Izbornik
humpotrebepotres01122021

Humanitarne potrebe potresom pogođenog stanovništva Sisačko-moslavačke županije

Gotovo 118 tisuća stanovnika na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije treba neku vrstu humanitarne pomoći, uključujući oko pristupa zdravstvenoj zaštiti, vodi, besplatnoj pravnoj i psihosocijalnoj pomoći, a potrebno je i značajno unaprijediti uvjete života u kontejnerskim naseljima.

Dio je to informacija iz publikacije „Procjena humanitarnih potreba Sisačko-moslavačke županije“, o kojoj su na konferenciji za medije govorili potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, koordinatorica humanitaraca Dijana Durić i direktorica humanitarne organizacije ADRA Hrvatska Slavica Marčeta.

Potpredsjednik Vlade Milošević naglasio je da su upravo humanitarne organizacije uključene u Koordinaciju odradile velik posao u pripremi procjene humanitarnih potreba, uz doprinos Stožera i državnih institucija. Od samog početka rada Koordinacije, Vlada je prepoznala njihove napore i pružala svoju podršku, a rad organizacija civilnog društva svakako predstavlja dodatnu vrijednost svim potrebnim naporima na području pogođenom potresima.

3500 obitelji ostalo je bez svojih domova, a skoro 700 ljudi živi daleko od vlastitog doma u kontejnerskim naseljima dok ostali žive u privremenim smještajima u dvorištima ispred svojih razrušenih kuća. 6000 kućanstava mjesečno prima pakete hrane, vode i higijene putem humanitarne pomoći. Velike su štete nastale u gospodarstvu i poljoprivredi. „Sukladno Agendi 2030 i ciljevima održivog razvoja, moramo učiniti sve da nitko ne bude ostavljen po strani. Potrebna nam je mobilizacija resursa kako bismo osigurali kvalitetan i dostojanstven život stanovništvu pogođenom potresom. Apeliram partnerima i donatorskoj zajednici za daljnju potporu jer zajedno moramo čvrsto stajati uz ljude kojima je naša pomoć potrebna.“, naglasila je koordinatorica humanitaraca SMŽ Dijana Durić.

Više od polovice stanovnika u potrebi pripada ranjivim skupinama kao što su djeca, osobe s invaliditetom, stariji, socijalno ugroženi, nezaposleni i nacionalne manjine. „Uvjeti u kojima žive ranjive skupine važan su kriterij za ocjenu ljudskih prava u zemlji, a upravo je na državi odgovornost da im omogući život u dostojanstvu, uz pristup osnovnim pravima kao što su zdravstvena zaštita, pravna pomoć, socijalne usluge i druge. To uključuje i podršku organizacijama civilnog društva, koje su prisutne i u onim najudaljenijim i najpogođenijim područjima, osiguravajući direktnu pomoć i podršku najranjivijima. Zato je važan dio zaštite ljudskih prava i adekvatna podrška civilnom društvu, odnosno uvjeti za njihov kontinuiran i kvalitetan rad, posebno s najranjivijima o kojima danas govorimo“, naglasila je pravobraniteljica Šimonović Einwalter.

Govoreći o starijim osobama, istaknula je kako je potres dodatno naglasio probleme s kojima oni žive, posebno kad je riječ o stanovnicima do kojih je teško doći. Čak 43% kućanstava obuhvaćenih anketom među ranjivim skupinama su samačka kućanstva, a u gotovo polovici njih same žive starije osobe. Umirovljenici čine 43% anketiranih, od kojih čak 67% ima mirovine niže od 2 tisuće kuna.

Slavica Marčeta, direktorica humanitarne organizacije ADRA Hrvatska, opisala je i jedno konkretno iskustvo s terena: „Gospođa Nevenka je nakon dugog čekanja konačno dobila kontejner s obzirom na crvenu kategoriju njezine kuće. Bolovala je od dijabetesa i zbog udaljenosti od svakog oblika civilizacije i infrastrukture, udaljenosti od bilo kakvih prometnica te nepostojanja javnog prijevoza, već više od dvije godine nije bila kod liječnika. Njezin kontejner nije spojen na potrebne priključke kako bi se u njemu moglo živjeti pa je ona nastavila boraviti u svojoj oštećenoj kući. Nevenka je svaku nevolju pretvarala u volju za životom, koji se nažalost naglo ugasio, nakon što joj je pozlilo zbog bolesti. Njezina vrata i domaći pripravci od bilja iz obližnjih šuma su uvijek bili otvoreni za svakog rijetkog posjetitelja i slučajno zalutalog prolaznika. Nevenka je simbol za mnoge starije, bolesne i nemoćne osobe koji nikada neće dočekati obnovu i koji će se u zadnjim trenucima svojeg života boriti za opstanak i puko preživljavanje. Neka ovaj primjer bude poticaj kako organizacijama civilnog društva tako i Vladi i zajednici donatora da zajedničkim snagama usmjerimo svoje napore i budemo tu za one najugroženije žrtve potresa i siromaštva.“

Publikaciju je pripremila Koordinacija humanitaraca Sisačko moslavačke županije, u ime humanitarne zajednice i partnera, a temelji se na anketama provedenima među korisnicima kontejnerskih naselja, grupnih smještaja i stanovnika izvan organiziranog smještaj, kao i informacijama humanitarnih organizacija s terena i različitih institucija.

Osim problema, publikacija donosi i smjerove za rješavanje osnovnih životnih problema pogođenog stanovništva. Tako je, između ostalog, potrebno osigurati opskrbu lijekovima i organizaciju prijevoza do liječnika stanovnicima i organiziranog smještaja i udaljenih mjesta, a iznimno je važno i razviti bolju komunikaciju među organizacijama na terenu i ciljnu strategiju kako bi se prvenstveno zadovoljile stvarne potrebe stanovništva pogođenog potresom, spriječilo dupliciranje i racionalnije raspolagalo resursima, uključujući i vezano za osiguravanje vode i hrane.

Potrebno je i osigurati sanitarne čvorove u smještajima koji ga još nemaju, kao i prostore za pružanje besplatne pravne i psihosocijalne pomoći u kontejnerskim naseljima. Radi dobrobiti djece, ali i povratka roditelja na tržište rada, bitno je jačati kapacitete i pristupačnost vrtića, kao i poboljšati prometnu povezanost na ovom području.

Analiza procjene humanitarnih potreba služit će kao ključni izvor podataka za buduće aktivnosti u Sisačko-moslavačkoj županiji, uključujući i zagovaranje sustavnih rješenja i prikupljanje sredstava organizacija civilnog društva za nastavak rada s najranjivijim stanovnicima na ovom području.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X