Zagrljaj i osmijeh Zagrljaj i osmijeh
Dan 21. siječanj u svijetu se obilježava kao Međunarodni dan zagrljaja, pa ćemo stoga danas u emisiji „I to je život“ razgovarati o važnosti... Zagrljaj i osmijeh

Dan 21. siječanj u svijetu se obilježava kao Međunarodni dan zagrljaja, pa ćemo stoga danas u emisiji „I to je život“ razgovarati o važnosti zagrljaja i osmjeha s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 19.siječnja 2018.godine

TEMA : Zagrljaj i osmijeh

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u prvu ovogodišnju emisiju “I to je život”. Dan 21. siječanj u svijetu se obilježava kao Međunarodni dan zagrljaja, pa ćemo stoga danas u emisiji „I to je život“ razgovarati o važnosti zagrljaja i osmjeha s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor.

Mario : Što nam možete reći o akciji „Besplatni zagrljaj“?

Daša: Zasigurno su mnogi čuli za “free hugers”, ljude koji zagrljaje dijele besplatno? Ova ideja potekla je od jednog Britanca, koji se našao u situaciji da mu je zagrljaj bio prijeko potreban, a nije imao koga zagrli. Tužan i očajan, izašao je na ulicu, napravio natpis „besplatni zagrljaji“ i ponudo zagrljaje potpunim neznancima. Prvih petnaest minuta niko mu nije prilazio, a onda se jedna žena odvažila i zagrlila ga. Osjećaj je bio divan, pa je ova ideja suvremenom prerasla u pokret prihvaćen širom svijeta. Sada se na ulicama mnogih europskih gradova mogu naći „besplatni zagrljaji“, a stručnjaci tvrde da su oni djelotvorniji od antidepresiva. Zagrljaj ne košta ništa, a pruža mnogo.

Mario : Znamo da su dodiri sastavnice života. Pojasnite nam malo značenje dodira.

Daša: I dodir i zagrljaj oblicu su neverbalne komunikacije i vrlo važna dopune one verbalne, tj. izrečenih riječi. Tjelesni dodir način je izražavanja emocionalne ljubavi. Npr. bebe koje su držane na rukama, grljene i ljubljene, razvijaju zdraviji emocionalni život – nego one koje su dulje vrijeme ostavljene bez tjelesnog dodira. Tjelesni dodir također je moćno sredstvo za priopćavanje partnerske ljubavi. Držanje za ruke, ljubljenje, grljenje, seksualni odnos, sve su načini izražavanja emocionalne ljubavi svome partneru. Nekim je ljudima tjelesni dodir njihov primarni jezik ljubavi. Bez toga se osjećaju nevoljeni. Izjava „volim te“ različito se doživljava ako je samo rečeno to „volim te“ i ako je praćeno nježnim dodirima i strastvenim zagrljajima.

Mario : Tjelesni dodir može stvoriti ili razoriti odnos, zar ne?

Daša: Da, tjelesni dodir može stvoriti ili razoriti odnos. On može priopćiti mržnju ili ljubav. Za osobu čiji je primarni jezik ljubavi – tjelesni dodir, poruka može biti jasnija nego izjava “mrzim te”ili “volim te”. Pljuska posred lica škodljiva je svakom djetetu, ali je razorna za djecu čiji je primarni jezik ljubavi – dodir. Nježan zagrljaj – priopćuje ljubav svakom djetetu. Isto vrijedi i za odrasle osobe. U partnerskoj vezi dodir može imati različite oblike. Dodiri su važni za izražavanje ljubavi. Ali nisu svi dodiri isti i ne doživljavaju dodire svi na isti način. Ljudi koji su u djetinjstvu imali malo dodira, znači, malo su bili maženi, i kasnije tijekom života će biti nesigurni u dodirivanju drugih i neće znati uživati u dodirima i mažnji. I tu treba biti vrlo oprezan i ništa ne činiti na silu, preko svojih granica. Za dodire i mažnju u istom trenutku trebaju biti raspoložena oba partnera, jer u suprotnom dodir gubi svoje ljubavno značenje i prerasta u neugodnu, smetnju i može imati razdražujuće i razarajuće učinke. Zimi nam je potrebno više zagrljaja nego ljeti, tvrde znanstvenici! Nedostatak dnevne svjetlosti loše utiče na raspoloženje i opće stanje organizma, a osjetila zbog manjka toplote i svjetlosti zimi „miruju“. Zbog toga ih je potrebno stimulirati što više, pa je grljenje zagrljajem u hladnim danima iznimno preporučljivo.

