govormrznje

I to je život o govoru mržnje

Danas ćemo u emisiji I to je život Petrinjskog radija razgovaramo o govoru mržnje s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor.

EMISIJA : I to je život

DATUM : 18.ožujka 2022.godine

TEMA : Govor mržnje

Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobar dan i dobro došli u još jednu emisiju I to je život. Danas ćemo u emisiji I to je život Petrinjskog radija razgovaramo o govoru mržnje s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor. Ova tematska radio emisija dio je medijske kampanje projekta pod nazivom SMS – svi mi skupa koji je dio dvogodišnjeg programa usmjerenog smanjenju i prevenciji socijalne isključenosti te socijalnom uključivanju i integraciji socijalno osjetljivih skupina za 2021. i 2022. godinu kojeg u provedbi medijski podržavaju i pomažu Petrinjski radio i Portal 53.

Mario: Pokušajmo definirati govor mržnje.

Daša: Ne postoji univerzalna i opće prihvaćena definicija ovog pojma. Govorom mržnje općenito se smatraju svi oblici usmenog ili pisanog javnog izražavanja koji šire, potiču, opravdavaju ili pozivaju na mržnju prema određenoj skupini ili njenim pripadnicima, a u cilju stvaranja netrpeljivosti, diskriminacije,  razdora ili poticanja na nasilje i/ili raspaljivanja već postojeće mržnje s time što se ona kroz javni govor mržnje razvija, jača i produbljuje. U tom pogledu valja istaknuti kako govor mržnje ne podrazumijeva samo verbalni izričaj već i neverbalne načine javnog izražavanja, kao što su plakati, transparenti, slike, znakovi, simboli, geste i slično. Govor mržnje je usko povezan s pravom na slobodu govora – temeljno pravo zaštićeno u svim važnim modernim međunarodnim i regionalnim dokumentima o ljudskim pravima.

Mario: Pojasnimo još malo, što se želi postići govorom mržnje?

Daša: Govor mržnje predstavlja izražavanje uvredljivih sadržaja kojima se izražava, zagovara ili potiče mržnja, diskriminacija ili nasilje. S obzirom da takav mrzilački govor mora biti usmjeren protiv određenih ciljanih društvenih skupina i njihovih pripadnika, a koji se mogu identificirati po određenim zajedničkim objektivnim značajkama kao što su rasa, boja kože, nacionalno ili etničko podrijetlo, vjera, spol, seksualna orijentacija, rodna pripadnost i slično, svrha je govora mržnje poniziti, zastrašiti, diskriminirati, ušutkati, izolirati, te napasti te ciljane skupine i njezine pripadnike.

O govoru mržnje ponekad se može čuti da on nije problematičan, već da predstavlja samo još jedan oblik slobode izražavanja. Međutim, ovo obrazloženje nije utemeljeno – naime, govor mržnje predstavlja jedan od rijetkih oblika govora koji nije zaštićen načelom slobode izražavanja i ne treba biti toleriran u javnom prostoru. Štoviše, govor mržnje u javnom prostoru treba aktivno suzbijati kažnjavanjem onih koji ga šire, ali i edukacijom usmjerenom na proizvođače medijskog sadržaja i medijskih publika, kao i suradnjom između regulatornih tijela, organizacija civilnog društva te samih medijskih nakladnika i moderatora sadržaja.

Mario: Što je govor mržnje prema Preporuci Vijeća Europe

Daša: Prema toj Preporuci govor mržnje su „svi oblici izražavanja koji šire, potiču, promiču ili opravdavaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam i druge oblike mržnje temeljene na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu agresivnim nacionalizmom i etnocentrizmom, diskriminacijom ili neprijateljstvom prema manjinama, imigrantima ili ljudima imigrantskog porijekla“.

Mario: Recite nam nešto o zakonodavnom okviru na međunarodnoj i nacionalnoj razini kada se radi o sankcioniranju govora mržnje.

Daša: Međunarodni dokumenti koji se odnose na govor mržnje su:

         Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948.

         Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.

         Povelja o temeljnim pravima EU iz 2000. odnosno 2009.

         Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

U hrvatskom pravu prisutni su slijedeće dokumenti, odnosno zakoni:

         Ustav Republike Hrvatske (Člankom 39. Ustava Republike Hrvatske propisano je da je zabranjeno svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti)

         Kazneni zakon (Članak 325. Javno poticanje na nasilje i mržnju – „tko putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva  na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, jezika, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina, kaznit će se kaznom zatvora do 3 godine”. I sam pokušaj se isto kažnjava)

         Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira

         Zakon o suzbijanju diskriminacije

         Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima

         Zakon o javnom okupljanju

         Zakona o elektroničkim medijima

Mario: Recite nam nešto o govoru mržnje na sportskim terenima.

