U današnjoj emisiji I to je život Petrinjskog radija s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarat ćemo o gradovima kao mjestima življenja za ljude, a malo kasnije telefonskim putem ćemo uključiti našeg današnjeg gosta – gradonačelnika gospodina Viktora Šimunića, gradonačelnika grada Oroslavje. O ovoj temi razgovaramo povodom obilježavanja Svjetskog dana gradova.
EMISIJA : I to je život
DATUM : 29.listopada 2021.godine
TEMA : Gradovi kao mjesta življenja ljudi
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobra večer i dobro došli u još jednu emisiju I to je život. U današnjoj emisiji I to je život Petrinjskog radija s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor razgovarat ćemo o gradovima kao mjestima življenja za ljude, a malo kasnije telefonskim putem ćemo uključiti našeg današnjeg gosta –Viktora Šimunića, gradonačelnika grada Oroslavje. O ovoj temi razgovaramo povodom obilježavanja Svjetskog dana gradova.
Mario: Kako je došlo do obilježavanja Svjetskog dana gradova?
Daša: Ujedinjeni narodi odredili su 31. listopada za Svjetski dan gradova s ciljem poticanja interesa međunarodne zajednice za globalnu urbanizaciju, suradnje među zemljama u pronalaženju mogućnosti i rješenja izazova urbanizacije, te davanja doprinosa održivom urbanom razvoju širom svijeta. Prvi dan svjetskih gradova obilježen je 31. listopada 2014. u Šangaju (Kina). Opća tema Svjetskog dana gradova je Bolji grad, bolji život, a svake se godine bira drugačija podtema koja bi promicala uspjehe urbanizacije ili adresirala konkretne izazove proizašle iz urbanizacije.
Mario: Pokušajmo definirati pojam grada.
Daša:Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti, za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede. Između uobičajenog značenja riječi grad i onoga u administrativnoj upotrebi postoji bitna razlika, koja često dovodi do zabuna i nesporazuma. Mnogi gradovi imaju zaseban administrativni, pravni ili povijesni status temeljen na lokalnom zakonu. Zato se ponegdje za ovo drugo značenje koristi sintagma upravni grad.
Gradovi općenito imaju razvijene sisteme za zdravstvo, infrastrukturu, korištenje zemljišta, stanovanje, urbanizam i transport. Gradovi također imaju definirana industrijska, trgovačka i rezidencijalna područja. Veliki grad površinom i/ili brojem stanovnika postaje metropolis (kao napr. Shanghai), a jednom kad se raširi do susjednog grada i spoji se s njim postaje megalopolis (napr. Tokyo i Yokohama). Gradovi su rasli i razvijali se noseći sa sobom svoje prednosti i određene nedostatke. Prednosti su uključivale: smanjene troškove transporta, razmjenu dobara i ideja, dijeljenje prirodnih resursa, neograničen pristup tržištu, a kasnije tijekom razvoja i pogodnosti poput vodovoda i kanalizacije. Nedostaci uključuju: smanjenje stambenog prostora, porast kriminala svih vrsta, povećanu smrtnost, povećane troškove života i zagađenje.
Jedna karakteristika koja razlikuje malo mjesto od velikog grada je organizirana lokalna vlast. Mjesto ili manje naselje postiže svoje zajedničke ciljeve neformalnim dogovorima među susjedima ili pod vodstvom vođe/poglavara/starješine. Gradom upravljaju profesionalni administratori koji donose pravila i „regulativu“, te posebne poreze i takse (na hranu ili druge potrepštine kojima se može trgovati) da bi se namirila gradska vlast. Ta gradska vlast mogla je biti temeljena na religiji, nasljednom pravu, vojnoj moći, općekorisnim projektima (npr. izgradnja kanala), poljoprivredi i raspodjeli hrane, zemljoposjedništvu, manufakturi, trgovini, financijama – ili kombinaciji navedenog.
Društva i ljudske zajednice koje borave u gradovima često se nazivaju civilizacije.
Mario: Sve više čujemo pojam „urbano upravljanje“ – pokušajmo ga malo pojasniti.
Daša: Urbano upravljanje smatra se ključnim aspektom u Agendi za održivi razvoj 2030. i u Novoj urbanoj agendi. Održivi razvoj gradova često pati od nekoliko negativnih trendova poput brzog rasta stanovništva, nekontroliranog širenja gradova, nedostatka stambenog prostora, zagađenja zraka i zagušenja prometa, kao i isključivanja i nejednakog pristupa mogućnostima, a koji kontinuirano izazivaju postojeći model gradskog upravljanja i njegovu sposobnosti da odgovori na rastuće rizike.
