Izbornik
Share on facebook
Share on twitter
vijestiuniverzalna

I to je život o aktivnom traženju posla

Bliži nam se kraj školske i akademske godine i mnogi mladi ljudi nalaze se pred izazovima zapošljavanja. Stoga ćemo u našoj današnjoj emisiji razgovarati o aktivnom traženju posla i mnogim drugim sadržajima i temama koje su s aktivnim traženjem posla usko povezane – s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 10.lipnja 2022.godine

TEMA : Aktivno traženje posla

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u ovotjednu emisiju I to je život. Bliži nam se kraj školske i akademske godine i mnogi mladi ljudi nalaze se pred izazovima zapošljavanja. Stoga ćemo u našoj današnjoj emisiji razgovarati o aktivnom traženju posla i mnogim drugim sadržajima i temama koje su s aktivnim traženjem posla usko povezane – s našom stalnom suradnicom dr. sc. Dašom Poredoš Lavor. 

Mario: Recite nam nešto o aktivnom traženju posla. 

Daša: Razlikujemo aktivno i pasivno traženje posla. Aktivno traženje posla uključuje pretraživanje oglasa, slanje otvorenih ponuda i objavu oglasa. Kao takvo doosi značajne rezultate jer posla ima – samo ljudi trebaju uskladiti svoje želje i mogućnosti sa stvarnim potrebama na tržištu.

Pasivno traženje posla uključuje prijavu na Hrvatski zavod za zapošljavanje i čekanje poziva- da se nezaposlenu osobu informira o aktualnim mogućnostima, a potom osoba odabire da li joj je to prihvatljivo ili ne. Pri traženju posla je iznimno važna motivacija – osobito ona unutarnja, dok i ona izvanjska ima određene utjecaje. Unutarnja motivacija odnosi se na činjenicu da li mi zaista tražimo posao, želimo ga naći, raditi i zaraditi, dok ona izvanjska je temeljena primjerice na tome da ćemo se javiti na oglas ili natječaj samo zato da ne izgubimo neka socijalna prava ili zbog želje za brzom zaradom – po mogućnosti uz što manje rada i osobnog zalaganja.

Mario: Pojasnite nam još malo ovaj oblik aktivnog traženja posla koji se odnosi na objavu oglasa – čini mi se da je to dosta zanimljiv, ali malo korišten oblik traženja posla.

Daša: Tako je – nedovoljno se primjenjuje u hrvatskoj praksi aktivnog traženja posla, a može biti vrlo zanimljiv oblik oglašavanja za mlade ljude koji danas imaju visoka informatička znanja. Ovakav način aktivnog traženja posla uključuje:

  • objavu vlastite konkretne i specijalizirane ponude za posao u oglasniku ili na nekom portalu
  • pisanje bloga o željenom području profesionalnog djelovanja ili o tome kako tražite posao – kao svojevrsni dnevnik aktivnosti
  • objava na Facebook-u ili drugim društvenim mrežama o tome što osoba zna i kakav posao želi raditi
  • može se istaknuti i postojanje spremnosti da tražitelj posla ponudi svoje usluge i  vještine volonterski – kako bi iste pokazao i privukao zanimanje zainteresiranih poslodavaca

Mario: Što je sve važno za dovoljno dobro predstavljanje poslodavcu? 

Daša:  Od iznimne važnosti su priprema i informiranost. Priprema zahtjeva analizu radnog mjesta na koje smo se prijavili. Treba znati primjerice:

  • Opće podatke (radno vrijeme, potrebne kvalifikacije, podaci o radnoj okolini i sl.)
  • Opis radnih zadataka
  • Psiho-motoričke sposobnosti koje zahtjeva obavljanje posla
  • Tjelesne sposobnosti koje zahtjeva obavljanje posla
  • Poželjne karakteristike/osobine osobnosti
  • Uvjete i mogućnosti prilagodbe radnog mjesta

Informiranje zahtjeva i poznavanje osnovnih podataka o poduzeću ili uredu u koji se javljamo (naziv, djelatnost, koje proizvode i usluge nude na tržištu, koje projekte aktualno provode i sl.).

Sasvim je uredu pripremiti i vježbati odgovore na moguća – ona uobičajena pitanja poslodavca, ali imati spremna i neka pitanja koje osoba koja traži posao može uputiti samom poslodavcu.

Mario: Što je važno za prvi susret s poslodavcem?

Daša:  Dolazak: na dogovoreni susret za razgovor dođite makar 5 minuta ranije od dogovorenog vremena.

Pozdravljanje – srdačno, uz blagi osmjeh na licu; može biti upotpunjeno rukovanjem.

Držanje tijela: sjednite uspravno i držite ramena pravilno, ne budite previše ukočeni – pokušajte biti prirodni – na pristojan način.

Odjeća: uredna, prilagođena vrsti posla za koji se prijavljujete; ima situacija kada piercinga i tetovaža mogu biti smetnje i stvaraju negativan dojam o mladom tražitelju posla, osobito ako se radi o osobi na strani poslodavca koja je moguće malo starija i/ili konzervativnijih životnih uvjerenja. Odijelo ne čini čovjeka, ali često ima važnu ulogu u stvaranju dojma o čovjeku. Osobno: ne smatram da osoba koja ima tetovaže, neovisno o dobi – time kompromitira svoje znanja, vještine i motivaciju za rad.

