Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava koji se obilježava upravo 10. prosinca u emisiji I to je život Petrinjskog radija razgovaramo o ljudskim pravima i diskriminaciji s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor, a u drugom dijelu emisije s našom današnjom gošćom, a to je Milana Kreća iz Udruge Projekt građanskih prava Sisak koja će nam nešto više reći o Centru za integraciju stranaca Sisak.
EMISIJA : I to je život
DATUM : 10.prosinca 2021.godine
TEMA : Međunarodni dan ljudskih prava
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija dobra večer i dobro došli u još jednu emisiju I to je život. Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava koji se obilježava upravo 10. prosinca u emisiji I to je život Petrinjskog radija razgovaramo o ljudskim pravima i diskriminaciji s dr. sc. Dašom Poredoš Lavor, a u drugom dijelu emisije s našom današnjom gošćom, a to je Milana Kreća iz Udruge Projekt građanskih prava Sisak koja će nam nešto više reći o Centru za integraciju stranaca Sisak.
Mario: Kako je došlo do obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava?
Daša: Međunarodni se dan ljudskih prava obilježava svake godine 10. prosinca, na dan kada je potpisana Opća deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima 1948. godine. Tada je prvi put u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika. Obilježavanjem Međunarodnog dana ljudskih prava se jednoznačno ističe značaj Deklaracije u navođenju činjenice da se ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Deklaracija time predstavlja opći standard za sve ljude i narode, naglašavajući da svaki pojedinac i svaki član društva treba nastojati kroz poučavanje i obrazovanje promicati poštovanje ovih prava i sloboda te naprednim nacionalnim i međunarodnim mjerama osigurati djelotvorno priznavanje i poštovanje ovih općih prava. Počevši od temeljnog prava „da se sva ljudska bića rađaju slobodna, jednako vrijedna i imaju ista prava“ kao i da „imaju pravo uživati sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez iznimke“, Deklaracija sadrži i osnovna ekonomska, socijalna i kulturna, kao i građanska i politička prava. Nakon usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima, članovi UN-a su razvili dva međunarodna sporazuma o građanskim i političkim pravima, ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, a među mnogim zemljama u svijetu i Republika Hrvatska je supotpisnica Deklaracije. Prema javno dostupnim objavama Ureda pučke pravobraniteljice RH, najčešće osnove na temelju kojih hrvatski građani imaju pritužbe na diskriminaciju su nacionalno podrijetlo, vjera i dob, i to u područjima rada, zapošljavanja, javnog informiranja i medija te pravosuđa i uprave.
Mario: Pokušajmo definirati pojam diskriminacija.
Daša: Dat ćemo definiciju prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije: Ovim se Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. Diskriminacijom u smislu ovoga Zakona smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. ovoga članka, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama. Diskriminacijom se smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju.
Mario: Recite nam nešto o oblicima diskriminacije – s osvrtom na onu ranjivu populaciju s kojom aktualno najviše radite.
Daša: Diskriminacija ima nekoliko pojavnih oblika. Ona može biti izravna ili neizravna, može biti počinjena kao oblik uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, može biti učinjena segregacijom ili viktimizacijom. Svi ovi pojmovi opisani su odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije. Kada je riječ o osobama s invaliditetom, diskriminacija znači i propuštanje razumne prilagodbe; dakle propuštanje pružanja podrške osobi s invaliditetom da bi mogla na ravnopravnoj osnovi s drugima pristupiti tržištu rada, sudjelovati u javnom i kulturnom životu ili koristiti javno dostupne resurse. U Republici Hrvatskoj odobrit će se azil strancu koji se ne nalazi u zemlji svog državljanstva ili osobi bez državljanstva koja se nalazi izvan zemlje uobičajenog boravišta, a koja se zbog osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja ne može ili, zbog tog straha, ne želi staviti pod zaštitu te zemlje. Supsidijarna zaštita odobrit će se strancu koji ne ispunjava uvjete za odobrenje azila, a za kojeg postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se, ako se vrati u zemlju podrijetla, suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti, ili se zbog takvog rizika ne želi staviti pod zaštitu te zemlje. Stoga je važno kontinuirano raditi na pružanju razumijevanja, podrške i što bolje integracije osoba stanaca u društvo – kako bi se poticala aktivna participacija u kreiranju svog daljnjeg života i što bolje korištenje i razvijanje svih životnih potencijala.
Mario : Milana, upoznajte nas s Udrugom Projekt građanskih prava Sisak, od kada postojite, s čime se bavite, koja su vam tematska i geografska područje djelovanja, te o drugim informacijama za koje smatrate da su važne za naše slušatelje.
