Županijski oporbeni vijećnici ponovo aktualizirali nekoliko tema Županijski oporbeni vijećnici ponovo aktualizirali nekoliko tema
SISAK – Članovi oporbenih klubova i vijećnika (MOST, HSP-HSS, SDA, HDRS) u Skupštini Sisačko-moslavačke županije održali su tiskovnu konferenciju, a teme su bile: „Obmanjivanje... Županijski oporbeni vijećnici ponovo aktualizirali nekoliko tema

SISAK – Članovi oporbenih klubova i vijećnika (MOST, HSP-HSS, SDA, HDRS) u Skupštini Sisačko-moslavačke županije održali su tiskovnu konferenciju, a teme su bile: „Obmanjivanje javnosti i vijećnika u Skupštini po pitanjima zbrinjavanja opasnog otpada“, „Podizanje kredita za izgradnju Središnjeg paviljona u OB „Dr. Ivo Pedišić“, te „Neodgovoran odnos prema poljoprivredi“.

O zbrinjavanju opasnog otpada govorio je Milan Brigljević (MOST), a prije toga obratio se samim novinarima koje je nazvao njihovim „glasnicima istine“, jer jedino oni mogu prenijeti „glas istine“ građanima županije, budući je njima, kako je kazao, djelovanje u Skupštini potpuno onemogućeno, a sve što mogu reći svodi se na Aktualni sat ako se izbore za poziciju za pitanje.

Nakon toga o najavljenoj temi je naglasio: „Župan je na Skupštini rekao da se dogodila pogreška u određivanju lokacije za azbestni otpad u Glini i kako nikome nije niti na kraj pameti stavljati opasni otpad kraj tvornice BIO hrane. Dao je naslutiti kako je gradonačelnik Gline htio uštedjeti pa je valjda predložio tu lokaciju. Rekao je, osim toga, kako azbest nije opasni otpad iako je poznato da je azbest jedan od najkancerogenijih materijala uopće. Prava istina je da je to županova zamisao koju je u dogovoru s načelnicima Općina i gradonačelnicima Gradova, iz svoje stranke ili bliskih HDZ-u, želio provesti ispod radara javnosti. Plan prostornog uređenja županije donijela je prethodna Županijska skupština sa županom Žinićem na čelu i u tom je Planu predloženo čak četiri lokacije za azbestni otpad u našoj Županiji. Ponovo moramo naglasiti da Državnim planom gospodarenja otpadom iz 2017. godine u našoj Županiji nije predviđena niti jedna lokacija za takav opasni otpad. Iz ovoga, ali i iz materijala koje imamo, a to je Službeni glasnik Općine Topusko, jasno se navodi da je to sve bilo planirano ranije, jer Općina Topusko u svom Službenom glasniku navodi da će se organizirati odvoz do „plohe“ u Glini. Također, Općina Gvozd u svom Planu gospodarenja otpadom navodi organizaciju odvoza do „plohe“ u Glini iako je Općina predviđena kao jedna od lokacija za „kazetu“ za azbest. Iz ovoga je jasno da je župan obmanuo javnost , da je to ustvari bio jedan plan, da se radi o planiranom i umreženom poduhvatu vjerojatno u dosluhu s otpadnim lobijima i firmama koje su imale svoj interes u ovakvim aktivnostima, jer kako drugačije objasniti da župan na silu želi dovesti opasani otpad u našu Županiju, čak i protivno Državnom planu, a svakako protiv volje građana.“

