Završena statička obnova tradicijske kuće Jurinac u Brestu Završena statička obnova tradicijske kuće Jurinac u Brestu
BREST – Završena je prva faza obnove tradicijske kuće Jurinac u Brestu. Što je u toj prvoj fazi obnove napravljeno, objasnio je Igor Cindrić,... Završena statička obnova tradicijske kuće Jurinac u Brestu

BREST – Završena je prva faza obnove tradicijske kuće Jurinac u Brestu. Što je u toj prvoj fazi obnove napravljeno, objasnio je Igor Cindrić, konzervator Ministarstva kulture – Konzervatorskog odjela u Sisku, za Sisačko-moslavačku županiju.

„Na kući „Jurinac“ smo nakon dugog niza godina završili prvu fazu obnove, odnosno možemo stručno reći, konstruktivnu sanaciji ili statičku obnovu. To znači da smo kuću „ustabilili“, odnosno cjelokupan taj kompleks kuće s prigradnjom smo konsolidirali statički i kuća je sad nakon dugog niza godina dobila temelj. Svi loši dijelovi su zamijenjeni novima, istovjetnima. Rađeno je po najvišim standardima konzervatorske struke i kuća je sada spremna za sljedeću fazu koja bi se trebala dogoditi u budućnosti, a to je da se dobije i izradi projekt prezentacije ovog kulturnog dobra. Najvažnije je da kuća dobije sadržaj. To prije svega znači da bi Grad Petrinja trebao početi razmišljati o sadržaju koji će dati ovom kulturnom dobru“, kaže konzervator.

Foto arhiva – kuća Jurinac 2016. godine prije sanacije (kako kažu izvođači radova, kuća je bila “slomljena”, utonula 80-ak cm)

Kuća Jurinac danas (2019.):

Konzervator Cindrić naglašava kako je kuća Jurinac vrlo vrijedan primjer tradicijske gradnje.

„Kuća Jurinac je jedna od najznačajnijih drvenih kuća, odnosno primjera drvenog tradicijskog graditeljstva Banovine. Mi je datiramo u 17. odnosno 18 stoljeće. To je onaj prvobitni tip kuće, kako mi kažemo, s „oblicama“ i mislim da je to i valorizacijski najznačajnija kuća ovoga kraja“, rekao je Cindrić koji je ispričao i zanimljivu priču o njezinim temeljima.

„Taj izvorni tip tradicijske kuće građen je na temeljima „samcima“, odnosno kuća je bila podignuta na kamene blokove. Ti kameni blokovi su zanimljivi jer vam oni dolaze s rimske arhitekture. Ljudi su sa starih rimskih građevina – danas su to arheološki lokaliteti – uzimali veliko kamenje i koristili ga kao postament za svoje kuće, kako bi ih za nekih pola metra uzdignuli iznad blata. Kasnijom fazom, to je već 19.stoljeće, kuće se počinju obzidavati kamenjem ispod prvog „podseka“, odnosno prve planjke i to se počinje oblagati. Tradicijsko drveno graditeljstvo je vrlo pragmatično i uvijek se radi iz lokalnih materijala, kao što ovdje ove hrastove planjke i oblice koje je netko nekad posjekao u svojoj hrastovoj šumi kako bi ih ugradio u svoju kuću. Drvena tradicijska gradnja je baština ovoga kraja, baština Pokuplja, Posavine, Turopolja i to je ono što je, možemo reći, jedinstveno na nivou Hrvatske. Kuća Jurinac jako je dobar primjer na kojem možemo prezentirati tu našu graditeljsku baštinu, a pogotovo u današnje vrijeme, tako da je stavimo u funkciju, odnosno da dobije svoj primjereni sadržaj“.

Prva faza obnove kuće Jurinac počela je 2016. godine, podsjetila je privremena pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo, zaštitu okoliša i kulturne baštine Grada Petrinje, Vlasta Vuglec.

„Mi smo ovaj projekt kandidirali na Ministarstvo kulture 2015. godine, a 2016. su počeli radovi. Ukupna vrijednost radova je 640 tisuća kuna, od toga je 400 tisuća kuna dalo Ministarstvo kulture, a preostalih 240 tisuća kuna Grad Petrinja. Izvođač radova je bila tvrtka GME uslužni obrt, Davora Vrbaneka“.

Kuću Jurinac u Brestu danas je obišao i petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović sa suradnicima.

„Mislim da je dosad napravljen velik posao. Kad pogledamo kuću Jurinac, masa je ljudi prošla ovuda, pa mogu reći i politika i sto puta smo čuli pitanja – što će biti s kućom Jurinac, kad će se napraviti, kad će se završiti? Međutim, kad smo pokrenuli taj posao, onda smo tek vidjeli da smo dirnuli u nešto što je, neću reći “nemoguća misija“, nego posao koji je u ovom trenutku, kad pogledamo ovu kuću, nevidljiv. Kuća je bila devastirana, bila je ostavljena sama sebi, međutim ona je ponos baštine ovog kraja, Pokuplja i svega onoga što moramo sačuvati kao tradiciju. To su te trajne vrijednosti koje bi trebale ostati sačuvane. Mislim da je ovo jedan reprezentativni prostor gdje se mogu prikazati svi sadržaji baštine, ali mislim i da tu još treba jako puno uložiti“, rekao je gradonačelnik.

Prva faza obnove je gotova, ali posla ima još puno.

„Moramo što prije ovaj prostor zaštititi i ograditi. On ne može biti sam sebi svrha, napušten i zapušten da može biti utočište za ne znam koga, nego upravo da se vidi da netko o tome vodi brigu. Očekujem podršku Mjesnog odbora, očekujem sve udruge koje se bave kulturom, tradicijom i običajima da sa svojim idejama daju svoj doprinos kako bismo mogli povući nova sredstva iz Europskih fondova. Ova priča je vrijedna za kulturu, tradiciju i običaje, za onu baštinu koja bi trebala prezentirati i sačuvati trajne vrijednosti ovoga kraja – kroz narod, kroz KUD-ove, kroz sve ono što ovdje gajimo. Nadam se da ćemo se sad uspjeti dogovoriti za budući projekt. Dakle, za početak ograditi, zatvoriti, sadržajno konzervirati i na kraju čekati europski novac. Ovo nije mala priča, jeftina priča, ovo je dosta skupa priča“, rekao je Dumbović, zahvalivši svima koji, kako je rekao, „imaju odgovornost prema prostoru u kojem živimo“.

Komentari

Slađana Marković Novinar

Osvježenje Petrinjskog radija od srpnja 2016.godine. Dugogodišnja novinarka i radijska voditeljica s bogatim iskustvom u ovom poslu, što potvrđuju i brojne nagrade struke. Osim što je u novoj redakciji zadužena za novinarski dio posla, uskoro će slušatelji Petrinjskog radija moći uživati i u njezinom glasu u našem radijskom eteru.