Nastojte održati pozitivan stav i dojam. Nema kolutanja očima, puhanja i otpuhivanja, uočljivog žvakanja žvake; svakako stišan mobitel; pozorno slušanje onoga o čemu se razgovara – nikako ne prekidati i uskakati u riječ (otimati riječ) kako bi se sebe istaknulo i pokazalo u nekom boljem svijetlu. Važni su strpljenje i aktivno slušanje.

Mario: Podijelite s nama još neke važne odrednice ponašanja značajne za prvi susret s poslodavcem.

Daša: Životopis: ponijeti primjerak na razgovor, u životopisu istaknuti samo istinite informacije, ne nabrajati podatke, već dati proširene informacije.

Društvene mreže: uredite svoje društvene mreže (poslodavci ih često pregledavaju prije zapošljavanja).

Plaća: ne pitati u prvom krugu, ako se pojavi razgovor o ovoj temi u redu je odgovoriti npr. protupitanjem: Prije no što odgovorim na ovo pitanje, možete li mi, molim vas, reći kolika je uobičajena plaća za nekog tko ima slično radno iskustvo/stručnu spremu/kompetencije/ kao ja?

Mario: Sada ste spomenuli životopis – recite nam nešto o zamolbi, motivacijskom pismu i životopisu – kao važnim pisanim dokumentima u procesu aktivnog traženja posla.

Daša: Zamolba je tekst kojim se ukratko predstavljate poslodavcu, te ističete osobine, vještine i iskustva koja su ključna za posao. Zamolba se sastoji od tri dijela:

  • uvodni dio – započnite zamolbu navodeći radno mjesto za koje se javljate, kao i gdje ste vidjeli natječaj za to radno mjesto
  • razrada – ukratko navedite kvalitete, relevantno radno iskustvo i postignuća koja vas čine dobrim kandidatom za radno mjesto na koje se prijavljujete
  • završni dio – ponudite informacije za daljnji kontakt i zahvalite na pažnji, uz službeni pozdrav i potpis

Motivacijsko pismo govori o nama – zašto je nama kao osobi upravo važan ovaj poslovni angažman, što u njemu prepoznajemo kao osobito sebi blisko, zašto smo se odlučili za tu vrstu posla i sl.

U životopisu nemojte iznositi neistinite, netočne ili nepotpune informacije. Sve informacije koje navedete lako se mogu provjeriti. Uvijek budite iskreni. Može biti u Europass obrascu, postoje gotovi obrasci u word-u; a ako se želite istaknuti, potrebno je napraviti svoj primjerak životopisa – znači ne koristiti gotove obrasce – i tako istaknuti značajne posebnosti.

Na početku životopisa treba istaknuti osnovne podatke – ime, prezime, adresa, telefon, e-mail adresa; informacije o bračnom statusu, broju djece, odsluženom vojnom roku, nacionalnosti i sl. ne navode se u životopisu;  ukoliko imate LinkedIn profil možete priložiti link – ostali profili na društvenim mrežama se ne ističu.

Slijedeći dio životopisa odnosi se na obrazovanje. Podatak o završenoj osnovnoj školi se ne navodi, kao ni fakultet ako nije završen. Osnovna škola se navodi samo onda ako je to jedinu obrazovanje. Informacije o obrazovanju se navode obrnutim redom – od novijih prema starijim informacijama.  Ne zaboravite na prvome mjestu istaknuti svoje zvanje. Potrebno je navesti i dodatne edukacije, tečajeve, licence ili ispite koje imate dodatno završene i  položene – ove informacije se isto navode obrnutim redom.

Potom slijedi dio koji se odnosi na radno iskustvo. Ukoliko imate 5 ili više godina radnog iskustva, ovu rubriku možete staviti na prvo mjesto u životopisu, iznad rubrike Obrazovanje

Pod radno iskustvo možete navesti i stručnu praksu (ukoliko još nemate radnog iskustva, a odradili ste praksu tijekom školovanja). Možete navesti i volontiranje ukoliko ste volontirali u sličnom poslu za koji se trenutno prijavljujete. Ne morate navoditi razlog prestanka radnog odnosa (to možete istaknuti u molbi, ukoliko mislite da je potrebno). Nije potrebno navoditi vrstu ugovora koju ste potpisali prilikom sklapanja radnog odnosa kod prethodnog zapošljavanja.

Navedite znanje stranih jezika – ukoliko ste strani jezik završili u nekoj od škola za strane jezike, navedite stupanj koji ste položili, ime škole i godinu stjecanja certifikata. Stupanj znanja stranog jezika koji ste učili tijekom školovanja možete procijeniti sami  putem standardizirane tablice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Navedite računalna znanja i vještine –  ukoliko imate ECDL diplomu, dovoljno je navesti samo nju i ime škole u kojoj ste certifikat stekli kao i godinu stjecanja certifikata. U svim ostalim slučajevima poželjno je navesti poznavanje MS Office paketa (ukoliko je to slučaj) kao i korištenje Internetom. Treba navesti i poznavanje dodatnih programa/aplikacija – vodite računa da ne pišete nazive u kraticama jer životopis može čitati osoba koja nema vaše informatičko znanje ili uopće nije te struke.