Kao drugu temu naveli su sustavne obmane župana Žinića u svezi Opće bolnice „Dr. Ivo Pedišić“ o čemu je govorio Petar Ćosić (MOST): „Kao što je poznato, budući je izostala obećana pomoć Ministarstava zdravstva i financija, kako bi se pokrila razlika između odobrenih sredstava EU i ugovorene cijene radova za gradnju Središnjeg paviljona, na prošloj sjednici Županijske skupštine donesena je odluka o davanju suglasnosti Općoj bolnici o kreditnom zaduženju za 40 milijuna kuna. Mi, oporbeni vijećnici smo tražili da se ova točka skine s Dnevnog reda, ne zbog toga što mi nismo za gradnju, ali dok se kvalitetno ne pripremi i dok nam se ne daju točni podaci o poslovanju sisačke Bolnice, a kada naš prijedlog većina nije prihvatila u raspravi smo argumentirali naš stav. Na kraju, većina s HDZ-om i partnerima, s 26 glasova, donijela je odluku, a 11 oporbenih vijećnika je bilo protiv ili suzdržano. Još jednom želim ponoviti, mi se zalažemo za izgradnju Središnjeg paviljona, ali na transparentan način. Međutim, novo dugoročno zaduživanje sisačke Bolnice, od 40 milijuna kuna, što je s kamatama skoro 50 milijuna, građane i nas vijećnike dovodi u sumnju da se želi nešto prikriti, možda i nenamjenski uzimati sredstva kako bi se osigurala likvidnost Bolnice, što mi nikako ne možemo prihvatiti. Također smatramo da se suglasnost može tražiti za financiranje kapitalnih projekata kroz dugoročno zaduživanje uzimanjem kredita no ono podrazumijeva i odgovornost za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje proračunskih sredstava. Sada se naša Bolnica zadužila za one projekte za koje se najnerazvijenije županije, kao što je naša, financiraju iz EU i Vlade Republike Hrvatske, a ne kao Bolnica koja je prošle godine imala manjak prihoda od 110 milijuna kuna. Ovim sisačka Bolnica klizi u dužničku krizu , bolničku ekonomiju zavija u crno, a novim generacijama koje se do tada ne isele daju poruku da će vraćati taj dug. Naši građani nisu zaboravili županovu izjavu za HINU, 4. svibnja 2016. godine, citiram: „Da su osigurana sredstva za Središnji paviljon sisačke Opće bolnice, te je dogovoren sastanak s ministrom zdravlja kako bi projekt krenuo“. Također, ove godine na svečanosti postavljanja kamena temeljca Središnjeg paviljona, 4. travnja, župan također napominje da su prikupljena sva potrebna sredstva i dalje navodi, citiram: „Financijska konstrukcija je zatvorena, 70 milijuna kuna bespovratnih sredstava, blizu 20-ak milijuna kuna će osigurati Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo regionalnog razvoja i Ministarstvo financija, te će dio iz vlastitih sredstava osigurati Sisačko-moslavačka županija. Mi pitamo župana kako je moguće da samo za mjesec dana, dakle od svečanog postavljanja kamena temeljca, do sjednice Županijske skupštine, izostane pomoć ministarstava i kako je moguće da se drastično dogodi poskupljenje radova, ono što je župan tijekom cijele sjednice navodio i branio ovu tezu. Ništa manje nije sumnjiv županov prijedlog o vraćanju kredita iz decentraliziranih sredstava. No, već iz ove perspektive je jasno da bi time bila dugoročno ugrožena financijska situacija u mnogim zdravstvenim ustanovama u županiji. Sada se mijenja Zakon o zdravstvenoj zaštiti, težište je na Domovima zdravlja, na primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dakle župan želi dugoročno uzeti sredstva iz primarne zdravstvene zaštite koja treba riješiti 80% zdravstvenih potreba na županiji. Značili to da se od nas skriva istina i da se nenamjenski uzimaju sredstva, znači li to da se Vlada od župana i uprave Bolnice distancira i odustaje od najavljenog sudjelovanja ministarstava u sufinanciranju projekta. Tome u prilog govori i činjenica da smo jedna od rijetkih bolnica bez uređaja za magnetnu rezonancu pa za njegovu nabavku nije dobivena potpora Ministarstva zdravstva. Poznato je da za ovo naši građani, a i gradovi putem poreza financiraju nabavku uređaja i dakle sve ovo govori da dva puta plaćamo istu stvar i govori li to dovoljno o nesposobnosti županijske vlasti i uprave Bolnice da nisu mogli izlobirati i stručno objasniti potrebu nabavke opreme koju skoro sve druge bolnice imaju. Nisu li naši građani, građani drugog reda i potpuno u neravnopravnom položaju u odnosu na druga područja. Zato predlažemo da se još jednom detaljno preispitaju izvori financiranja gradnje Središnjeg paviljona sisačke Bolnice, daju nam se na uvid svi ugovori, sva zaduženja Opće bolnice, ugovori o gradnji, te sve odluke Upravnog vijeća o dospjelosti obveza, potraživanja i dugoročnih zaduživanja. Također, od župana i Uprave bolnice tražimo podatke o ponovljenoj kategorizaciji sisačke Bolnice koja je trebala, nakon šest godina, biti obavljena u veljači 2017. godine. Ovo je jako važno pitanje, a kao županijski vijećnik nisam dobio odgovor na ovo pitanje jer ravnatelja nije bilo na sjednici. U tom razdoblju Bolnica podliježe provjeri o ispunjavanju uvjeta i ponovnoj kategorizaciji. One bolnice koje ispunjavaju manje od 80% uvjeta one „padaju“ u nižu kategoriju, a za sisačku Bolnicu to znači da bi se svela na lokalnu bolnicu s četiri odjela i inače se sada skriva od građana, kao i činjenica da se sisačka Bolnica zapravo našla u jednom vrlo, ne samo financijskom, nego i u problemu statusa. Dakle, sisačka Bolnica je izgubila svoje gravitacijsko područje, pa se sada njezinim uslugama, umjesto 70%, koristi samo 48%, a to je objavljeno u statističkom godišnjem ljetopisu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. To u konačnici znači da mi sada imamo Bolnicu koja umjesto 172 tisuće, što župan govori stanovnika, zapravo imamo Bolnicu za 70 tisuća stanovnika. Dakle, u konačnici to znači gubitak pravne osobnosti Bolnice ukoliko bi se dalje nastavilo vođenjem ove politike, funkcionalno spajanje s KB Dubrava i gubitak nekoliko stotina radnih mjesta u Sisku, to će biti konačno kraj priče.“

