Share on facebook
Share on twitter
brestgeonaslov

Geoistražni radovi u Brestu Pokupskom

BREST POKUPSKI – U Brestu Pokupskom u tijeku su geoistražni radovi kojima se ispituje stanje tla nakon potresa i likvefakcije – pojave koju su mještani Bresta nakon potresa opisivali kao „gejzire“ sitnog pijeska, odnosno mulja i vode, koji su izbijali u njihovim dvorištima.

Što je likvefakcija, pojava koja se u Hrvatskoj ne pamti u posljednjih 140 godina, (od potresa u Zagrebu 1880. godine), pojasnio je Mario Bačić, docent na Građevinskom fakultetu u Zagrebu (Zavod za geotehniku).

„Na ovom području Bresta, ali i na širem području grada Petrinje te Gline i Siska dogodio se upravo taj fenomen likvefakcije gdje uslijed intenzivne trešnje tla dolazi do povećanja pritiska vode u depozitima – slojevima slabo zbijenog pijeska i do gubitka njegove čvrstoće. To se na površini manifestira u vidu tzv. „pješčanih vulkana“ ili kako su stanovnici znali primijetiti – „gejzira“ vode koja izlazi na površinu i sa sobom na površinu iznosi pijesak, što za poljedicu ima tonjenje, „slijeganje“ objekata i možebitne probleme u nekakvoj postpotresnoj fazi“.

Foto: Arhiva Portal 53

Za sada evakuacije ljudi s područja na kojima je zabilježena likvefakcija nije bilo, no Bačić upozorava kako opasnost za objekte i ljude koji u njima žive nije prošla. Nema doduše straha od naglog tonjenja, ali postoji mogućnost dugotrajnog slijeganja tla koje je onda potrebno sanirati i dodatno ojačati.

„Odmah nakon potresa primijetilo se da određeni objekti koji su od statičara dobili ocjenu „zeleno“ ustvari imaju taj veliki problem s temeljnim tlom gdje dolazi do tonjenja, naginjanja objekata i to se  ostvaruje ne samo neposredno nakon potresa, nego čak i sad u naknadom periodu nakon potresa, tako da može biti dosta opasno. Sada se zato provode ta ispitivanja primjenom više metoda – od istražnih bušenja, CPT metode, geofizičkih ispitivanja koja za cilj imaju utvrditi stanje temeljnog tla – da se definira model temeljnog tla kako bi se onda naknadno mogli utvrditi nekakvi uvjeti sanacije temeljnoga tla ispod postojećih objekata, ali i uvjeti gradnje možda nekakvih novih objekata koji će se graditi nakon što se sruše oni objekti koji će se morati srušiti. Kad govorimo isključivo o temeljnom tlu, ono se uvijek može sanirati, samo je pitanje isplativosti i cijene te sanacije, na što ćemo mi svakako moći dati odgovor nakon što provedemo ova ovdje ispitivanja.“

Geoistražni radovi na lokaciji u Brestu, nada se Bačić, trebali bi biti gotovi kroz četiri do pet dana, nakon čega slijedi izrada elaborata i mišljenja o stanju temeljnog tla. Ovakva istraživanja planiraju provesti na još pet lokacija u Petrinji i Sisku.

„Ova zona koju sada ispitujemo u Brestu je svojevrsni „pilot projekt“, dakle prvo od tih područja na kojima provodimo takva ispitivanja i to je zona veličine nekakvih 5 hektara. Otprilike su te veličine i ostale zone na kojima ćemo provoditi ispitivanja. Za sada je detektirano i napravljeni su programi istražnih radova za još pet takvih lokacija u Petrinji i Sisku. U gradu Petrinji su to loakcije u području ulica Milana Makanca, Slavka Kolara i Vinogradske ulice te dvije lokacije u Sisku, Rimska ulica i ona kod Interšpara. Svakako, mi analiziramo našu bazu koju skuplja šira geotehnička zajednica i na temelju toga ćemo možda još moći fokusirati određene zone gdje su se pojavili takvi fenomeni“.

Osim na područjima na kojima je zabilježena likvefakcija, geoistraživanja provodit će se i na lokacijama klizišta. Na području Petrinje detektirano je sedam takvih lokacija.

I klizišta su jedna od geotehničkih poljedica potresa – uz urušne vrtače kakve su se pojavila na području Mečenčana te uz likvefakciju, pojavio se i određeni broj klizišta. Dio tih klizišta je nov, međutim, veći dio su klizišta koja su već ranije bila detektirana kao klizišta, a sada su se dodatno aktivirala. Za sada u gradu Petrinji imamo definirano sedam takvih lokacija klizišta na kojima ćemo također provesti ispitivanja“, kazao je Bačić.

Mještanima Bresta koji još uvijek nemaju vodovod, potres i likvefakcija dodatno su zakomplicirali život, jer je dio sela ostao i bez bunarske vode na koju su se dosad oslanjali. Kažu, mulj iz zemlje jednostavno je ušao u bunare i „istjerao“ vodu iz njih.

Foto: Arhiva

„Voda je pitanje svih civilizacijskih pitanja na ovim prostorima – voda i komunalna infrastruktura“, rekao je petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović prilikom obilaska lokacije geoistražnih radova u Brestu.

„Sama voda i projekt Aglomeracije koji radimo u sklopu jednog dijela magistralnog cjevovoda prema Lekeniku, a koji smo napravili s Hrvatskim vodama je gotov. Prošle godine smo raspisali natječaj za distributivne vodove koji je sad u „finišu“, u završnoj fazi odlučivanja tko će to raditi. Mislim da su se izvođači jedni na druge žalili, ali da je to sad upravo na Državnoj komisiji završeno, tako da ćemo uskoro, po hitnom postupku, moći početi ovdje uvoditi izvođače u posao. Ne mogu reći točno kada, ali u roku od desetak dana to moramo napraviti. To više ne smije biti tema. Novac, 8,5 milijuna kuna bez PDV-a imamo osiguran u Hrvatskim vodama. Mi smo dugo radili na tome. Imali smo izuzetno puno problema u projektima aglomeracije – samo za ovaj dio, za Brest, da bi samo došli do građevinsko-lokacijske dozvole trebalo nam je dvije godine. Ljudi su se ovdje snalazili i s bunarima, ali sada je potres i u tom dijelu napravio štetu i sada je definitivno vrijeme kad jedni druge moramo „pogurati“ i u komunikaciji s glavnim direktorom Hrvatskih voda što prije početi s radovima kako bi ljudi ovdje dobili vodu“, rekao je petrinjski gradonačelnik.

Slađana Marković

Slađana Marković

Dugogodišnja novinarka i radijska voditeljica s bogatim iskustvom u ovom poslu, što potvrđuju i brojne nagrade struke. Osim što je u novoj redakciji zadužena za novinarski dio posla, uskoro će slušatelji Petrinjskog radija moći uživati i u njezinom glasu u našem radijskom eteru.

NAJNOVIJE VIJESTI

X