Izbornik
hgk-gv

Članovi GV HGK – Županijske komore Sisak održali 8. proširenu sjednicu

SISAK – Članovi Gospodarskog vijeća HGK – Županijske komore Sisak održali su 8. proširenu sjednicu na kojoj je, uz informaciju o stanju gospodarstva na županiji, bilo riječi i o novom Zakonu o HGK i Strateškim smjernicama HGK, o mjerama Vlade RH za poduzetnike za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata, te o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti iz komponente Gospodarstvo.

Na stanje u gospodarstvu osvrnuo se Tihomir Babić, predsjednik HGK – Županijske komore Sisak: „Obzirom da je rok za predaju godišnjeg financijskog izvješća za 2021. godinu do 30. travnja u ovom trenutku nije bilo moguće analizirati cjelokupne podatke svih poduzetnika u našoj županiji u 2021. godini. Zbog toga je Županijska komora Sisak analizirala podatke deset najvećih tvrtki s područja Sisačko-moslavačke županije po kriteriju ukupnih prihoda u 2021. godini. O relevantnosti ovih tvrtki možemo reći da je tih deset najvećih ostvarilo 46% ukupnih prihoda, 44% ukupnih rashoda i 62% dobiti. Prema tome oni su u potpunosti relevantni za utvrđivanje rezultata poslovanja u 2021. godini.“

Dalje je nastavio: „Prema analiziranim podacima tih deset tvrtki je u 2021. godini ostvarilo ukupne prihode u iznosu od pet milijardi i 516 milijuna kuna, a što je za 12% više nego prethodne 2020. godine. Ukupni rashodi ostvareni su u ukupnom iznosu pet milijardi i 358 milijuna kuna, što je za 19% više u odnosu na 2020. godinu, te dobit u iznosu od 120 milijuna i 789 tisuća kuna, što je 69% manje u odnosu na 2020. godinu i to isključivo zbog povećanja cijene prirodnog plina. U 2021. godini na području vanjsko-trgovinske razmjene, gospodarstvo Sisačko-moslavačke županije ostvarilo je izvoz u iznosu od 596 milijuna eura, što je za 41% više nego u 2020. godini, ostvarilo je uvoz u iznosu od 383 milijuna eura, što je za 34% više u odnosu na 2020. godinu i suficit u iznosu od 213 milijuna eura, što je za 55% više u odnosu na 2020. godinu i što je još jednom potvrdilo snažnu izvoznu orijentiranost našeg gospodarstva i ostvarivanje suficita kao jedne od rijetkih županija koja ostvaruje suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom.“

Još je zaključio: „Temeljem tih podataka možemo zaključiti da se gospodarstvo Sisačko-moslavačke županije oporavilo od pandemije uzrokovane Corona virusom, dok je porast cijena energenata, pri čemu prvenstveno mislimo na plin, uzrokovao povećanje troškova i smanjenje dobiti u poslovanju. Ovdje bih posebno htio istaknuti jedan pro aktivan odnos Sisačko-moslavačke županije i župana Ivana Celjaka prema poduzetništvu naše županije, gdje je između ostalih mjera Županija sklopila ugovore o sufinanciranju kamata na kredite HBOR-a i HAMAG-a, a koji poduzetnicima omogućuju kredite s nula posto kamata, tj. beskamatne kredite. Sve ove poticajne mjere trebale su dovesti, uz pretpostavku uspješne obnove stambenog fonda, do investicijskog zamaha i snažnog razvoja gospodarstva Sisačko-moslavačke županije po većim stopama rasta od prosjeka Republike Hrvatske. To bi rezultiralo smanjivanjem jaza u razvijenosti Županije u odnosu na najrazvijenije regije Republike Hrvatske i izrazito pozitivno utjecalo na demografsku revitalizaciju prostora SMŽ.“

Na kraju je istaknuo: „Nažalost, pred cjelokupnim gospodarstvom RH, pa tako i gospodarstvom naše Županije, veliki su izazovi, rat u Ukrajini s nepredvidivim opsegom i vremenom doveo je do nezapamćene svjetske krize ključnih energenata, nafte, plina i struje. Prema procjeni stručnjaka ove visoke cijene energenata ostat će na toj razini neko dogledno vrijeme. To bi prema analizama i mišljenjima ekonomskih analitičara moglo dovesti do jakog usporavanja rasta u gospodarstvu Europske unije, a u najgorem slučaju i do recesije, što se onda može negativno odraziti na naše gospodarstvo, kako RH, tako i SMŽ. Svjesni ove situacije, Hrvatska gospodarska komora predložila je Vladi RH niz mjera pomoći poduzetnicima u prevladavanju izazova koji ih očekuje i od kojih je Vlada dobar dio i prihvatila.“

Isto tako podsjetio je i na neke mjere: „To je da se donesu ciljane mjere državne potpore za podmirenje dijela troška za energente, da se naknade i druge regulirane elemente cijene energenata zadrži barem na istoj razini, ako ne postoji objektivna mogućnost njihovog smanjenja. Zatim, za sve poduzetnike, bez obzira na veličinu, da se umanji iznos obveze poreza na dobit do 50% vrijednosti ulaganja u obnovljive izvore energije za vlastitu proizvodnju. Svim poduzetnicima treba maksimalno administrativno olakšati i ubrzati ulaganja u vlastitu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost. Vlada je prihvatila prijedlog koji nam je bio najvažniji, a to je da poduzetnicima podmiri dio troškova za energente. Međutim, problem je da velika poduzeća i veliki potrošači energije nisu obuhvaćeni ovim mjerama, a njima je udio energije u troškovima poslovanja značajan. Također, ostalo je neriješeno pitanje stabilnosti ugovorenih cijena u plinskoj godini za industriju. Iz predstavljenog paketa mjera vidimo da je Vlada prihvatila naš prijedlog da se ograniči rast naknada za električnu energiju, a pozdravljamo i mjeru smanjenja PDV-a u cilju održavanja likvidnosti poduzetnika.“

Ivica Mioković

Ivica Mioković

Urednik, novinar i radijski voditelj na Petrinjskom radiju i Portalu 53. Novinarstvom se bavi više od 30 godina, a bogatu novinarsku karijeru ispunio je brojnim člancima i emisijama. Danas, osim novinarskog posla i izvještavanja sa brojnih terena, je glavni urednik sportske redakcije Petrinjskog radija i Portala 53, te vodi i uređuje sportsku emisiju Treće poluvrijeme.

NAJNOVIJE VIJESTI

X