Milana: Udruga Projekt građanskih prava Sisak je registrirana u Sisku 2003.godine. Od tada do danas osnovni cilj Udruge je zaštita i promocija ljudskih prava, a osnovna aktivnost za postizanje tog cilja je pružanje besplatne pravne pomoći. Ured PGP-a se nalazi u Sisku te radimo lokalno, te pokrivamo sa dijelom svojih aktivnosti i područje Republike Hrvatske. No moram reći da naš fokus je oduvijek bio na Sisku i SMŽ, kao i dijelu Karlovačke županije. PGP Sisak u svojoj bazi podataka ima upisano registrirano preko 26 tisuća stranaka. Sve su to naši građani iz Siska, županije, RH koji se obraćaju radi raznih problema te im PGP pruža pomoć i pravnu zaštitu. Problemi su raznoliki. Nekakav možda najveći broj tih upita, problema se tiče stambenog zbrinjavanja, ta problematika je sada aktualna zbog potresa koji je pogodio naše područje te se u vezi tih problema obraćaju stradali građani. Daljnja problematika se tiče raznih problema prava iz mirovinskog osiguranja, socijalne skrbi, uvoza osobnih dokumenata, statusa u RH, vlasništva, obiteljskih odnosa i sve ostalo. Možda bi željela napomenuti da je PGP još od 2009.godine registriran pri Ministarstvu pravosuđa kao pružatelj besplatne pravne pomoći te sve od tada nastojimo raditi na poboljšanu sustava u RH.
Mario: Podijelite s nama osnovne informacije o projektu Centara za integraciju stranaca koji je otvoren u Sisku. Koji su ciljevi ovog projekta? Kome je sve namijenjen ovaj Centar? Tko može doći u Centar i zatražiti pomoć? Koje su planirane aktivnosti Centra?
Milana: PGP Sisak je počeo provoditi ovaj projekt 1.siječnja ove godine. Projekt se naziva Centar za integraciju stranaca. To je jedan novi model zaštite ljudskih prava stranaca koji nemaju riješen status u RH. Mjesto nekakavo gdje bi se stranci mogli obratiti za pomoć postoje eventualno u Zagrebu, dok van Zagreba takvih mjesta nije bilo. Stoga je PGP odlučio pokrenuti ovaj projekt. Centar radi u Sisku, pokriva područje cijele RH. To je jedno prvenstveno mjesto gdje stranci mogu doći i dobiti sveobuhvatnu pomoć. Centar radi na međunarodnoj zaštiti i pravnoj pomoći svi strancima u suradnji s državnim tijelima i ostalim institucijama u RH. Cilj je bio na jednom mjestu pružiti sveobuhvatnu pomoć, ta pomoć uključuj pored pravne koju sam spomenula i psihosocijalnu pomoć, te neke ostale usluge i aktivnosti. željela bih ovdje spomenuti partnere na ovom projektu to su nam Norveško vijeće za izbjeglice uz čiju pomoć je inače PGP i osnovan te 2003.godine, zatim je tu kao što znamo Građanska inicijativa Moj grad Sisak te Grad Sisak. Projekt je podržan sa 135 tisuća eura financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške. Glavni cilj projekta bi bio dakle povećati podršku ljudskih pravima stranaca u ovom Centru, dakle sveobuhvatna pomoć. Što je jedna specifičnost ovog projekta, u tome što se radi sa kolokvijalno različitim vrstama stranaca u okviru jednog projekta. Znači mi ovdje govorimo o strancima u RH koji nemaju adekvatno reguliran status. Tu mi uključujemo na primjer Srbe povratnike koji nemaju hrvatsko državljanstvo, uključujemo osobe bez državljanstva ili koji su u riziku od gubitka državljanstva, uključujemo Rome koji u RH nemaju adekvatno reguliran status, uključujemo tražitelje međunarodne zaštite, osobe koje su dobile međunarodnu zaštitu RH, uključujemo izbjeglice preseljene iz Turske kroz program preseljenja. Radimo u isto vrijeme sa svim tim osobama. Nastojimo pružiti nekakvu mogućnost njihove međusobne integracije s ciljem da njihova opća integracija u hrvatsko društvo bude adekvatnija i bolja. Centar ima i veliki broj drugih aktivnosti. U tom prostoru se odvijaju različite aktivnosti osim svakodnevnog rada pravnog i psihosocijalnog savjetovališta, provodimo razne aktivnosti kao radionice, tečaj hrvatskog jezika, razne kreativne radionice, radimo s volonterima, razne aktivnosti gdje bi željela naglasiti našu suradnju s uredom pučke pravobraniteljice koja nam je suradnik na ovom projektu. Također u okviru Centra pravnici koji rade na projektu rade pravne analize, kometniraju zakone, sudjeluju na e-savjetovanju, a sve u cilju poboljšanja zakonske regulative koja se tiče ove problematike.
Mario : Dašo, možete li nam reći nešto ukratko o Savjetovalištu za psihosocijalnu podršku koje djeluje pri Centru za integraciju stranaca.
