obrtni2205202110

Do sada srušeno 100 objekata nakon potresa, obrtnici i poduzetnici negoduju jer nisu angažirani

PETRINJA – Na potresom pogođenom području do sada je od strane države uklonjeno 100 objekata koji su prijetili sigurnosti, od čega su na uklanjanju tek nekoliko objekata radili sisački i petrinjski obrtnici. No obrtnici i tvrtke s našeg područja krivnju svaljuju na gradove i općine jer ih nisu angažirali na rušenjima. Tim povodom, održali su mirni prosvjed, kako otkriva Ivanka Čačić, potpredsjednica Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije, s 30-tak strojeva i kamiona.

„Ovdje smo nažalost, kao što smo najavljivali prije 10 dana, ovo je poruka gradovima Petrinji i Sisku zbog toga što nas ne žele uključiti u rušenja koja se odvijaju u našim gradovima. Mi smo ljudi koji žive na ovom području, koji su doživjeli ovaj potres, ljudi samo žele raditi i zaraditi. Mi ne želimo ništa ružno, mi želimo samo zaraditi naše novce. Ljudi koji imaju teške strojeve i koji dobivaju 4000 kuna, mislim svaka pohvala Vladi, ali sada se radi na našem području, ne mogu rušiti naše gradove ljudi iz Osijeka, Vinkovaca, za sve nas ima posla. Neka ruše oni, ali moramo rušiti i mi“, rekla je Čačić.

Na pitanje koliko je obrtnika s područja naše županije uključeno u proces obnove i rušenja nakon potresa, Čačić je istaknula kako rade već puno na terenu. „Sve radove koje smo dobili, dobili smo preko stožera i to treba jasno reći. Mi niti jedan posao nismo dobili niti od jednog grada i oni stalno stvaraju otpor oko tog rušenja i nikako nam ne žele dati ta rušenja. Zbog toga smo izašli van. Ja se nadam da će ljudi shvatiti našu poruku, mi stvarno želimo samo raditi. To su ljudi čija registracija stroja košta puno, čija guma košta puno, mi moramo zaraditi te novce da bi mogli opstati u ovim gradovima i ti novci moraju ostati u našoj županiji, našim gradovima jer će i meni kao frizeru biti puno bolje ako moji ljudi u mom gradu imaju posla. To je domino efekt to svi znamo. Ako ćemo svi raditi na obnovi naših gradova, onda ćemo imati novaca, ljudi nam neće odlaziti iz gradova i županije. Bitno je da nam ljudi ostanu ovdje i da svi radimo, samo to želimo, ništa drugo“, dodaje Čačić.

Kaže kako je sve zapelo kod gradova i općina. „Od gradova tražimo jer oni imaju tu mogućnost. Mi smo prošli puta pred kamerama pokazali Odluku Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske gdje su oni dali naputak, donijeli Odluku da nas gradovi mogu angažirati. Niti jedan bager ne mora biti iz Osijeka i Vinkovaca, ako oni nas angažiraju onda mi radimo. Jednostavna nabava se provede koja je vrlo brzo gotova i naši ljudi idu na teren. Ništa nismo dobili još niti jedan upiti niti iz jednog grada, nažalost“, istaknula je Čačić.

Na pitanje novinara zbog čega domaći obrtnici i tvrtke nisu sudjelovali od početka u rušenjima nesigurnih zgrada nakon potresa, jer je država do sada srušila 100 objekata, a domaći obrtnici i tvrtke su do sada bili angažirani od strane države na samo nekoliko rušenja, Čačić nije znala odgovoriti već je neumorno pokušavala okriviti gradove i općine da ih ne žele angažirati na procesima rušenja.

Stjepan Panežić, predsjednik Udruženja obrtnika Petrinja, Glina i Topusko je istaknuo kako se u priču rušenja može uključiti šest do sedam obrtnika koji imaju mehanizaciju. „Prvenstveno se šalje poruka da naši obrtnici i poduzetnici s ovog područja, koji imaju mehanizaciju za rušenje, nisu uključeni u taj dio rušenja. Uspjeli smo dio poduzetnika uključiti u konstruktivnu obnovu, ali u rušenje nismo uspjeli. Trenutno su tri obrtnika potpisali ugovore, pozivaju se i ostali, ali naravno da nemamo mi toliko kapaciteta. Ljudi su ugovorili svoje neke poslove i ovog trenutka se ne mogu uključiti. Država je raspisala natječaj, jednostavnu javnu nabavu do 500 tisuća kuna i na taj način su malo rascjepkali da se mali obrtnici mogu javiti, da je procedura što jednostavnija. Tu su tri obrtnika ušla u taj dio trenutno“, otkrio je Panežić.

Od 100 do sada uklonjenih objekata, 49 je takvih objekata na području Petrinje. U tijeku je uklanjanje 16 objekata, od čega jednog na području Petrinje. Obrtnici su sa svojom mehanizacijom i vozilima krenuli iz Siska gdje su započeli ovaj mirni prosvjed, a potom su se vozilima proveli kroz Sisak, nakon čega su se uputili u Petrinju.

 

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X