Tradicionalni modeli gradskog upravljanja su se pokazali nedostatnima u naporima za postizanje urbane održivosti. Mnoge zemlje rade na poboljšanju svoje sposobnosti lokalnog upravljanja, jačanju integriranog teritorijalnog i urbanog razvoja, gradske i međuregionalne suradnje, razvijanju inovativnih modela sudjelovanja građana i uključivanju više dionika u zajedničku potragu za održivim razvojem.
Mario: Pojasnimo pojam „otvorenog grada“.
Daša: Koncept “otvorenog grada” također je predložen u Novoj urbanoj agendi. Grad bi trebao biti otvoreni i porozni sustav, s mješovitim funkcijama i heterogenom skupinom ljudi koji dijele isti prostor i podupiru njegovu koprodukciju. Kvaliteta gradskog života i njegovo održavanje u potpunosti ovise o radnoj snazi, informacijama i materijalnim dobrima koji ulaze u grad i obrađuju se dok oblikuju prostor i omogućuju kontinuirane transformacije. Kao hibrid koji kombinira različite kulture, zajednice i industrije, grad inspirira urbane inovacije i razvoj. Otvoreni, raznoliki i kooperativni gradovi dominantni su trend koji vodi put ka modernom urbanom upravljanju. Sve opisano sadržano je u Novoj urbanoj agendi. Možemo to i pojednostaviti – to je inovacija koja potiče razvoj grada i modernizira urbano upravljanje. Inovativno urbano upravljanje trebalo bi se prilagoditi i istražiti pristup partnerstva s više zainteresiranih dionika, uključujući fleksibilnije i odgovorno javno-privatno partnerstvo, privlačeći tako društveni kapital za poboljšanje ekonomske učinkovitosti državnih fondova. Urbano upravljanje također bi trebalo poboljšati uvođenjem novih informacijskih tehnologija kako bi se lokalnim vlastima pomoglo transparentnijim, odgovornijim i više participativnim sustavima upravljanja. Potrebno je nastaviti daljnji razvoj “pametnih gradova” kako bi se poboljšala javna služba primjenom novih tehnologija i poboljšala učinkovitost mehanizama razmjene informacija između vlade i građana za inkluzivno urbano upravljanje. Značajno mjesto zauzima postizanje ciljeva održivog razvoja.
Mario: Što jedan grad zaista čini gradom?
Daša: To su prije svega ljudi i prirodni resursi koji se smisleno koriste i obnavljaju.
Funkcija grada je i zadovoljavanje osnovnih čovjekovih potreba (stanovanje, rad, opskrba, obrazovanje, odmor te promet i komunikacije). Prema prihvaćenoj definiciji grada, dvojaka funkcija grada: 1. funkcija proizvođača materijalnih dobara i vršitelja usluga i 2. funkcija rada i stanovanja. S veličinom grada povećava se važnost funkcije stanovanja. Može doći i do nesklada funkcije rada i stanovanja – to je dnevna pokretljivost (cirkulacija) radne snage iz okolice u grad, u neku drugo razvijenije gravitacijsko područje. Sve to za sobom povlači socioekonomske i funkcionalne promjene u sustavu koje nazivamo sekundarna urbanizacija.
Zanimljiva je slijedeća klasifikacija gradova: na osnovi udjela zaposlenosti i intenziteta funkcionalne usmjerenosti gradova stručnjak ekonomskog-demografskog područja Vresk je izdvojio 7 tipova (1991): industrijski gradovi, turistički gradovi, prometni gradovi, upravni gradovi, uslužni gradovi, zdravstveni gradovi, gradovi primarne proizvodnje i gradovi bez usmjerenja.
Mario: Pojasnimo pojam suburbanizacija.
Daša: Suburbanizacija JE preobrazba okolice pod utjecajem grada (socijalne, funkcionalne i fizionomske promjene u okolici). Tako dolazi do smanjivanje razlika između grada i sela. Ovaj pojam se javlja se u 19. stoljeću (Angloamerika), a intenzivnija u 20. stoljeću (u Europi najranije u Velikoj Brintaniji). Za suburbanizaciju veliko je značenje prometa – osobito uporaba osobnih automobila. Suburbanizacija utječe na preobrazbu postojećih naselja, gradnju novih naselja i promjene u načinu iskorištavanja zemljišta. Tako dolazi do svakodnevno kolanja ljudi, robe i informacija.