Daša: Naš prioritetni doprinos je u osmišljavanju rada i vođenja predmetnog Savjetovališta, jer u kriznim vremenima kao i u fazama životne prilagodbe na nove okolnosti – razgovori podrške od posebnog su značenje za proradu doživljenih iskustava i postizanje emotivne stabilnosti. U Savjetovalištu se pruža podrška u vidu grupnog i individualnog rada, osmišljavaju se i provode radionice socijalnih vještina – sve u cilju emocionalne podrške i osnaživanja korisnika. Pripremamo razne tematske razgovaraonice i iskustvene grupe, održavamo kreativne radionice, a pružamo i psihosocijalna podršku u domu korisnika. Vodimo se individualiziranim ne-direktivnim pristupom pri čemu pratimo potrebe i mogućnosti ljudi s kojima radimo. Idemo na teren, posjećujemo potrebite u njihovim domovima, informiramo o pravima i osnažujemo za nove životne izazove. Projekt predstavljamo značajnim subjektima u zajednici i pozivamo na javno zagovaranje i suradnju. Nastojimo pomoći osobama koji su za sada stranci, da se dovoljno dobro integriraju u sredinu u kojoj žive, postignu primjerenu razinu socijalnog povjerenja u zajednicu, upoznaju se i druže s domicilnim stanovništvom i tako razvijaju osjećaj sigurnosti, samopoštovanja i dobrog osjećanja.
Mario: Recite nam nešto o tranziciji stanovništva i mogućim psihosocijalnim posljedicama tranzicije.
Daša: Tranzicije stanovništva koje nisu dobrovoljne, već potaknute nekim neugodnim životnim uzrocima, te dugogodišnja putovanja od države polazišta do države odredište, u većini ljudi dovodi do intenzivnih emocionalnih proživljavanja. Sve je to praćen raznim stresnim situacijama, a mnoge su i traumatizirajuće – što znači, izvan uobičajenog ljudskog iskustva, te su uznemirujuće i s razornim učincima po mentalno zdravlje gotovo za svakoga.
Svaka životne prilagodba, sama po sebi je zahtjevna. Prilagodba u novoj životnoj sredini zahtjeva od svakog pojedinca puno emotivne stabilnosti, obiteljske i društvene podrške, kao i stvaranja osjećaja sigurnog utočišta u kojem se može planirati daljnji život. Kada je opisano manjkavo ili u potpunosti izostane mogu se javiti razne komplikacije kao što su sniženo samopoštovanje, očaj, konfuzija, tjeskoba i nezadovoljstvo, a sve to može dovesti do otežane životne prilagodbe, agresije kao obrambene reakcije u frustraciji, depresije kao socijalno-medicinskog problema, a nerijetko neprihvaćena osoba može biti frustrirana zbog teškoća u socijalnom funkcioniranju s drugim osobama, te reagirati eksplozivno, što se može se pogrešno protumačiti. Potrebno je raditi na emotivnom osnaživanju osoba stranaca jer na taj način pomažemo da se osjećaju dobro ili bolje uklopljeni u postojeću životnu sredinu, uz korištenje dostupnih izvora podrške koji osobama strancima, kao i svim drugim građanima mogu pružiti sve ono što je potrebno za siguran i kvalitetan život u turbulentnim uvjetima suvremenog života. Centar za integraciju stranaca primjer je dobre prakse kao sve opisano u realitetu možemo i ostvarivati.
Mario: Milana za sam kraj, gdje vas svi zainteresirani mogu pronaći i kako vas kontaktirati?
Milana: Možda najbolji i najlakši način i besplatni način kontaktiranja PGP-a je kontaktiranje na besplatni pravni telefon PGP-a 0800 200 098. Inače PGP je također nažalost pogođen ovim potresom koji je pogodio našu županiju, te je naš ured oštećen i ima trenutno žutu naljepnicu pa se mi privremeno nalazimo u prostoru Obrtničke komore u Sisku u prolazu NAME ulica Ante Starčevića 13, tu smo svaki radni dan od 8 do 16 sati.
Mario: Koje još projekte aktualno provodi Projekt građanskih prava? Možda je našim građanima sada osobito zanimljiva pravna podrška koju pružate u situacijama vezanima za obnovu i post-potresne potrebe pravne zaštite.
Milana: Nažalost radi potresa PGP se bavi i tom problematikom. Sudjelovali smo u komentiranju na e-savjetovanju zakona o obnovi i pravilnika programa revitalizacija SMŽ koji smatramo da nisu baš adekvatno riješeno, a sve u tom smislu smo 1.srpnja ove godine počeli provoditi jedan mali projekt Platforma 044 zajedno za bolju budućnost SMŽ kojeg financira Zaklada solidarna, Zaklada za ljudska prava i solidarnosti iz Zagreba putem fonda 5.5. koji predstavlja kriznu podršku nakon potresa. U okviru tog projekta mi smo također okupili razne dionike gdje nastojimo na sveobuhvatan način pomoći našim građanima. Idemo po terenu, pružamo pravnu pomoć, pišemo podneske, zamolbe, upite za naše građane, obilazimo kontejnerska naselja i nastojimo pomoći što više obzirom da ta zakonska regulativa do sada i nije bila adekvatna sada je tek stupio novi zakon o obnovi pa se nadamo se će možda zaista obnova i krenuti bolje. Pozivamo na besplatni info telefon 0800 200 098 da nam se svi građani obrate ako trebaju neku pravnu ili sličnu pomoć.
Poštovane slušateljice i slušatelji Petrinjskog radija bila je ovo posljednja ovogodišnja emisija I to je život. Ponovno smo zajedno sredinom siječnja iduće godine, a do tada, ostanite i dalje uz Petrinjski radio. Srdačan pozdrav.