Mario : Koja je važnost zagrljaja?

Daša: U trenucima tuge, depresije, melankolije, čvrst zagrljaj drage osobe je djelotvorniji od sedativa i antidepresiva. Dodir ima izuzetno snažno djelovanje na organizam, čak može ublažiti i fizički bol. Dokazano je da je i tapšanje po ramenu u znak podrške ljekovito za organizam, jer se osjetila na koži aktiviraju prilikom nježnih dodira druge osobe i šalju pozitivnu informaciju mozgu, a kao posljedica se javlja osjećaj zadovoljstva i mirnoće. Rezultati istraživanja pokazali su da ljudi bolje podnosili loše vijesti ako su im iste priopćavane –  dodirujući ih. Ovo potvrđuje i činjenica da djeca, kada su bolesna, povrijeđena ili uplašena hitaju u zagrljaj svojih roditelja.

Mario : Zagrljaj je važan i za krizne situacije, zar ne?

Daša: Postoje situacije u kojima je zagrljaj puno važniji od riječi. Kada posjetimo osobu koja je doživjela smrtni gubitak drage osobe, zagrljaj iskrene sućuti i suosjećanja puno više znači nego bilo koja riječ. Ništa nije važnije nego zagrliti osobu dok plače. Dodiri će se zasigurno duže pamtit nego riječi, čak i nakon što je kriza prošla. Verbalni iskaz možemo kontrolirati, ali dodir ne – osjeti se njegova iskrenost.

Mario : Postavlja se pitanje što je to što čini zagrljaje tako zaraznim i ljekovitim za dušu, čak i kada dolaze od potpunog neznanca?

Daša: Stručnjaci tvrde da su ljudi, iako socijalna bića, tokom evolucije, zahladili međusobne odnose najviše zbog brzog životnog tempa i nedostatka vremena. Rukovanje je postalo jedini način dodira, rijetko koga poljubimo u obraz i to tek ponekad. Ali, iskonska ljudska potreba za dodirom nije htjela da trpi tako bezobzirno zanemarivanje, pa su ljudi postajali sve nervozniji, napetiji i nesigurniji. „Besplatni zagrljaji“ mogu da pruže „prvu pomoć“, tvrde stručnjaci, ali je za bolji efekt najbolje zagrliti nekoga koga volimo, jer tada ionako velika moć zagrljaja, postaje još jača. 

Mario : Što nas potiče na smijeh?

Daša: Smijeh je urođena nagonska reakcija. Pretpostavlja se da se pojavio među prvim skupinama praljudi prije mnogo stotina tisućljeća, kao oblik ponašanja koji je ublažavao i otklanjao živčanu napetost i agresiju te poticao zdravije ponašanje. Danas su nam poznati njegovi brojni djelotvorni učinci na zdravlje i međuljudske odnose, zbog čega mu posvećujemo posebnu pozornost i stvaramo situacije koje će nas nasmijati. Gledanje komedija i humorističnih filmova, komičnih scena i kazališnih predstava, čitanje humoreski, viceva i šaljivih sadržaja – te njihovo prepričavanje drugima ili slušanje djeluje na centar za ugodu u mozgu i izaziva smijeh. Uz to, smijeh je zarazan i čim se netko slatko nasmije, to kod prisutnih pobudi želju za smijehom, pa se smiju svi u društvu iako ni sami ne znaju čemu. No, to im nije ni važno. Važno je da se osjećaju sretno sudjelujući u radosti drugih. Otkriven je način na koji se mozak može zaraziti divnim, očaravajućim i fascinantnim poticajima na smijeh. Utvrđeno je da mozak jače reagira na zvuk smijeha, a slabije na vrisak. Smijeh prirodno nastaje kao refleks pri stvaranju endorfina (hormon ugode), katkad i oksitocina (hormon maženja). Zato se tijekom smijanja osjećamo vrlo ugodno, radosno, sretno i veselo, kao i u svim drugim prilikama u kojima se luči endorfin.

Mario : O čemu ovisi smijeh?