Ostali sadržaji životopisa mogu biti preporuke, podaci o vozačkoj dozvoli, hobijima i sl.

Nemojte navoditi da je „preporuka dostupna na zahtjev“, već je odmah priložite u prijavi na oglas (ukoliko je imate) ili navedite podatke osobe koja vas preporuča (ime, prezime, funkciju/zanimanje i broj telefona). Kada navodite kontakt podatke osobe koja vas preporuča, imajte na umu da morate imati pristanak te osobe.

Po pitanju vozačke dozvole – dovoljno je navesti samo „B kategorija“ ili koju drugu kategoriju ukoliko je to slučaj vezan za posao.

Navedite hobi ukoliko je blizak poslu kojim se bavite ili se želite baviti.

Mario: Koje su najčešće pogreške u životopisu? 

Daša: Pazite na pravopis i gramatiku. Životopis ne bi trebao biti duži od dvije stranice, idealnom dužinom smatra se jedna stranica. Ne postoji univerzalna forma koja će odgovarati svim poslodavcima, zato je važno prije prijave na oglas personalizirati životopis kako biste određenom poslodavcu dali do znanja da ste detaljno pročitali oglas i da znate što se od vas očekuje. Osobama koje čitaju životopise potrebno je od 5 do 10 sekundi da odluče na kojoj će hrpi završiti životopis. Budite koncizni i istaknite najbitnije informacije, nemojte ubacivati izreke ili citate, izbjegavajte neobične fontove i intenzivne boje, te neprikladne i nekvalitetne fotografije.

Mario: Koja su najčešća pitanja i koji su u redu odgovori u komunikaciji poslodavaca i tražitelja posla?

Daša: Recite mi nešto o sebi? – Opišite sami sebe, svoje obrazovanje, prethodno radno iskustvo (ukoliko ga imamo) i kvalifikacije.

Koje su vaše najveće snage i slabosti? – Kod slabosti treba paziti da one zapravo nisu bitne za posao koji biste obavljali, a pametno je i spomenuti da aktivno radite na tome da ih umanjite.

Na neka pitanja poput „jeste li timski igrač“, „jeste li spremni raditi prekovremeno“, „jeste li spremni preuzeti inicijativu“  – poželjno je odgovoriti potvrdno.

Gdje se vidite za 5 godina? – Poslodavac želi vidjeti da li se vaši planovi poklapaju sa pozicijom za koju ste na razgovoru za posao i da li vam mogu pružiti mogućnosti za rast u skladu s vašim ciljevima.

Što očekujete od sljedećeg posla? – Ako već imate posao i uz njega tražite novi posao, to je zato što vam nešto nedostaje na tom poslu. Budite iskreni u vezi toga, ali na tako da ne govorite ništa ružno o vašem sadašnjem poslodavcu.

Zašto ste otišli s prijašnjeg posla? – Želite priliku za napredovanje, specijalizaciju, primjenu novih tehnologija i sl., negativne informacije o bivšem poslodavcu i kolegama obavezno izostavite.

Mario: Što nakon razgovora za posao?

Daša: Ako vam se poslodavac nije javio u dogovorenom roku, pošaljite e-mail ili provjerite rezultat telefonski  – pristojnim i kratkim upitom. Onaj kandidat koji se odluči povratno javiti potencijalnom poslodavcu – iskočit će iz mase, ostavit će bolji dojam i povećati si šanse za dobivanje posla. Ostanite pozitivni i dalje aktivno tražite posao.

Mario: Na samom smo početku ljetne sezone, mnogi ljudi tu prepoznaju priliku za zapošljavanje. Recite nam nešto o poslovima u ugostiteljstvu i turizmu.

Daša: Djelatnosti u ugostiteljstvu i turizmu su mnogobrojne: hoteli; konferencije i događanja; putničke agencije; Restorani; Barovi i klubovi; avanturistički turizam; zabava i slobodno vrijeme; baština i kultura; zdravlje i kondicija; kruzeri. Sve opisano daje mogućnost zapošljavanja.

Mario: Koje su prioritetno vještine potrebne za zapošljavanje u ovim djelatnostima?

Daša: Komunikativnost, predanost poslu, fleksibilnost, timski rad, entuzijazam i sl. Nadalje, znanje stranih jezika, inicijativnost, vedrina duha, ljubaznost i otvorenost za nova znanja, iskustva i vještine…

Svi zainteresirani za poslove u turizmu više o potrebama poslodavaca mogu saznati na Sajmovima poslova u turizmu koje organizira Hrvatski zavod za zapošljavanje i putem portala Moj posao koji je osmislio platformu Sazonac.hr gdje se također svi zainteresirani mogu cjelovito informirati o aktualnim potrebama za radnicima u ugostiteljstvu i turizmu.

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam na dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X