U ime Kluba vijećnika HSP-HSS govorio je Mijo Latin, a odnosilo se na stanje u poljoprivredi, koja je, prema njegovim riječima, u stalnom padu: „Ako gledamo podatke prije nekakvih desetak godina u županiji smo imali negdje oko 15 tisuća OPG-a, a sada ih imamo negdje 7800, odnosno skoro je smanjeno za duplo. Prije desetak godina smo u županiji imali 37 tisuća proizvođača mlijeka, sada ih imamo samo 371 i kompletno goveda imamo 13 tisuća u županiji, a nekada smo bili u samom vrhu stočarske proizvodnje. Sigurno da takav pad nije samo rezultat potpora koje seljaci dobivaju iz Sisačko-moslavačke županije, da i to malo što se dobije da sigurno pridonese da ta proizvodnja svakog dana ne pada, nego da na neki način raste. Međutim, nažalost i sam Proračun za potpore u Sisačko-moslavačkoj županiji u zadnjih desetak godina je s 15 milijuna završio na tri milijuna, s tendencijom pada svake godine po 200-300 tisuća kuna. Sada se pitamo gdje će završiti, odnosno hoće li do kraja mandata završiti na milijun. Isto tako potpore su zastarjele kao model isplate kakav Europska unija više ne poznaje. Upravo zbog toga smo kod donošenja Proračuna podnijeli amandman s namjerom, ne politikanstva, nego da potpore donekle budu pravične, a u okviru „novčane omotnice“, znači mi nismo tražili ništa što bi narušavalo „novčanu omotnicu“ , nego da se unutar nje izreducira upravo zbog pada stočarstva. Međutim, nismo naišli na razumijevanje, trebalo je nekoliko sati samo kliknuti i promijeniti iznose i sve bi bilo donekle pravično, ali to se nije desilo i na kraju godine, kada je bio krajnji rok za podnošenje zahtjeva o raspisanom natječaju, desilo se to da nekakvih 890 tisuća kuna nedostaje i da se mora smanjiti ono što županija daje seljacima za 22%. Dogodilo se to da je birokracija napravila ono što radi svuda, nije ušla u problem proizvodnje nego je linearno to „odrezala“ svima. Mi smo zadnji puta na Skupštini tražili da se ta točka skine s Dnevnog reda i da se doradi. Međutim, većina je izglasala tako kako je izglasala što župana naravno nije smetalo nego je nedavno otišao i otvorio stočarsku izložbu u Popovači gdje se hvalio kako županija pomaže, kako daje sredstva, a još nije isplatio, iako su ispunjeni svi uvjeti, potporu iz 2017. godine i „ukrao“ nam je jednu godinu potpora, bez obzira što god on o tome govorio, jer nakon njegovog mandata, onaj koji bude novi župan, pa makar bio i iz iste stranke, nema nikakvu obavezu plaćati nešto što je bilo godinu dana ranije.“

Na kraju je Anđelko Hrupački (HDRS) još jednom podsjetio i na, kako je kazao, neke detalje poznate od prije: „Odnose se na putovanja župana, pokušao sam doći do informacija, ali zaposlenici u županiji se boje bilo koga primiti. Osim što se naša županija može pohvaliti da ima Autocestu, imamo presretače, ali i presretače mailova. Predložili smo da županija donese odluku da se ukine cestarina na Autocesti Zagreb-Lekenik, a obrazložili su da se radi još jedna usporedna studija za koju nam nisu dostavili nikakav podatak, nego samo da se priprema. Već dvije Skupštine postavljam to pitanje, uvijek isti odgovor, nikakvih papira, nikakvih podataka o čemu se radi, a mi trpimo. Naši ljudi putuju u Zagreb, trebaju koristiti tu cestu i od te ceste koristi ima samo Zagrebačka županija. Također, što se tiče odlaganja otpada sve su priče utihnule za Dvor, za odlagalište nuklearnog otpada.  Mi ne možemo doći do informacije jer nam je sve onemogućeno i apeliram na medije da iskoriste svoj utjecaj da se proba doći do tih informacija. Svi šute, a vjerujem kada dogodine dođe prvi izborni ciklus za Euro parlament da će biti spomenuto i to sve, ajde nećemo mi otpad u svom dvorištu. Tako je s azbestom, tako je s kućnim otpadom, tako je s nuklearnim otpadom i rekao sam na tiskovnoj u Hrvatskom saboru da smo postali stvarno „Županija retencija“.

Komentari

Ivica Mioković Novinar / Sportski Urednik

Urednik, novinar i radijski voditelj na Petrinjskom radiju i Portalu 53. Novinarstvom se bavi više od 30 godina, a bogatu novinarsku karijeru ispunio je brojnim člancima i emisijama. Danas, osim novinarskog posla i izvještavanja sa brojnih terena, je glavni urednik sportske redakcije Petrinjskog radija i Portala 53, te vodi i uređuje sportsku emisiju Treće poluvrijeme.