Daša: Smijeh ovisi o sadržaju koji preferiraju pojedini ljudi, o načinu prepričavanja i doživljavanja šala i njihovih poruka. Primjerice, vic koji ljudi rado prepričavaju slušatelje može katkad ostaviti ravnodušnima. Međutim, ako se znalački i na duhovit način prepriča, izaziva eksploziju smijeha. Muškarce zanimaju “grubi” vicevi, a žene žele čuti aktualne viceve s iznenađujućim zaokretom i neočekivanim završetkom. Jedni povod za smijeh vide svuda oko sebe i stalno su nasmijani, drugi se smiju samo kad vic čuju od drugih, a neki preferiraju sarkazam, uživaju i smiju se ljudskoj patnji i nesreći.

Mario : Imaju li svi ljudi razvijen smisao za humor?

Daša: Nemaju svi smisao za humor – Umijeće smijanja i smisao za humor karakterne su osobine. Vedar duh daje i vedru perspektivu, stvara pozitivno emocionalno ozračje, pogoduje stvaranju poznanstava i prijateljstva, zbližava ljude, otkriva smiješne situacije…
Smijeh ima vrlo znakovitu ulogu u životu ljudi. Sretan je čovjek onaj tko u svemu traži nešto što će ga nasmijati, razveseliti i pomoći mu da zaboravi teškoće, krize i nelagodu, a život učiniti veselijim i boljim. On je u stanju sačuvati spokojstvo, mir i dostojanstvo, nositi se s problemima, reagirati promišljeno i biti učinkovit. Takav čovjek na provokaciju odgovora šalom, humorom, ispriča prikladnu anegdotu ili dosjetku i nasmiješi se te nastavi raditi. Provokatori, ljuti i razoružani jer su očekivali agresivnu reakciju, a dobili osmijeh, ušute i posramljeno se povuku. Vedar čovjek – Takav čovjek osjećajno je fleksibilan, tolerantan, vješt u socijalnom ophođenju, zrači emocionalnom toplinom, te djeluje uravnoteženo i razborito. Samosvjestan je, ima razvijen smisao za šalu, zrači dobrotom, a duhovitim dosjetkama, šalom i smijehom plijeni i osvaja ljude. Zato valja razviti vlastiti smisao za humor, smijeh i šalu te usvojiti vještinu upravljanja smijehom, ne samo zbog preuzimanja odgovornosti i nadzora nad njim nego i nad vlastitim životom. Tko suvereno može utjecati na smijeh, može utjecati i na druge mogućnosti u životu koje donose radost, zadovoljstvo i uspjeh. Smijeh od srca najbolji je saveznik u borbi protiv svakodnevnih nedaća i problema, za stvaranje unutarnjeg mira i kvalitetnog života. Tko želi zauzeti aktivan, zdrav i djelotvoran stav u životu, mora zračiti radošću i optimizmom, naučiti smijati se, imati smisao za humor, šalu, znati prevladati loše situacije, tugu pretočiti u radost, mržnju u ljubav i u svemu vidjeti smiješnu stranu, a crne misli rastjerati smijehom i šalom. 

Mario : Što reći na kraju?

Daša: Zagrljaji su važna sastavnica života i ne trebamo ih se sramiti. Trebamo se znati opustiti i jednostavno sebi dozvoliti uživanje u darivanju i primanju dodira i zagrljaja – kako na Međunarodni dan zagrljaja, tako i svaki drugi dan u životu.

U želji da ljudi smijeh maksimalno koriste kao iznimno djelotvorno terapeutsko sredstvo, možemo dati sljedeće preporuke:

  • posvetite jedan dio dana smijanju ili nasmijavanju drugih
  • sjetite se da svi imamo sposobnost smijanja
  • smijmo se s drugima, a ne drugima
  • ne zaboravite da nas smijeh čini ugodnima i blagima
  • kad god to možete, vježbajte otvaranje i zatvaranje usta kao da se smijete
  • ne držite se tuge i melankolije, nego pribjegnite smijehu kako biste se s njima suočili.

Postavlja se pitanje, smijemo li se da bismo se dobro i zdravo osjećali ili se dobro i zdravo osjećamo jer se smijemo. Odgovor je – i jedno i drugo. Zato se preporučuje da se što više smijete, a kad se prestanete smijati, na licu zadržite osmijeh jer je on izraz ljepote, ne samo vašeg lica, nego i vaše duše.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija “I to je život”. Ostanite i dalje uz Petrinjski radio, a mi se ponovno čujemo za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme. Srdačan pozdrav.

Komentari

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.