našoj povijesti i dičimo se samo njome, nego da idemo i u virtualni svijet, da idemo u budućnost i da se ponovo u Petrinji stvaraju umjetnička djela i za našu djecu koja trebaju živjeti u ovom gradu i koji trebaju poprimiti kulturu življenja kakvu smo mi imali i kakvu su imali naši preci“, zaključio je.

Istaknuvši kako je lončarstvo „gradivno tkivo petrinjske povijesti“, ravnateljica Interpretacijskog centra baštine Banovine, Martina Mladenović potvrdila je da je Centar ove godine od Ministarstva kulture dobio sredstva kojima će urediti pomoćnu zgradu u kojoj će biti smješteni Centar lončarstva i stalni postav Zavičajne zbirke obitelji Bešlić.

Zahvalivši još jednom na suradnji u ovom projektu cijeloj obitelji Bešlić, Ministarstvu kulture i njegovom Konzervatorskom odjelu u Sisku, Mladenović je na kraju sve zainteresirane pozvala da u Interpretacijski centar u Gupčevoj 31 dođu i 12. veljače, na predstavljanje etno bojanke „Blago bakine škrinje“ izdane u suradnji s KUD-om „Pokupljanka“ iz Bresta Pokupskog.

 
Google Photos Refresh Token invalid. Please authenticate from Photonic → Authentication.
Error encountered during authentication:
{
  "error": "deleted_client",
  "error_description": "The OAuth client was deleted."
}
See here for documentation.
Slađana Marković

Slađana Marković

Dugogodišnja novinarka i radijska voditeljica s bogatim iskustvom u ovom poslu, što potvrđuju i brojne nagrade struke. Osim što je u novoj redakciji zadužena za novinarski dio posla, uskoro će slušatelji Petrinjskog radija moći uživati i u njezinom glasu u našem radijskom eteru.

NAJNOVIJE VIJESTI

X