Mario: A sada telefonskim putem u našu emisiju uključujemo gospodina Viktora Šimunića – gradonačelnika grada Oroslavje. Želimo vam dobrodošlicu u emisiju I to je život Petrinjskog radija. Ukratko nam se predstavite vi osobno, a predstavite i vaš grad.
Viktor: Ja sam Viktor Šimunić, od prije nekoliko mjeseci novog gradonačelnik Oroslavja. Grad Oroslavje je jedan gradić u našem prekrasnom Zagorju, otprilike 6500 stanovnika, okružen lijepim zelenim bregima, nekad smo bili jako industrijsko mjesto, danas malo manje, ali i dalje ima nešto industrije. Jako puno se ljudi doseljava iz Zagreba i okolice. Jedan mirniji kraj za živjeti.
Mario: Prema vašem mišljenju što jedan grad čini gradom?
Viktor: Pa mislim da je to po meni centar gdje se skupljaju ljudi, nekakav centar koji okružen naseljima koji teže tom centru. To je dosta komplicirano za reći, zašto, zato što u Hrvatskoj imaj jako puno gradova, a još više općina, tako da je teško reći što je to grad. U svijetu, pošto sam nekada puno putovao, grad kada se kaže, zna se što to je, ima jako puno stanovnika, zna se što sve čini jedan grad. Kod nas nije teško imati grad.
Mario: Koje su prednosti, a koji nedostaci gradonačelnika koji je neovisan – koji ne dolazi niti iz jedne političke opcije?
Viktor: Ja bih rekao da ima puno prednosti jer nitko vas ne ograničava, jedino tko vas kontrolira i tko vas ograničava su građani, ako slušate njihove želje i glas naroda. Nema tu nekakvog šefa u stranci koji će meni reći to ne smiješ tako ili ovako. Ja bih rekao da sam slobodniji od drugih gradonačelnika koji su možda stranački povezani. S druge strane možda ima mana da kada se nešto dogodi, kada počne pritisak, nema stranke i mase ljudi koja će stati iza vas. Ja bih svejedno rekao da je bolje biti nezavisni i neovisan o niti jednoj političkoj opciji. Baš na primjeru Oroslavja, ja sam nezavisni gradonačelnik, u županiji imamo SDP, u državi HDZ. Po meni treba biti sa svima dobar i treba raditi u interesu općeg dobra i interesa javnosti i ne bi trebalo biti problema.
Mario: Koji su vam daljnji planovi za razvoj grada koji vodite?
Viktor : Trenutno još uvijek pošto smo zatekli grad koji je u kaosu i nema puno pravilnika, prava, jako puno prava ljudi koje imaju i dobivali su iz grada jednostavno nije bilo kriterija, pravilnika, jednostavno to sve treba počistiti i srediti jer po meni jednostavno kada se dijeli javni novac moraju biti kriteriji. Trenutno sam u toj fazi pa možda o tome više pričam. Ima jako puno infrastrukturnih radova koje treba napraviti u gradu, nekoliko kapitalnih projekata ako ne završiti, barem započeti u ovom mandatu. Posla ima jako puno, ali treba zasukati rukave i samo treba raditi.
Mario: I što još možemo reći na samom kraju.
Daša: Zahvaljujem gospodinu Viktoru na sudjelovanju u našoj današnjoj emisiji.
Viktora znam duže vremena, oduvijek je bio socijalno osjetljiv za ljude u potrebi. Poslije potresa katastrofalnih razmjera zajedno s Kristijanom Sojč koji su tada oboje bili nezavisni gradski vijećnici Grada Oroslavja – obilazili su kućanstva na području Gline, Petrinje i Siska – i volonterski pomagali. I mojoj obitelji su pomogli – dana 2. siječnja ove godine – s ekipom volontera i volontera građevinara došli su pogledati stanje naše kuće, pomoći nam oko mogućih sanacija i sl. Kako su oštećenja značajna i nisu bila moguća brza saniranja, pomogli su nam da ostatke namještaja, kućanski uređaja, knjiga i sl. iznesemo iz ruševne kuće i tako ih sačuvamo za neku novu stranicu života. Pomoć sisačkog stožera i vatrogasaca nismo dobili nikada (osim papirnate potvrda da je kuća neuporabljiva zbog unutarnjih oštećenja), ali Viktor i Kristijan su puno pomogli – i nama i drugima. Ekipa iz Oroslavja – hvala što postojite.
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo još jedna emisija I to je život. Ponovno smo zajedno za sedam dana na istom mjestu i u isto vrijeme, do tada, srdačan pozdrav.