Daša: Zakon o sprječavanju nerada na športskim natjecanjima – ne daje cjelovitu definiciju govora mržnje, nego propisuje kažnjivost nekih njegovih pojavnih oblika.

Članak 4. – propisano je što se smatra protupravnim ponašanjem u smislu navedenog Zakona, a to je pokušaj unošenja, unošenje i isticanje transparenta, zastave ili druge stvari s tekstom, slikom, znakom ili drugim obilježjem kojima se iskazuju ili potiče mržnja ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti, te pjevanjem pjesama ili dobacivanjem poruka čiji sadržaj iskazuje ili potiče mržnju ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti. Propisane su i novčane kazne za navedeni prekršaj. Mišljenja sam da ima puno i previše potresnih primjera govora mržnje u sportu. Na žalost, govor mržnje je u sportu prisutan u širokoj lepezi pojavnosti – izravno poziva na nasilje i mržnju prema osobama drugačijeg etničkog porijekla, rase i seksualne orijentacije. Nekada smo moguće i sami bili svjedoci teških uvreda, huškačke retorike, nereda i sličnih situacija na tribinama omiljenog kluba. Tijekom nogometne utakmice na stadionu Georgios Karaiskakis, u utakmici Grčka – BiH postavljen je morbidni transparent “Nož, žica, Srebrenica”. Nakon toga čovjek ostane bez riječi i može se samo zapitati u kakvom mi to svijetu živimo???

Mario: Pokušajmo razgraničiti govor mržnje i pravo na slobodu govora.

Daša: Govor mržnje u Hrvatskoj naličje je prava na slobodu govora. S jedne strane – spaljivanje fotografija vladara i simbola države u određenim oblicima vladavine predstavlja ozbiljno kazneno djelo, poglavito ukoliko je radnja kaznenog djela izvršena na javnom mjestu. S druge strane – nemoguće je zabraniti građanima javni prosvjed jer suvremena demokratska društva moraju biti otvorena za odlučno i otvoreno izražavanje nezadovoljstva, iako skup takvih nezadovoljnih osoba radi zajedničkog djelovanja jednostavno može prerasti u nasilan prosvjed. Upravo karakter prosvjeda predstavlja granicu između realizacije prava na slobodu govora i postanka govora mržnje.

Mario: Recimo još nešto o ovoj temi – sport i govor mržnje.

Daša: Svakako da su sport i događanja u sportu i oko sporta neodvojivi dio društvenih kretanja i na neki način ogledalo društva, te se na taj način i govor mržnje prenosi i reflektira na sportske terene i to u najekstremnijem obliku. Koliko je tanka linije između govora mržnje i nasilja na sportskim terenima i oko njih, govore sve učestaliji surovi navijački sukobi i tuče, te prekidi utakmica kojima najčešće prethode verbalni sukobi navijačkih grupa puni mržnje i brutalnih uvreda. Za djecu i mlade ljude sport je pozitivan primjer za odgoj, širenje vidika, stvaranje takmičarskog duha i timskog rada, te upoznavanje novih ljudi. Međutim, postoji i ta negativna strana koja podrazumijeva nedolično ponašanje na tribinama i terenima, poticanje govora mržnje i huliganizma, a protiv toga smo pozvani svi se boriti sustavni informiranjem i cjelovitom edukacijom – što upravo i činimo u današnjoj emisiji.

Mario: I što možemo reći na kraju …

Daša: Što je to govor mržnje – u hrvatskom je pravnom sustavu reguliran nizom prekršajnih zakona, među kojima svakako valja spomenuti Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira i Zakon o javnom okupljanju.

Stoga, osim dobre zakonske regulative, kako bismo se borili protiv govora mržnje, u svakom je demokratskom društvu potrebna o tome edukacija, otvorene i tolerantne javne rasprave, s ciljem da se nauči da se riječi mogu preobraziti u metke, a govor mržnje može ubiti ili osakatiti.

 

Mario Gršić

Mario Gršić

Svoj put na Petrinjskom radiju počinje 2009.godine kada prvotno započinje rad u ovom mediju putem Student servisa, a u stalni radni odnos primljen je 2014.godine. Od tada je osim u radijskom eteru i na novinarskim terenima te uređuje i vodi nekoliko emisija. Direktor Petrinjskog radija postaje 2016.godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

X